Split je grad javnog siromaštva

Split je grad javnog siromaštva i mora tražiti prilike. Nemilosrdni trendovi globalnog okruženja i stanje u kojem je Split danas čine da i odbijanje prilika vodi u neprilike. Uz nezanemarivanje drugih razvojnih sektora (npr. spomenutog tehnološkog), uz puno stručnog i poštenog pregovaranja s AFCO-ima, uz uvođenje sustava upravljanja razvojem grada i kvalitetnije zakone, uz poštivanje znanja kao temeljnog razvojnog resursa današnjice, uz više vladavine prava i manje nekompetentne politike, možda smo ipak na početku nove, bolje budućnosti grada

Gradska luka je ishodišna točka grada i jedinstveni spoj socijalnog i kulturnog prostora te lučkih, turističkih i nautičko-rekreacijskih funkcija. Potencijal ovog prostora je neusporedivo veći od njegovog današnjeg korištenja a njegova vrijednost i osjetljivost često djeluju paralizirajuće u donošenju odluka.

Nakon pada komunizma i godina rata i RH se približava Europi, ali i sve više izlaže prilikama i neprilikama koje donosi svjetski kapital. Istodobno Hrvatska prolazi kroz višestruku tranziciju, vrijeme diskontinuiteta i lomova, vrijeme frustracija i traženja brzih rješenja u kojima se vrlo lako čine greške.

Prethodne spoznaje postavljaju temeljni okvir — nužnost održivog razvoja grada koji štiti zatečene vrijednosti ali i globalna dominacija neoliberalne doktrine ekonomskog razvoja koja gradove i regije izlaže nemilosrdnoj kompeticiji u borbi za investicije i nova radna mjesta.

Nesumnjivo je da duboki razvojni problemi grada traže angažiranje svih potencijala pa i gradske luke. Moglo bi se reći da je AFCO, kao paradigma mogućeg razvojnog partnera i predstavnika svjetskog kapitala, došao prekasno s obzirom na brojne uznapredovale gradske probleme. Istodobno AFCO je došao prerano s obzirom na spremnost grada i države, institucija i raspoloživih znanja, da se njime sustavno bave. Očito je da Splitu i AFCO-u (i svim budućim AFCO-ima) treba moderan europski Plan kao strateški, programski i proceduralni okvir. Očito je i da je gradu Splitu, i GUP-u koji se radi, trebao AFCO da ga podsjeti na potrebu odmaka od tradicionalnog planiranja, potrebu modernog urbanog managementa i nužnost prihvaćanja odgovarajućih europskih praksi.

Prvi problem na koji nailazimo, iz pozicije europskih praksi, je nedostatak nacionalnih urbanih strategija uključujući i odgovarajuća zakonska rješenja kojima se definiraju i potiču (i financijski!) složeni gradski projekti kao instrumenti urbanističkog razvoja i regeneracije grada te javno-privatna partnerstva koja ih prate.

Bez obzira na nedostatni zakonski okvir, novi će GUP biti moderan europski plan, proizvod stručnog tima, ali isto tako i rezultat kolektivnog participacijskog procesa svih razvojnih aktera grada. Isto tako to mora biti Plan koji nije statička slika poželjne budućnosti grada 2015. već je skup temeljnih strateških odrednica koje prati niz gradskih projekata i pravila i procedura kojima će se realizirati. Novi Plan će utvrditi temeljne vrijednosti koje neupitno treba čuvati, ali će biti i Plan ponude grada iskazane i kroz gradske projekte, dovoljno fleksibilno programirane da budu privlačni investitorima i omogućavaju dogovore koji će voditi u javno-privatna partnerstva (naravno, dogovaranje koje će donijeti dobro gradu traži znanje i poštenje, vrline prilično rijetke, posebno udružene).

Vezano uz gradsku luku i AFCO, novi Plan kao jedan od strateških elemenata kompetitivnosti grada, naglašava razvoj urbanog turizma (»grada potrošnje«) kao jedan od segmenata gospodarstva grada koji je danas bitno podrazvijen (GUP iz 1978. planirao je 5000 turističkih ležajeva do 2000. godine, danas ih postoji 2000, od toga u funkciji jedva 900). Gradska luka i susjedni prostori sa svojim autentičnim atrakcijama mogu biti fokus urbanog turizma, ali je potrebno razvijati i cijeli sustav turističke ponude vezan uz kulturne, sportske i prirodne vrijednosti grada i regije.

