Zašto Splitu uzor ne bi bila Nica ili Cannes?

Zašto Splitu uzor ne bi bila Nica ili Cannes?

Za vašega gradonačelničkog mandata predstavljen je projekt preuređenja splitske luke koji je ponudila tvrtka AFCO. Koje je za vas značenje tog projekta?

— Osobno mislim da je projekt AFCO ili, kako ga drugi zovu, Gradska luka Split od životne važnosti za Split, za Dalmaciju pa i za Hrvatsku kao cjelinu. To je investicija koja nadmašuje pola milijarde dolara i koja bi preporodila Split i Dalmaciju, a time i Hrvatsku. To je realna investicija od koje nikako ne smijemo odustati, trebamo se samo bolje organizirati. Split, Dalmacija i Hrvatska sada su potpuno neorganizirani za prihvat tako velike investicije. Do sada u Hrvatskoj nije bilo ni slovom, ni brojkom ni jedne jedine prave investicije slične ovoj. Ono što je u Hrvatsku ušlo bilo je naprosto kupovanje hotela i banaka. Kupovala se i praktički rasprodavala opća hrvatska imovina. Ovo bi bila prva investicija koja bi djelovala razvojno.

Što možete reći o preblemima koji su se javili u vezi s tim Projektom?

— Problemi leže u neriješenim imovinsko pravnim odnosima, u nerazumijevanju pojedinih ministarstava, u objektivnoj činjenici da je obuhvat predviđene gradnje zapravo obuhvat koji se odnosi na pomorsko dobro, a to je državna imovina. Tu je Vlada trebala, uz Grad, pokazati daleko veći interes, no ona nije pokazala nikakav interes. U nekoliko navrata konzultirali smo se s predstavnicima Vlade, no njih čini se ne zanima takav projekt. Sam Grad ne može realizirati taj projekt, mora se formirati nova agencija, novo poduzeće čiji bi vlasnik bila država, Grad Split i strani partner. S takvim prijedlogom doći ću u Vladu i tražiti da se formira poduzeće koje bi preuzelo kompletnu brigu oko daljnje gradnje. Amerikanci nisu odustali, naprotiv, oni nas potiču da ustrajemo, jer imaju ne samo osiguran novac, već i cijeli menadžment. Ovdje nije u pitanju samo novac, jer hrvatske banke imaju dovoljno novca, nego je upitan menedžment. Važno je pitanje budućnosti izgrađenih kapaciteta jer oni jamče kad se stvore nove dvije tisuće kreveta, da će ih i napuniti. Ne vidim razloga da se to i ne dogodi, jer turistički brodovi sve češće navraćaju u naše vode, a mi imamo manje kreveta negoli što smo imali 1939.

Kako ocjenjujete reakciju javnosti na projekt, ponajprije prigovore?

— Reakcija javnosti nije bila primjerena. Kad pokrenete neku inicijativu, pogotovu u Splitu i Dalmaciji, odmah vam podmeću noge, odmah sumnjaju što se tu krije, pa slijede potpuno neozbiljne i neodgovorne izjave novinara i kulturnih radnika, ničim utemeljene, da se tu grade hoteli za NATO, za američku vojsku, za prostitutke. To pokazuje stupanj nerazumijevanja i primitivizma onih koji tako pišu. Oni ni o čemu ništa ne znaju, nego samo nagađaju i pišu gluposti o tome. Zbog takvih pisanja nitko nikad nije došao ozbiljno i porazgovarao, nitko od novinara koji su pisali protiv projekta nije ozbiljno sjeo i pročitao papire koje smo do sada napravili i vidio koliko smo truda uložili i kako smo snimili kompletnu situaciju. Njih zanimaju samo afere,je li netko ukrao novac itd. Očito je da svi oni projiciraju svoje stanje svijesti.

U kolikoj bi mjeri projekt mogao ugroziti staru gradsku jezgru?

— Onaj tko insinuira ugrožavanje stare gradske jezgre, taj nikad nije vidio Split, nikad nije vidio Dioklecijanovu palaču, taj pojma nema što je povijesna jezgra i što je grad Split. To bi, naprotiv, povećalo ugled stare gradske jezgre, hoteli bi omogućili da ljudi dođu vidjeti staru gradsku jezgru. Taj projekt ne zadire u jezgru i u potpunosti se gradi na slobodnoj površini, koja je sada uništena, ruglo Splita i Mediterana. Umjesto da su me prozivali, kao tadašnjega gradonačelnika, da nešto napravim na tom području, oni traže da onda taj najružniji, ali i najdragocjeniji, prostor ostane i dalje ružan.

