Matica hrvatska, najstarija hrvatska kulturna ustanova

Najstarija je hrvatska kulturna ustanova, s bogatom izdavačkom i programskom djelatnošću. Priređuje brojne kulturne i znanstvene događaje - predstavljanja knjiga, predavanja, tribine, izložbe i koncerte - te godišnje okuplja velik broj sudionika i posjetitelja.

U njezinu radu sudjeluje više od 136 ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu, koji aktivno pridonose kulturnom životu svojih sredina, a u zagrebačkoj Središnjici djeluje 21 odjel posvećen različitim područjima znanosti i kulture. 

Povijesna baština i tradicija

Matica hrvatska osnovana je 10. veljače 1842. godine s ciljem poticanja književnoga, znanstvenoga i umjetničkoga stvaralaštva te njegovanja hrvatskoga jezika. U vrijeme razjedinjenosti hrvatskih zemalja unutar Habsburške Monarhije njezini su utemeljitelji nastojali izdavanjem knjiga pridonijeti nacionalnoj i kulturnoj integraciji. 

Prvi predsjednik bio je grof Janko Drašković, jedan od vodećih predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda. Od tada do dana Matica hrvatska ostala je važna sastavnica hrvatskoga kulturnog i društvenog života. Njezinu važnost za hrvatski narod izvrsno je opisa književni povjesničar Antuna Barac riječima: Povijest Matice hrvatske u neku je ruku povijest hrvatske kulture". 

Predsjedništvo Matice hrvatske (2025 - danas) čini sedam članova na čelu s predsjednikom Damirom Zorićem, potpredsjednici su: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj, glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lonačerević. 

Nakladnička i kulturna djelatnost

Jedan je od najvažnijih hrvatskih nakladnika. Objavljuje djela iz humanističkih znanosti te kanonsku i suvremenu književnost. Među njezinim bibliotekama osobito se ističe Stoljeća hrvatske književnosti s više od 160 dosad objavljenih naslova. U Bosni i Hercegovini Matica hrvatska nakladnik je glasovite edicije Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga. Sva novija Matičina izdanja mogu se kupiti u Knjižari Matice hrvatske.

Središnjica također izdaje dvotjednik Vijenac, časopise Hrvatsku reviju, Kolo i Prirodoslovlje te portal Misao.hr, čime pridonosi kulturnom i znanstvenom dijalogu. 

Posebnu pozornost Matica hrvatska posvećuje mladim autorima priređujući izložbe u Galeriji Matice hrvatske, glazbene programe Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj te Komunikološku školu, koja omogućuje praktično usavršavanje u području medija.

Festival knjige

Matica hrvatska organizira i Festival knjige pod sloganom Matica dobrih knjiga, koji okuplja ogranke i gostujuće nakladnike te predstavlja najnovija izdanja domaćih i istaknutih inozemnih književnika, uz bogat popratni program.

Matica hrvatska danas i sutra

Matica hrvatska djeluje kao suvremena i otvorena ustanova - prisutna u medijima i na digitalnim platformama te okuplja brojne članove u Hrvatskoj i svijetu.

Pridružite nam se kako bismo zajedničkim radom i sutra, kao i dosad, potvrdili ulogu jedne od ključnih institucija hrvatskoga kulturnog identiteta. 

Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske.

Zbivanja u Matici hrvatskoj mogu se pratiti na portalu Misao.hr, mrežnim stranicama www.matica.hr i www.matica.ba, na društvenim mrežama, a djelatnost ogranaka na njihovim vlastitim mrežnim stranicama.