Iz tiska

Doznajemo da je već zaključeno uregjenje naše stare obale. U tome su kako čujemo mišljenja, a glede načina, dali se ima obala popločiti brusnim kamenom, ili asfaltom.

Strukovnjaci su zato, da se radi higijenskih razloga zabaci popločenje brusnim kamenom, jer su pri tome imali i u Trstu gorko iskustvo radi prašine koju ovaj kamen diže.

Oni su mišljenja da se tzv. vozavka t. j. sredina obale od palme do palme pokrije zbivenim asfaltom, a prostor sa strane betonira. Čim se ovo pitanje pročisti započet će posao koji može biti gotov kroz 4 mjeseca. Svakako će radnja početi još ove godine.

Pri poslu će se uposliti oko 200 radnika što će ublažiti jaku besposlicu koja sada kod nas vlada.

Jadranska Pošta, 1. rujna, 1925, 3

Asfaltiranje stare obale

Javljaju iz Beograda da je ministarstvo građevina odobrilo radnju asfaltiranja naše Dioklecijanove i Francuske obale za sumu od 1, 588. 374 dinara. Općina je bila predložila da se iste popločaju sa kamenom iz Trsta, kao što je izgrađena Strossmajerova obala, te je u tu svrhu i raspisala natječaj. Radujemo se ovoj odluci ministarstva jer će time grad dobiti sa higijenske i estetske strane.

Jadranska Pošta, 5. listopada, 1925, 3

Skoro je gotova radnja oko kanalizacije. Fali još dogotovljenje velikog kanala, koji ide od Marmontove obale do mora. Po tome će započeti rad oko betoniranja, odnosno asfaltiranja obale. Polaganje kabela za električno svijetlo, je pri kraju. Za blagdan sv. Duje, koji pada na 7. maja biti će cijela obala dovršena, u najmanju ruku glavni dio.

Jadranska Pošta, 24. ožujka, 1926, 3

Ruši se »Sv. Rok«

Rušenje napreduje

Radovi oko rušenja »Sv. Roka« već su započeli. Nastoji se što prije porušiti onaj dio, koji spriječava produženje Hrvojeve ulice na more, a zatim sve ostalo. Na ovim radovima zaposleno je preko 20 radnika. Radovi se izvode u trošku Velike Župe.

Imali smo prilike razgovarati sa radnicima. Za razliku od drugih radova, koje bilo gdje radnici izvode, zapazili smo da oni s nekom osobitom nasladom sudjeluju u ovom radu i sami nastoje, da taj posao što prije obave, da tako bude što prije izbrisana s lica Splita ova kuća zbog koje je toliko suza bilo proliveno.

»Sv. Rok« se ruši. Nitko neće za njim požaliti. Nema zašto. On je donosio samo strah i tugu.

Za najcrnjih dana talijanske i odmetničke strahovlade sistem u »Sv. Roku« bio je u postupanju sa zatvorenicima više puta mijenjan. Pa iako izgoren i porušen, »Sv. Rok« nam i sada može ponešto odkriti. Između ostalog u niši pored jedne sumnjive sisaljke, tamo gdje su bile ćelije, nađene su vježbačke željezne kugle, umotane u platno. Težina ovih kugla iznosi oko 1 kg. Očito je, da su one služile u mučenju žrtava »Sv. Roka« i da se s njima udaralo po leđima i grudima (...).

Slobodna Dalmacija, 5. studenoga, 1943, 2

Sjedala na obali

Što je svijeta na četiri strane, malo gdje ima ljepše obale od ove naše. Općina je na njoj postavila dvostruka sjedala s pogledom na grad i na more, na koja sjeda i velo i malo, da uživa zimsko sunce i ljetni večernji hlad. S tih su sjedala bili raznijeli oni, koji nijesu na dobro navikli, gotovo sve drvlje. Općina je dala sjedala popraviti. Jedva su sjedala popravljena, a opet ljudi bez ikakva građanska smisla silom lome i nose daske od novih sjedala. Pozivlje se svjesno građanstvo, da pripazi na ono što je svojina sviju nas i što je svakome na raspoloženje i na radost.

Novo Doba, 21. srpnja, 1918, 4