Prostor željezničkog i autobusnog kolodvora, kao i onaj oko Banovine, bio je prostor prve cementare u Dalmaciji, ruglo grada usred grada, i hotele je trebalo sagraditi još prije trideset godina. To su pisali i studenti, a kamoli znanstveni radnici i ekonomisti. Nitko se nije sjetio to raditi, a sad, kad smo se mi toga sjetili, sad ne valja. Gradska je luka izvor života grada Splita i svaki onaj koji se protivi izgradnji projekata, prije svega turističkih i poslovnih kapaciteta, taj ne želi razvoj grada Splita, nego njegovo zaostajanje.

Od koga ste dobili potporu za projekt?

— Dobili smo potporu od predsjednika Mesića i od svih onih koji su došli i barem sat vremena sjedili s nama i razgovarali o toj temi. Imamo potporu 99 posto građana Splita, ali uvijek ima nadobudnih ljudi koji nemaju o čemu pisati i onda na skandalozan način pišu i o tom projektu.

Kakav je odnos novih gradskih vlasti prema projektu?

— Dok sam bio gradonačelnik imao sam potporu za projekt i mislim da ona i sada postoji. Uvjeren sam da je potpora nepodijeljena, kako od strane Gradskog vijeća, tako i od strane političkih stranaka.

Projekt još nije pokrenut, postoji li mogućnost da se investitor povuče?

— Ako se nešto ne dogodi u iduća dva, tri mjeseca, onda od tog projekta, tako zamišljena, nema ništa. Osobno ću se znatno više angažirati da projekt uspije.

Hoće li projekt u arhitektonskom smislu narušiti izgled grada?

— Radilo bi se po svim međunarodnim kriterijima, bio bi raspisan međunarodni natječaj. Želimo da, kad već koristimo taj prostor, on ne bude ruglo, nego lijep i skladan. Svjesni smo situacije i žao nam je što polupismeni ljudi, poluzainteresirani ili nezainteresirani, ili oni koji su protiv razvoja, pišu o toj temi. To je nedopustivo za Hrvatsku, ostat ćemo u srednjem vijeku ako tako nastavimo.

Ne znam odakle taj iracionalni strah od novog. Sad smo svi skupa na potezu i upravo ovih dana razgovaramo s novim gradonačelnikom. Pitanje je pravnih problema, arbitraže, nadležnosti, unosa kapitala, načina itd., ali postoji volja da se napravi pomak na projektu..

Kakvi su turistički kapaciteti Splita danas?

— Turisti nemaju gdje spavati, ne možemo ljudima organizirati ni jedan kongres, veliku međunarodnu utakmicu, ništa ne možemo napraviti, nemamo gdje smjestiti goste jer je sve devastirano. Projekt ima smisla samom činjenicom da će dvije ili tri godine prije negoli što hoteli budu napravljeni biti dovršena autocesta. Prema tome, autocesta će oživjeti ovaj kraj i mi nužno trebamo pristupiti tome, htjeli mi to ili ne. Strani kapital donosi novo znanje, novosti na koje mi nismo spremni, niti smo sposobni investirati na pravi način. Strani kapital donosi i novi način ponašanja, ozbiljniji i odgovorniji odnos prema imovini.

Za nekoliko dana kupalište Bačvice dobiva plavu zastavicu. Sad ulažemo u čišćenje Kaštelanskog zaljeva više od šesto milijuna kuna. U Splitu bi ovim projektom procvjetalo sve, od turizma, trgovine, obrta, investicija... Zašto Splitu uzor ne bi bila Nica ili Cannes?

Razgovarao Zlatko Vidačković

Predsjednik Mesić je samo načelno upoznat s projektom uređenja splitske Gradske luke i prijedlogom američke tvrtke AFCO. On se zalaže za ulaganja, ali ona moraju biti u skladu s urbanističkim planom i naravno moraju zaštititi kulturnu baštinu Splita. Svi koji ulažu i oni koji odlučuju o ulaganjima moraju imati na umu da se Ustavom RH jamči očuvanje prirodnoga i kulturnog bogatstva te korištenje njime.

Danijela Barišić, pročelnica Odjela za informiranje Ureda Predsjednika RH