Projekt gradska luka

Luke su izlozi gradova iz kojih iščitavamo njihovu prošlost, konzumiramo sadašnjost, a dužnost nam je osmisliti njihovu budućnost. Kako je luka dio grada gdje se dnevno vrlo intenzivno živi, ti prostori i sve ono što se u i na njima događa, pod budnom su paskom svih žitelja grada i ništa se u tim prostorima ne može dogoditi a da nije bučno prokomentirano, u pravilu izloženo svakojakoj kritici, a u Dalmaciji nerijetko i popraćeno sarkastičnim komentarima. Kada je Split u pitanju, to je uvijek podignuto najmanje na treću potenciju

Luke u svim primorskim mjestima, pa tako i u Splitu, središnje su mjesto gdje se događa sve ono što je za ta mjesta bitno, što ih opredjeljuje kao mjesta/gradove, što im daje timbar, prezentira njihovu arhitekturu, urbanizam, kulturu, način življenja, gospodarstvo itd. Luke su izlozi gradova iz kojih iščitavamo njihovu prošlost, konzumiramo sadašnjost, a dužnost nam je osmisliti njihovu budućnost. Kako je luka dio grada gdje se dnevno vrlo intenzivno živi, ti prostori i sve ono što se u i na njima događa, pod budnom su paskom svih žitelja grada i ništa se u tim prostorima ne može dogoditi a da nije bučno prokomentirano, u pravilu izloženo svakojakoj kritici, a u Dalmaciji nerijetko i popraćeno sarkastičnim komentarima. Kada je Split u pitanju, to je uvijek podignuto najmanje na treću potenciju.

Ima za to više razloga. Naime, Splićani su zaljubljeni u svoj grad, a kada kažemo grad tada primarno mislimo na uži centar, tj. na prostor od gradske luke pa okomito prema sjeveru ne dalje od onog što možete pješice prijeći za desetak minuta. Na tom malom prostoru nalaze se: Riva (mjesto svih značajnijih događanja), Dioklecijanova palača, stara gradska vijećnica, objekti gradske i županijske uprave, kazalište, rektorat, sveučilišta, nekoliko hotela, Pjaca, Biskupova palača, katedrala Sv. Duje, Prokurative, sva splitska kina, zgrade svih sudova, objekti policije i SZUP-a... Kako se iz nabrojenog vidi tu se uglavnom nalaze sadržaji društvene nadgradnje, s tek nekoliko hotela i to u vrlo lošem stanju te manje trgovine i caffe barovi koji bi trebali naznačiti da se na tom području obavlja i gospodarska djelatnost. S obzirom na izuzetno lošu gospodarsku situaciju u Splitu, s naglašenom nezaposlenošću, Projektom Gradska luka što ga je pokrenuo Grad Split, pokušava se najatraktivniji gradski prostor prioritetno staviti u funkciju gospodarskog razvoja grada. Pitanjem gospodarskog razvoja gradske luke u proteklih nekoliko desetljeća već su se mnogi bavili, međutim, to su uvijek bili pokušaji parcijalnog valoriziranja, jednom područja istočne obale, zatim područja zapadne obale ili pak središnjeg dijela omeđenog na zapadu Matejuškom i na istoku Biskupovom palačom. Područje gradske luke kao jedinstvena cjelina tek je 1995. tretirano u studiji koju je izradio Ekonomski fakultet u Splitu pod radnim naslovom »Gospodarske mogućnosti razvoja gradske luke«.

Projekt gradska luka nastavak je promišljanja da je definiranje gradske luke kao jedinstvene cjeline jedino ispravan pristup. Naime, pored toga što cijeli prostor gradske luke mora biti jedinstvena urbanističko-arhitektonska cjelina, svaki ozbiljniji zahvat u gradskoj luci zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, tu se primarno radi o preseljenju trajektnog pristaništa za kamione i teška vozila izvan područja gradske luke (vjerojatno u sjevernoj luci), o preseljenju željezničkog i autobusnog kolodvora na područje Kopilice, zatim je nužno izgraditi novu pristupnu četverotračnu cestu gradskoj luci, sve to popratiti adekvatnom elektroenergetikom, vodoopskrbom, kanalizacijom itd. Ti krupni infrastrukturni zahvati iziskuju značajna financijska ulaganja, a to je moguće svladati samo iz sredstava koja bi platili investitori buduće izgradnje većeg broja objekata u gradskoj luci.

U definiranju gospodarskih sadržaja koji su prihvatljivi za područje gradske luke s aspekta urbanizma, arhitekture i ekologije, te uzimajući u obzir izuzetno visoku stopu nezaposlenosti u Splitu, a sagledavajući činjenicu da u društvenoj podjeli rada na Mediteranu zemljama nečlanicama Europske unije kao što je Hrvatska, neće pripasti uloga kreatora, a teško i sudionika, razvoja tehnološki visoko razvijene produkcije, turizam preostaje kao optimalno prihvatljiva varijanta razvoja najmanje iz dva razloga.

Prvi je razlog taj što turizam omogućava uključivanje u međunarodne gospodarske tijekove koji donose devizne prihode, a drugi je razlog taj što zapošljava velik broj radnika u fazi izgradnje i sutra eksploatacije izgrađenih sadržaja sa značajnim angažiranjem prateće domaće proizvodnje i uslužnih djelatnosti koje opslužuju turističku privredu.

