U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Pučkog otvorenog učilišta Križevci u petak 10. ožujka 2017. u Hrvatskom domu križevačkoj su publici predstavljena dva naslova: Zbornik radova Filozofijsko djelo Franje Markovića (1845–1914) i knjiga Franjo Marković: Etika, kritičko izdanje. Knjige su predstavili dr. sc. Damir Barbarić i dr. sc. Stipe Kutleša s Instituta za filozofiju iz Zagreba te dr. sc. Bojan Marotti sa Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU.

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima HAZU, Pučko otvoreno učilište Križevci i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima organizirali su u četvrtak, 2. ožujka 2017. književnu večer Krleža u polemici, riječi i pokretu i predstavljanje knjige Sanje Nikčević Mit o Krleži  u izdanju Matice hrvatske. 

Cilj je radionice popularizacija glagoljice interdisciplinarnim pristupom, osvješćivanje važnosti očuvanja glagoljice kao simbola hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta i promicanje tema iz hrvatskoga glagoljaštva u odgojno-obrazovnom procesu.

Za predsjednicu Ogranka ponovno je izabrana Željka Caparin.

Ogranak Matice hrvatske u Požegi obnovio je rad 2014. i ove godine po treći put organizirao Dane Matice hrvatske. Kao i ranijih godina cilj je kulturnu javnost, građanstvo i učenike upoznati s radom Matice hrvatske. U dva tjedna održan je niz različitih događaja, što je u mnogome upotpunilo kulturni život Požege, a sve je bilo u znaku visoke 175. obljetnice djelovanja Matice hrvatske.

Nakon godine dana izbivanja literaturno-edukativnog programa pod nazivom Mikeški divani, koji se najviše bavi očuvanjem pismene i usmene kulturne baštine rodnoga grada, predstavili su ga ponovno 9. veljače virovitičkoj publici u tradicionalno ugodnom prostoru Gradskog društva crvenog križa, podno starog vatrogasnog tornja u samom centru grada.

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici u suradnji s Maticom hrvatskom organizirao je 3. i 4. veljače dvodnevni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ hrvatskoga narodnog preporoda i Matice ilirske. Kulturnim događajem, završenim svečanom akademijom u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, započela je slavljenička Matičina godina baš u Mariji Bistrici, u mjestu u kojem se u krugu iliraca okupljenih oko Gaja u župnom dvoru opata Ivana Krizmanića razvijala ideja o osnivanju središnje kulturne ustanove svih Hrvata – Matice ilirske. Marija Bistrica zaslugom opata Ivana Krizmanića postala je jedno od važnih središta hrvatskoga narodnog preporoda, a sama su Krizmanića hrvatski preporoditelji iznimno cijenili. Osim što je bio ilirski pokrovitelj i promicatelj kulture, Krizmanić je bio vrstan književnik i prevoditelj

Ivica Završki i Ružica Psihištal predstavili su rad Ogranka.