Zašto tako?

Malo je gradova koji su uknjižili sedamnaest stoljeća života, teško je pronaći neki koji bi bio nalik Splitu po svojoj dugoj, neprekinutoj i bogatoj povijesti, ali i po svom današnjem regionalnom i nacionalnom značenju.

Istražuju ga tijekom povijesti mnogi, potvrđuju njegov jedinstven urbanistički razvoj, otkrivaju nam grad sapet Dioklecijanovom palačom, geometrijom renesansnih i baroknih zidina, otkrivaju nam grad izrastao u krajoliku dramatične, apsolutne ljepote, izrastao na moru oko gradske luke, ishodišta svih faza razvoja.

To su činjenice, to su trajne obveze onima koji se bave ili žele sudjelovati u razvoju grada.

Split je stoljećima stvarao prepoznatljivu i zaštićenu razglednicu grada, razglednicu koja upućuje i diktira na određen način budući razvoj grada na poluotoku, ali i grada na njegovu povijesnom prostoru od Salone do Epetiona!

A sve počinje s povijesnom gradskom jezgrom i gradskom lukom! To su neprocijenjene vrijednosti i ključni elementi u razmišljanju o razvoju grada. Znanstvena i stručna valorizacija našega gradskog prostora uvjet je za bilo koji razvojni projekt toga, ali i ostalog širega gradskog prostora.

U tom smislu AFCO je samo jedno jednostavno rješenje koje se nudi našem gradu i koje provocira niz pitanja iz metodologije pristupa rješavanju povijesnih izgrađenih prostora.

Oskudna prezentacija tog rješenja i ponuđene vedute gradske luke potiču pitanja koja možemo sažeti u jedno: zašto tako?

Jer, nije u pitanju AFCO, nego grad i njegovi građani, njegovi razvojni interesi i dugoročni ciljevi.

Jednostavno rješenje po mjeri AFCO-a i prema kriterijima kapitala nije jamstvo da je to najbolje rješenje!

Stoga, valorizacija povijesnoga gradskog prostora i gradske luke jedino je moguća uz izradu razvojnih prostornih planova ili cjelovite razvojne studije, koja će dati precizne odgovore na klasična pitanja: što, kako, koliko i gdje graditi i razvijati ovaj prostor. Pretpostavljam da je trenutak temeljite rasprave o problemu, a AFCO je samo povod da se definitivno odredi današnja i buduća uloga gradske luke i povijesne gradske jezgre u razvoju otvorenoga grada, oslobođena i razigrana na cijelom povijesnom prostoru, a ne samo na poluotoku.

Očito je da AFCO nije odgovor na tako postavljena pitanja, a osobito ako su u pitanju hoteli »koji bi (po AFCO-u) bili planirani i projektirani u suglasnosti sa zahtjevima hotelskih lanaca...«. To je jednostran pristup i za grad neprihvatljiv iz mnogo razloga.

Dakle, AFCO da, ali kao dio ukupnoga razvojnog modela grada Splita, u funkciji razvoja luke i njene uloge u razvoju grada i toga dijela jadranskog prostora, te u funkciji ispravne valorizacije povijesne gradske jezgre, kao i u funkciji ukupne strukture grada na njegovu povijesnom prostoru.

Ali AFCO ne kao degradacija povijesne gradske jezgre i Palače, ne kao model koji znači jednostran pristup, koji je sam sebi svrha, a naročito koji grubo degradira povijesno-graditeljsku razglednicu grada Splita.

Jer Split nema cijene koja bi opravdala bilo koji pogrešan zahvat u ovom stoljetnom prostoru, a osobito ako je zasnovan na pojedinačnom interesu i interesu kapitala. Za takve pristupe i zakone tzv. slobodnog tržišta Split ima druge mogućnosti i izvanredne prostorne mikrolokacije koje su Bogom dane upravo za isključivo poduzetnički projekt AFCO! Cijeli priobalni prostor od Trstenika, Žnjana, Duilova do Stobreča izmišljen je za AFCO i slične projekte, a sva ta mjesta gotovo su povezana s gradskom jezgrom i povijesno nasljeđe može biti dostupno gostima za pet do deset minuta vožnje automobilom.

Nikola Grabić

dipl. ing građ, direktor EKO projekta Kaštelanski zaljev