Američka tvrtka AFCO prihvatila je naša razmišljanja o cjelovitom obuhvatu prostora gradske luke kao jedinstvenog prostora za izgradnju značajnog turističkog kompleksa. Obostrana želja za realizacijom tog pothvata dobila je svoju potvrdu kroz Memorandum o razumijevanju koji su u prosincu 1999. potpisali Grad Split i američka tvrtka AFCO. Memorandumom se Grad Split obvezao da u narednih osamnaest mjeseci (taj je rok već nekoliko puta produžen za narednih šest mjeseci) neće ni sa kojim drugim partnerom započeti razgovore niti razmatrati ponude za realizaciju Projekta gradska luka, zatim da će štititi prostor da se u istome ne bi događala nova izgradnja ili obavljale rekonstrukcije postojećih objekata koji su u suprotnosti s koncepcijom Projekta, te da će pristupiti pripremnoj izradi urbanističko-planske dokumentacije kao osnovnih elemenata za realizaciju projekta. Nakon što je Memorandum potpisan američki partner pristupio je izradi svog viđenja idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja prostora gradske luke, tj. prostora koji obuhvaća budući Projekt. Američki partner također je izradio Prednacrt ugovora o zajedničkom pothvatu. Na nesreću, »idejna skica« urbanističko-arhitektonskog rješenja Projekta koju je američki partner izradio, bez konzultacija s Gradom, i koju je prezentirao na više mjesta, rezultirala je vrlo negativnim posljedicama za Projekt u cjelini, jer je naprosto bila neprihvatljiva za sve, kako za građane tako i za Grad. Projekt se, naime, realizira u samom srcu grada, uz Dioklecijanovu palaču, koja je spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, u jednoj pitomoj mediteranskoj uvali koja ne trpi sabijene betonske gromade, agresiju aluminija i stakla, a predložena idejna skica arhitektonskog rješenja bila je baš to. Pored toga i prvi ponuđeni Prednacrt ugovora o zajedničkom pothvatu od strane američkog partnera Gradu nije ponudio partnerski odnos s AFCO-om, nego je Gradu ponuđena uloga promatrača u realizaciji zajedničkog projekta. Svi ti pogrešni koraci u startu doveli su do toga da je na buduće usuglašavanje stavova između američkog partnera i Grada Splita utrošeno znatno više vremena negoli što bi to u nekim drugim uvjetima bilo potrebno.

Što projekt donosi Gradu i gdje smo danas u njegovoj realizaciji?

Poznato je da je gospodarska situacija u Splitu, pa i u cijeloj Hrvatskoj, uistinu loša, a u Splitu je, nažalost, čak lošija od prosjeka Hrvatske s vrlo naglašenom nezaposlenošću. Što je u takvoj situaciji činiti kreatorima razvoja Grada? Analizirati stanje, sagledati okruženje i pronaći svoje mjesto u sadašnjoj i budućoj mogućoj podjeli rada. Pored tradicionalnih djelatnosti koje su ovdje prisutne, kao što su brodogradnja, pomorska privreda, građevinarstvo, trgovina, usluge, svoje ćemo mjesto primarno trebati potražiti u turističkoj ponudi prihvatljivoj za stranog gosta kroz stacionarni i nautički turizam. Turizam je radno intenzivna djelatnost koja u fazi pripreme, izgradnje i eksploatacije, što izravno što neizravno, angažira velik broj radnika, a što je za splitsku situaciju jako važno. Nadalje, kroz turizam se uključujemo u međunarodnu podjelu rada, ostvaruje se značajan devizni prihod, uz njega se angažira niz pratećih djelatnosti, ekološki je prihvatljiv itd... To su u uglavnom razlozi zbog kojih se zalažemo za projekt turizma u gradskoj luci.

Što se tiče drugog dijela pitanja, gdje smo s projektom danas, odgovor je sljedeći: Grad je izradio snimku vlasničke strukture nad nekretninama na području obuhvaćenom Projektom, izrađena je približna procjena vrijednosti svake pojedinačne nekretnine (zemljišta i objekata), izrađena je Predinvesticijska studija koja je dala ekonomsko-financijske parametre opravdanosti za pristupanje realizaciji urbanističkog plana grada Splita koji će prihvatiti turističku izgradnju na području gradske luke, no njegovo se usvajanje objektivno može očekivati tek potkraj ove godine. Zbog te činjenice sada smo u fazi definiranja modela faznog pristupa realizaciji Projekta gradska luka. Prijedlog je da se najprije započne s realizacijom onoga što je sada moguće (a to je zapadna obala), pa potom središnjeg i istočnog dijela gradske luke. Sve to zahtijeva nove razgovore s američkim partnerom kako bi se utvrdio novi pristup realizaciji Projekta.

Na kraju, za mene nema dileme dali da ili ne Projekt gradske luke. Projekt da, a razgovori mogu biti samo o tome u kakvim gabaritima ga realizirati, koja je primjerena arhitektura na području luke, kakav model vođenja i upravljanja projektom i slično. Grad se sada treba organizirati, to jest formirati brojčano mali, ali stručno jaki profesionalni tim koji će Projekt dalje operativno voditi. Radna grupa i Savjet koji su do sada vodili Projekt trebaju samo pomoći novom organizacijskom obliku u realizaciji projekta, ali ne više i operativno ga voditi, jer za to nisu organizacijski strukturirani, ni kadrovski ekipirani.

Srđan Kovačić

predsjednik uprave »Slobodne Dalmacije«

i voditelj Projekta Gradska luka