Navigacija
Matica hrvatska
Izdavaštvo
Zbivanja
EU Projekt
AFCO

Goran Borčić
O Splitu prije nastanka Dioklecijanove palače ne zna se gotovo ništa. Splitska luka uopće nije zabilježena na Peutingerovoj karti rađenoj u srednjem vijeku na temelju starije rimske karte s početka 1. st. poslije Krista. Na mjestu današnjeg Splita nema još Palače, već ...

Jelena Hekman
Što smo htjeli saznati? Tko je i što je to AFCO, tko je stvarni investitor koji može i hoće kupiti zapravo cijeli grad, za što će mu taj grad služiti kad se već tako galantno razmeće brojkama od kojih nas samo zaboli ...

Srđan Kovačić
Luke su izlozi gradova iz kojih iščitavamo njihovu prošlost, konzumiramo sadašnjost, a dužnost nam je osmisliti njihovu budućnost. Kako je luka dio grada gdje se dnevno vrlo intenzivno živi, ti prostori i sve ono što se u i na njima događa, pod ...

Željko Rogošić
Politički kontekst američkih ulaganja u splitsku gradsku luku
Razgovor: Ivica Škarić, saborski zastupnik i bivši gradonačelnik Splita
Za vašega gradonačelničkog mandata predstavljen je projekt preuređenja splitske luke koji je ponudila tvrtka AFCO. Koje je za vas značenje tog projekta?

Slobodan Beroš
U ovom kratkom vremenu upoznavanja s projektom procjenjujem da je mišljenje javnosti i stajalište gradske uprave u načelu pozitivno prema predloženom prijedlogu AFCO-a, jer realizacija predloženoga sigurno znači bitan iskorak Splita i promjenu cjelokupne orijentacije gospodarstva
Robert Plejić
U Splitu upravo završavamo prijedlog novog Generalnog urbanističkog plana u kojemu će biti analizirane strateške odrednice razvoja grada, s težištem na prepoznavanju uloge mediteranskog Splita u integriranom europskom prostoru i uloge Splita kao povijesnog centra regije s velikim turističkim potencijalima
Branko Poljanić
Zahvaljujući Amerikancima, Grad je popisao svu imovinu na području zahvata, napravio njezinu procjenu, napisao ulazne urbanističke parametre za cijeli prostor te na kraju napravio i ekonomsku predanalizu na temelju prethodih analiza. Rezultati te predanalize vrlo su dobri i, kako kažu autori, država ...
Zvonimir Puljić
Projekt je u obuhvat uzeo gradsku luku, samo srce grada, o čemu Splićani ne mogu razmišljati bez afektivne impregnacije, usprkos tome što današnja namjena i stanje dijelova tog prostora zorno svjedoče o zapuštenosti ili čak zaboravu

Petar Krolo
Nes(p)retna vizualizacija jedne davno izrečene želje o potrebi konačnog (ili drukčijeg) uređenja Gradske luke ponovno je podijelila splitsku javnost. Inače sama ideja nije sporna, o njoj se raspravlja već nekoliko desetljeća

Eduard Katačić
U gradskoj luci danas egzistiraju razne djelatnosti, koje ne pripadaju tom prostoru i inkompatibilne su s radnog, ekonomskog, ekološkog, urbanog i estetskog stanovišta. Od ukupno 101 634 m2 poslovnog prostora najzastupljenije su uredska djelatnost (18 014 m2) i prometna (7750 m2), a ...
Gojko Berlengi
Split je grad javnog siromaštva i mora tražiti prilike. Nemilosrdni trendovi globalnog okruženja i stanje u kojem je Split danas čine da i odbijanje prilika vodi u neprilike. Uz nezanemarivanje drugih razvojnih sektora (npr. spomenutog tehnološkog), uz puno stručnog i poštenog pregovaranja ...

Božo Biškupić

Konvencija Foruma hrvatske sloge

Ivo Šimunović
Prije pet godina uspostavio sam kontakt s grupom arhitekata našega podrijetla koji su htjeli studirati splitsku gradsku luku. Radili su i živjeli u Francuskoj. Gotovo u isto vrijeme povezao sam se s arhitektima iz Kanade, koji su također htjeli studirati gradsku luku. ...

