Vijenac 213

AFCO

Zvonimir Puljić

Ispitajmo ozbiljnost inozemnog partnera

Projekt je u obuhvat uzeo gradsku luku, samo srce grada, o čemu Splićani ne mogu razmišljati bez afektivne impregnacije, usprkos tome što današnja namjena i stanje dijelova tog prostora zorno svjedoče o zapuštenosti ili čak zaboravu

Ispitajmo ozbiljnost inozemnog partnera

Projekt je u obuhvat uzeo gradsku luku, samo srce grada, o čemu Splićani ne mogu razmišljati bez afektivne impregnacije, usprkos tome što današnja namjena i stanje dijelova tog prostora zorno svjedoče o zapuštenosti ili čak zaboravu

Ne treba čuditi interes i uzbuđenost splitske, pa i šire, javnosti koju je izazvao projekt AFCO o namjeni dijelova splitske gradske luke za elitni turizam, a koji traju od prvog predstavljanja do danas.

U prvom redu tu je iznos eventualne investicije (petsto milijuna dolara!), što bi, u slučaju ostvarenja bilo najveće dosadašnje izravno ulaganje u Hrvatskoj, a takva financijska infuzija dobro bi došla u krvotok i mnogo bogatijih gradova od Splita.

Nadalje, projekt je u obuhvat uzeo gradsku luku, samo srce grada, o čemu Splićani ne mogu razmišljati bez afektivne impregnacije, usprkos tome što današnja namjena i stanje dijelova tog prostora zorno svjedoče o zapuštenosti ili čak zaboravu.

Činjenica da bi projektom predviđen lanac elitnih hotela što bi se nadovezivao s istočne i zapadne strane na središnje položenu Dioklecijanovu palaču promijenio morsku vizuru, lice grada, čini projekt i njegove posljedice još izazovnijim i osjetljivijim, kako za urbaniste, tako i za najširi sloj građana.

Predviđeno preseljenje prometnih fokusa, autobusnog i željezničkog kolodvora, dopunjuje sliku utjecaja projekta ne samo na prometnu nego i na ukupnu organizaciju života u gradu.

Gospodarski aspekti (zapošljavanje u osnovnim i popratnim djelatnostima, proračunski priljevi u državni i gradski proračun) glavni su mamci za zagovaratelje projekta. To u gradu u kojem je zaposlena samo četvrtina stanovništva, a broj nezaposlenih radno sposobnih prelazi osminu ukupnoga građanstva, jest i mora biti snažan argument za ozbiljno razmatranje i trud oko te ponude. Nedvojbeno je da bi namjena objekta, njihova koncentracija u gradskoj luci i gospodarska aktivnost koja bi nastala njihovom izgradnjom izazvala znatne utjecaje na socijalnu i sociološku strukturu grada, čime se otvara još jedno ishodište rasprava i predviđanja, ali ne smijemo zaboraviti da i svakodnevno povećanje nezaposlenosti rezultira istovrsnim promjenama, i to u nedvojbeno negativnom smislu. Uza sva navedena motrišta, o kojima su mnogi iznosili sasvim suprotna stajališta, čini se da je ostalo po strani ono za mene prvo i najvažnije pitanje: ozbiljnost namjera ponuđača!!?

Sve ostalo može se riješiti na dobrobit grada i građana.

Turistička orijentacija Splita kao odredišta koje nudi kulturno-povijesne sadržaje, pristanište za mega-jahte i cruisere, dimenzionirana je u svim novijim stručnim studijama na 30 posto gospodarske aktivnosti grada, a ovim projektom ostvarila bi se polovica. Hotelski kapaciteti u gradskoj luci, visina i izgled objekata mogu se pripisati prostornom dokumentacijom i uskladiti, vizualno i sadržajno, s mogućnostima toga vrijednog prostora, voljom građana i domaćih stručnjaka.

Zato gradska uprava i Vlada RH (kao vlasnik gotovo polovice zemljišta) trebaju ispitati i doći do saznanja o ozbiljnosti namjera inozemnoga partnera, pripremiti svu stručnu dokumentaciju, jasna stajališta o interesima grada i uvjetima pod kojim se oni mogu ostvariti, te biti pripravni za ulaganja sa spomenutim partnerom ili, možda, nekim drugim.

Zvonimir Puljić

bivši predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita

Vijenac 213

213 - 2. veljače 2002. | Arhiva

Klikni za povratak