Splitska je luka najfrekventnija na Mediteranu

U gradskoj luci danas egzistiraju razne djelatnosti, koje ne pripadaju tom prostoru i inkompatibilne su s radnog, ekonomskog, ekološkog, urbanog i estetskog stanovišta. Od ukupno 101 634 m2 poslovnog prostora najzastupljenije su uredska djelatnost (18 014 m2) i prometna (7750 m2), a po broju zaposlenih na prvom je mjestu uredska djelatnost, zatim slijede trgovina, usluge, ugostiteljstvo, promet i međunarodno otpremništvo. Od ukupnog broja zaposlenih gotovo 90 posto ima radno vrijeme samo u jednoj smjeni

Mjesto, karakter i ulogu gradske luke potrebno je sagledavati u kontekstu šireg prostornog okruženja, kako samog grada tako i gravitirajućeg mu zaleđa, odnosno sklopa srednjodalmatinskog otočnog arhipelaga.

Uspostavljenom teritorijalnom i upravnom decentralizacijom potiče se afirmacija koncepcije stvaranja i reanimacije čitave mreže tradicionalnih urbanih fokusa (gradića), kao potencijalnih žarišta intenziviranja i unapređenja urbanih, gospodarskih, upravnih, kulturnih i drugih aktivnosti.

Takav proces od bitnog je značenja za redefiniranje ciljeva i strategije razvoja grada, koji prvenstveno trebaju biti prepoznati i u aktualnim dokumentima prostornog uređenja (PPUG i GUP Splita). U tom kontekstu potrebno je definirati i konačan Program gradske luke.

Za ostvarenje tih ciljeva nužna je svojevrsna reurbanizacija, odnosno disperziranje funkcija iz užeg središta grada, ne samo na prostore splitskog poluotoka, nego i na prostore cijele regije, ali istodobno i težnja za kvalitetnijem sadržajnom i oblikovnom redefiniranju gradske luke.

Desetljećima, koncepcije forsiranog sadržajnog i prometnog saturiranja unutar središta grada i gradske luke rezultirale su urbanom degradacijom, pogrešnim razvojnim usmjerenjem, infrastrukturnom neopremljenošću i zapostavljanjem prostornih i ekonomskih potencijala gotovo svih dijelova grada.

U gradskoj luci danas egzistiraju razne djelatnosti, koje ne pripadaju tom prostoru i inkompatibilne su s radnog, ekonomskog, ekološkog, urbanog i estetskog stanovišta. Od ukupno 101 634 m2 poslovnog prostora najzastupljenije su uredska djelatnost (18 014 m2) i prometna (7750 m2), a po broju zaposlenih na prvom je mjestu uredska djelatnost, zatim slijede trgovina, usluge, ugostiteljstvo, promet i međunarodno otpremništvo. Od ukupnog broja zaposlenih gotovo 90 posto ima radno vrijeme samo u jednoj smjeni.

Uvriježeno mišljenje o isključivo tranzitnom čvorištu, odnosno distribucijskom odredištu prema otocima (kroz gGradsku luku je tijekom 1989. prošlo oko 2 400 000 putnika i oko 330 000 vozila), kao i vlastito neprepoznavanje turističkih potencijala i resursa grada i pripadajućeg mu metropolitskog okruženja najizraženije negativne razvojne efekte, proizvelo je upravo u akvatoriju gradske luke. Prema statističkim pokazateljima o intenzitetu prometnih tokova splitska luka ide u red frekventnijih na Mediteranu.

Svojevrsnu refrakcijsku točku tranzitnog centra robnog i dijelom putničkog prometa (pomorskog, željezničkog, autobusnog za prigradske, regionalne i daljinske autobusne linije) treba disperzirati i razvijati na prostorima Sjeverne luke i Kopilice, za što postoje idealni prostorni i infrastrukturni preduvjeti.

Gradska luka nesporno ima sve preduvjete da postane generator i nosilac razvoja nove gospodarske strukture grada i regije, u kojoj će dominantnu stratešku odrednicu predstavljati turistička djelatnost. Ona se prvenstveno treba zasnivati na činjenici, da je područje Srednje Dalmacije već afirmirana turistička destinacija, a Split kao njezino središte nezaobilazan.

Daljnja turistička valorizacija gradske luke počiva na ishodišnoj vrijednosti Splita, a to je stara splitska jezgra i na poseban način Dioklecijanova palača kao element privlačenja i promoviranja značaja gradskog i kongresnog turizma. Gradska luka izaziva sve veći interes za pristajanjem velikih cruising brodova.

Svojevremeno afirmiran, a u posljednje vrijeme zanemareni potencijal klimatskih pogodnosti, izgrađene športske infrastrukture i postignutih zavidnih rezultata splitskih klubova i sportaša u svjetskim razmjerima pružaju neslućene mogućnosti razvoj športskog i nautičkog turizma.

Gradska luka, svojom autoritetnom ulogom u ukupnoj slici grada predstavlja svojevrsni okvir i pravilo za uspostavom daljnjih fizičkih struktura u njezinom bližem i daljnjem okruženju. Možemo je podijeliti na tri podcjeline, a koje se razlikuju po svome postanku, razvoju, morfologiji, a osobito po svojim postojećim i potencijalnim namjenama. To su zapadna obala, Riva i istočna obala.

1. Zapadna obala je već dijelom realizirana s prepoznatljivom urbanističkom matricom i predisponirana je za turističku, nautičku i ugostiteljsku namjenu.

2. Riva je središnji dio gradske luke s jasnom funkcionalnom, socijalnom i simboličkom ulogom u gradu, unutar koje dominira Dioklecijanova palača.

3. Istočna obala je pretežito neizgrađeno područje i nudi najveće mogućnosti nove gradnje u budućnosti. Vidljive su posljedice savezničkog bombardiranja i razaranja tijekom Drugoga svjetskog rata, pa je korisno prisjetiti se tada prisutnih građevina na tom dijelu gradske luke. Također u promišljanju uspostave novih fizičkih struktura korisno je razumjeti i analizirati nerealizirane natječajne radove predratnih arhitekata i gradskih neimara za različite podcjeline gradske luke: Kaliterne, Senjanovića, Meštrovića, Pičmana i dr.

Daljnjim izmještanjem funkcija i sadržaja, koji suvišno opterećuju ovaj prostor gradske luke, a ne pridonose turističkoj, kongresnoj, kulturno-promotivnoj ponudi grada ili utilitarnoj potrebi odvijanja putničkog prometa, ostvaruju se pretpostavke za osmišljavanjem transformacije i programiranja ukupnog prostora gradske luke i grada u cjelini, a koji može bitno utjecati na kvalitetu i brzinu budućeg razvitka Splita. Pri tom poseban naglasak dajem primjerenoj koncentraciji turističkih kapaciteta visoke kategorije, čiju strukturu, proceduru, kao i smjernice potrebno utvrditi predstojećim generalnim urbanističkim planom, pa makar se ostvario i pod okriljem AFCO-a.

Pritom važno je naglasiti da ovako krupnu transformaciju i složenost ukupnog zahvata da profunkcionira u punini sustava olakšava i jamči jedino jedinstvenost i istovremenost u pristupu, dok bi svaka parcijalna ili postupna akcija umnogome umanjila izglede da se projekt realizira u doglednoj budućnosti.

Eduard Katačić

arhitekt, član Gradskog poglavarstva zadužen za urbanizam i zaštitu okoliša