Salonitanski spomenici na Prokurativama!?

Grad se razvija stoljećima, a naš Split već sedamnaest stoljeća. Od prvog i temeljnog pothvata, kada je car Dioklecijan svojim zdanjem unio potpuno novu kvalitetu i kvantitetu na dotadašnjem suburbanom području metropole Salone, sve što je tijek povijesti i urbanizam u nekadašnjoj carskoj rezidenciji donio bila je trajna opreka između kontinuiteta i diskontinuiteta, gradnje i razgradnje, koja je u skladu i bez drastičnih rezova i omogućila prežitak Dioklecijanove palače — ne kao arheološkog spomenika, nego kao živoga tkiva grada — do naših dana. Put bi, dakle, trebao biti sličan: skladan razvoj grada, a ne pothvat koji bi mu promijenio lice za samo deset godina!

Cjelovitiji odgovor na pitanje AFCO-a i Splita nisam u mogućnosti dati jer mi taj program nije poznat. Odnosno, točnije, znam o čemu je riječ koliko i svaki drugi građanin koji je o tome mogao čitati u novinama. Na osnovu tih saznanja, poglavito kao arheolog i, djelomično, povjesničar i onaj koji se brine za zaštitu i prezentaciju spomenika mogu reći sljedeće:

Budući da se moglo pročitati kako promicatelji tog projekta uređenja središta Splita drže kako bi njegova realizacija tijekom deset godina potpuno promijenila lice Splita, želim prvo izraziti sumnju u korisnost projekta, čak i da je on odličan, koji bi u tako kratku vremenu posve promijenio neki grad. Naime, grad se razvija stoljećima, a naš Split već sedamnaest stoljeća. Od prvog i temeljnog pothvata, kada je car Dioklecijan svojim zdanjem unio potpuno novu kvalitetu i kvantitetu na dotadašnjem suburbanom području metropole Salone, sve što je tijek povijesti i urbanizam u nekadašnjoj carskoj rezidenciji donio bila je trajna opreka između kontinuiteta i diskontinuiteta, gradnje i razgradnje, koja je u skladu i bez drastičnih rezova i omogućila prežitak Dioklecijanove palače — ne kao arheološkog spomenika, nego kao živoga tkiva grada —do naših dana. Put bi, dakle, trebao biti sličan: skladan razvoj grada, a ne pothvat koji bi mu promijenio lice za samo deset godina!

Kao Splićanin mislim da je suluda gradnja tolikih novih hotela u okolnostima kada nekoliko postojećih hotela na splitskoj rivi nije u funkciji zbog različitih devastacija. Ne ulazeći u pravna pitanja, nego samo sa stajališta normalnog razvoja Splita, držim kako bi trebalo prvo obnoviti, podignuti na visoku razinu, odnosno učiniti da profunkcioniraju hoteli Central, Bellevue, Marjan, bivši Ambasador, pa tek onda vidjeti ima li potrebe za novim hotelima u središtu Splita, odnosno na njegovoj rivi.

Konačno, da spomenem i svoj jedini susret s predstavnicima Projekta o kojem je riječ. Za jednoga njihova boravka u Splitu bio sam zamoljen iz Ureda gradonačelnika da ih provedem netom otvorenim novim stalnim postavom Arheološkog muzeja. Gospodu sam, zajedno s predstavnikom Grada u njihovoj pratnji, primio i proveo Arheološkim muzejom. Na kraju posjeta oni su mi kazali, ne sjećam se doslovno, ali smisao je otprilike bio, kako će projekt AFCO, ukoliko se realizira, donijeti dobrobit i Saloni, te kako će se spomenici Salone moći izložiti na splitskim Prokurativama te će tako biti dostupniji mnogobrojnim turistima. Izrazio sam im svoje potpuno neslaganje s takvim konceptom, te pokušao obrazložiti kako je to posve u neskladu sa suvremenim tretmanom arheoloških zona u Europi. Kazao sam da bi valjalo nastaviti unapređivati stanje arheoloških lokaliteta Salone, na čemu se u posljednjih petnaestak godina mnogo učinilo, pa će tako Salona kao kombinacija spomenika i prirode biti itekako zanimljiva turistima i neće im biti nikakav problem što je pet kilometara udaljena od Dioklecijanove palače.

Emilio Marin

ravnatelj Arheološkog muzeja Split