Tri su temeljna cilja održivog turizma:

1. kvalitetno zadovoljenje potreba turista, očuvanje sociokulturnih i ekoloških vrijednosti sredine u kojoj se turizam razvija te stvaranje pozitivnih ekonomskih učinaka za lokalnu zajednicu. Svjetska iskustva govore da tempo razvoja turizma, ukoliko se želi da ovaj bude održiv (dakle ispunjava tri gornja cilja), nije moguće bitno odvojiti od tempa ukupnog razvoja regije i destinacije u kojoj se turizam razvija. To govori da iako je neupitno da urbani turizam ima dobre mogućnosti razvoja (konkretno, može se raditi o 10-15% gradskog proizvoda vezanog uz turizam), nije realno očekivati da on sam bude rješenje gospodarskih problema grada, posebno ne na kratke staze. Npr. drugi gradski projekt koji se predlaže, tehnološki park Lora, iako također traži puno znanja i volje da ga se realizira, dugoročno može donijeti kvalitetniju budućnost gradu. Naravno, jedno ne isključuje drugo i pravi je odgovor da je potrebno raditi paralelno na oba spomenuta razvojna segmenta koji su štoviše komplementarni kroz zajedničku potrebu za dobro opremljenim i oblikovanim urbanim prostorom.

Vezano uz budućnost gradske luke, a bez obzira na dosadašnje nespretnosti vezane uz AFCO (uključujući i one s prikazima zahvata koji su amerikaniziranim instant dizajnom opravdano izazvali negativnu reakciju struke, ali i odvratili pažnju od drugih važnih pitanja), stav radnog tima na izradi novog GUP-a, kojima se ide u prethodne rasprave, je

2. uređenje zapadne obale gradske luke primarno u funkciji turizma (uključujući i ograničeni dio akvatorija u funkciji nautičkog turizma)

3. uređenje istočne obale primarno u funkciji pomorsko-putničkog prometa i veze na ostale vidove prometa, te izgradnja multifunkcionalnog kompleksa namijenjenog kongresnim, trgovačkim, turističkim, ugostiteljskim i zabavnim funkcijama.

U tijeku je i programsko definiranje gradskih projekata u luci (intenzitet izgradnje odnosno zastupljenost pojedine namjene, promet, infrastruktura i drugi bitni parametri). Važno je i da će u smislu procedure realizacije gradskih projekata Plan zahtijevati visoki stupanj javnosti i demokratske kontrole uz sudjelovanje stručnih udruga, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti.

Hoće li će prema ovim programskim elementima partner-investitor biti AFCO ili netko drugi pokazati će vrijeme. Ipak pošteno je reći da prijedlozi AFCO-a, ukoliko su interno realni, iniciraju brojne značajne zahvate, posebno rješenje novog prometnog terminala u Kopilici te otvaraju proces reurbanizacije sjevernog pročelja grada. Njima se i valoriziraju činjenice izgradnje nove autoceste kao i EKO Projekt Kaštelanski zaljev i započinje rješavanje problema dugogodišnje podjele grada na »elitni« jug i zapušteno sjeverno stražnje dvorište.

Split je grad javnog siromaštva i mora tražiti prilike. Nemilosrdni trendovi globalnog okruženja i stanje u kojem je Split danas čine da i odbijanje prilika vodi u neprilike. Uz nezanemarivanje drugih razvojnih sektora (npr. spomenutog tehnološkog), uz puno stručnog i poštenog pregovaranja s AFCO-ima, uz uvođenje sustava upravljanja razvojem grada i kvalitetnije zakone, uz poštivanje znanja kao temeljnog razvojnog resursa današnjice, uz više vladavine prava i manje nekompetentne politike, možda smo ipak na početku nove, bolje budućnosti grada.

Gojko Berlengi

koordinator za izradu novog GUP-a