Cilj je radionice popularizacija glagoljice interdisciplinarnim pristupom, osvješćivanje važnosti očuvanja glagoljice kao simbola hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta i promicanje tema iz hrvatskoga glagoljaštva u odgojno-obrazovnom procesu.

Za predsjednicu Ogranka ponovno je izabrana Željka Caparin.

Ogranak Matice hrvatske u Požegi obnovio je rad 2014. i ove godine po treći put organizirao Dane Matice hrvatske. Kao i ranijih godina cilj je kulturnu javnost, građanstvo i učenike upoznati s radom Matice hrvatske. U dva tjedna održan je niz različitih događaja, što je u mnogome upotpunilo kulturni život Požege, a sve je bilo u znaku visoke 175. obljetnice djelovanja Matice hrvatske.

Nakon godine dana izbivanja literaturno-edukativnog programa pod nazivom Mikeški divani, koji se najviše bavi očuvanjem pismene i usmene kulturne baštine rodnoga grada, predstavili su ga ponovno 9. veljače virovitičkoj publici u tradicionalno ugodnom prostoru Gradskog društva crvenog križa, podno starog vatrogasnog tornja u samom centru grada.

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici u suradnji s Maticom hrvatskom organizirao je 3. i 4. veljače dvodnevni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ hrvatskoga narodnog preporoda i Matice ilirske. Kulturnim događajem, završenim svečanom akademijom u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, započela je slavljenička Matičina godina baš u Mariji Bistrici, u mjestu u kojem se u krugu iliraca okupljenih oko Gaja u župnom dvoru opata Ivana Krizmanića razvijala ideja o osnivanju središnje kulturne ustanove svih Hrvata – Matice ilirske. Marija Bistrica zaslugom opata Ivana Krizmanića postala je jedno od važnih središta hrvatskoga narodnog preporoda, a sama su Krizmanića hrvatski preporoditelji iznimno cijenili. Osim što je bio ilirski pokrovitelj i promicatelj kulture, Krizmanić je bio vrstan književnik i prevoditelj

Ivica Završki i Ružica Psihištal predstavili su rad Ogranka.

Predavanje je organizirala Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost pri Filozofskome fakultetu u Osijeku, i to u suradnji s Odjelom za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

U sklopu projekta Noći pod zvijezdama OMH u Mariji Bistrici organizirao je 8. siječnja predavanje Zvijezde u službi Kralja Nad Kraljevima Julija Cara, studenta istraživačke fizike. Temeljito su analizirani odlomci iz Evanđelja, sa stajališta astronomije datirani su trenuci Kristova rođenja i raspeća, a potvrda točnosti dana je jedinstvenim astronomskim fenomenima vidljivim u to vrijeme. 

Hrvatski kajkavski kolendar duga je i svijetla tradicija Hrvata te svojevrsna knjiga opstojnosti hrvatskoga naroda u Međimurju. Opisao ga je tako akademik Dragutin Feletar, koji je za ovo jubilarno izdanje napisao temu broja, a to je upravo 25. obljetnica Hrvatskog kajkavskog kolendara. Knjiga je to koja godinama njeguje i čuva identitet hrvatskoga naroda, a napose žive riječi kajkavskoga narječja.

Težeći biti sinegdohom održivosti života kulture u vremenu koje joj je nesklono, Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu i ovu je godinu obogatio mali bizovački kraj izložbama, predavanjima, predstavljanjima knjiga i humanitarnim djelatnostima. Kao i prije, težište je aktivnosti Ogranka izdavačka djelatnost. Objavljena su redovita periodička izdanja – časopisi Kvadrat i Matko, tri romana u biblioteci Machu Picchu, dva stripa u biblioteci Kvadrat i zbirka pripovijedaka Sacerdos Slavka Vranjkovića. Urednik je svih izdanja predsjednik Ogranka Vjekoslav Đaniš.