Sandi Vidulić
Prema pouzdanim izvorima, nova gradska vlast nastoji pročešljati sve što je dosad potpisano i vidjeti mogu li se izvući bez da plaćaju odštetu AFCO-u, čiji predstavnici traže 2,5 milijuna dolara ukoliko se Grad povuče iz ovog »posla stoljeća«.
Jerko Rošin
Svaki slučaj nastaje senzibiliziranjem javnosti, a poticaj zainteresiranošću struke. Između njih nalazi se politika, koristeći se jednima ili drugima onako kako u određenom trenutku njoj odgovara. Zbog toga se pod naslovom AFCO zapravo krije mnogo različitih tema, ali moja ograničenja svode me ...
Šverko & Šverko, arhitekti
Kao što slovo do slova nije literatura, tako ni kompleksnost planiranja i urbanog dizajna nisu definirani kućom do kuće: i jedno i drugo zahtijeva širu spoznajnu frontu uključujući i osobnu estetsku povijest, čija verifikacija prelazi okvire dnevnog čavrljanja.
Ivo Babić
Za minijaturni Trogir izrađuje se plan tek za zapadni rub grada bez plana cjeline povijesne jezgre. Za Split, pak, radi se plan tek za hotele u luci, i to bez novoga generalnog urbanističkog projekta. Riječ je očito o naštimavanjima prema partikluranim interesima ...
Vinko Penezić
Rješenja su već odavno zapisana u gradu samom, u jedinstvenoj poetici reda što osvaja neodoljivom zavodljivošću mjesta, samo ih treba znati i htjeti pročitati

Radovan Ivančević
Nekome, iz sredine ili zemalja gdje nema niti jednog grada uvrštenog na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kao da je stalo da se Split ispiše s tog popisa i uvrsti u nepreglednu listu bezimenih, beskarakternih, jednoobraznih gradova.

Krešimir Galović
U našem slučaju strani je ulagač pokazao, ne samo agresivnost, već krajnju bahatost i primitivizam stavom da se kapitalom može kupiti ama baš sve, pa čak izgraditi ljepši i stariji Split, no što je to tamo nekakva poluraspadnuta palača od prije Turaka.

Dražen Pejković
Za zemlje srednje, zapadne i istočne Europe, Jadransko more postaje ponovno more u mirnom susjedstvu. Pravu istinu o gospodarskoj moći i razvojnim potencijalima Jadranskog mora svjedoče statistički pokazatelji Republike Hrvatske iz vremena kada je bila pomorska, brodograđevna, lučka i turistička regionalna sila

Don Ivan Grubišić
Kao što su sunce i voda nezamjenjivi za sam opstanak života, tako bi oni na razini simbolike trebali postati izazov za umornu civilizaciju, vratiti je na nov način samim izvorima smisla
Duško Kečkemet
Dioklecijanova palača u Splitu ne predstavlja tek arheološke ruševine kakve nalazimo posvuda u svijetu, nego najveću i najreprezentativniju antičku građevinu sačuvanu u osnovnim elementima, jedinstven i prvorazredan spomenik arhitekture koji ne pripada samo nama, nego i cijelome kulturnom svijetu. Kada se u ...
Joško Belamarić
Valja imati na umu da je luka danas tako očuvana jer je urbanističko planiranje u zadnjih stotinjak godina sustavno izmještalo sve ono što je moglo remetiti njezinu idiličnu sliku: to znači da je svaki m2 splitske luke opterećen hipotekom posve devastiranog, a ...
Radoslav Tomić
U našoj naivnoj čežnji prema demokraciji gajili smo mnoštvo iluzija. Jedna od većih bila je slijepo povjerenje da će nas Europa integrirati i prihvatiti odmah, ovakve kakvi smo izašli iz Jugoslavije, socijalizma i rata. Istina je mnogo okrutnija: Europa o kojoj smo ...

Goran Borčić
Ostvarenjem ponuđeng projekta u gradskoj luci nastao bi sasvim drugi grad. Ne bi to više bio Split na koji smo navikli, koji smo gledali sa starih dopisnica ili onaj koji bismo mogli zamisliti u budućnosti. Zato valja voditi računa da grad ne ...
Silvio Braica
Ulaganje u kulturu, splitske vizure, čistoću, dnevnu i noćnu zabavu, jazz i etno-festivale, etno i eko turizam u okolici grada i regiji, sve to mnogo više donosi od nalijevanja betona u nove mastodonte

Ante Rendić Miočević
Stjepan Lozo
Ilustracije koje su prikazivale hrpe bezličnih hotela, bezidejno skinutih s bezličnih plaža npr. Floride, trivijalno poredanih uokolo splitske luke i potpuno, do neprepoznatljivosti, mijenjajući sliku Splita, probudile su nadu očajnika.
Goran Nikšić
Euforija koja je Split zahvatila kada je gradska uprava obznanila »projekt AFCO« razumljiva je nakon desetljećâ apstinencije od bilo kakvih ozbiljnih razmišljanja o urbanističkom planiranju i općenito o razvoju, odnosno budućnosti grada koji se danas, nakon perioda burnog širenja (planske i »divlje« ...

Anatolij Kudrjavcev
Petar Rossi
Stoljeće ratova i demonskih ideologija ostavili su za sobom mnoge neriješene probleme. Kako u svijetu, tako i u gradu pod Marjanom... U takvim prilikama nove nade u bolje i perspektivnije splitsko sutra ponudili su nam Amerikanci (da ne kažem Danajci) višeslojnim projektom ...

Dražen Katunarić

Bože V. Žigo
Čovjek i prostor, br. 9/10, 2000.
213 - 2. veljače 2002. | Arhiva