Autori

Damir Barbarić

Rođen 1952. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. U rodnome gradu diplomirao je 1975. filozofiju i sociologiju na Filozofskome fakultetu te politologiju teoretskoga smjera na Fakultetu političkih znanosti na kojem je 1982. doktorirao kod Vanje Sutlića tezom o Platonovim Zakonima.

Od 1979. do umirovljenja 2019. radio je u Institutu za filozofiju u Zagrebu, od 1992. u zvanju znanstvenoga savjetnika. Od 1997. do 2010. predavao je ontologiju i povijest filozofije na studiju filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od 2003. do 2006. obnašao dužnost voditelja poslijediplomskog doktorskog studija filozofije. Bio je gostujući profesor i istraživač na više europskih sveučilišta i akademija znanosti (Beč, Freiburg, Berlin, Tübingen, München) te suvoditelj doktorskog studija filozofije na Međunarodnom centru za znanstvenu suradnju Sveučilišta u Tübingenu. Vodio je četiri istraživačka projekta za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i jedan za Ministarstvo znanosti Republike Austrije. Bio je utemeljiteljem i prvim predsjednikom Udruge za promicanje filozofije (2001‒2004).

Član je uredništva više filozofskih časopisa u Hrvatskoj, Njemačkoj , Sloveniji, Italiji i Argentini. Uz ostalo, suurednik je časopisâ Internationales Jahrbuch für Hermeneutik i Denkwege (Tübingen), godišnjaka Heidegger-Jahrbuch (Freiburg) kao i knjižnih nizova Heidegger Forum (Frankfurt am Main) te Libri nigri i Libri virides (Nordhausen). Član je i dužnosnik niza stručnih filozofskih društava u inozemstvu, uz ostalo član Savjeta Internationale Schelling-Gesellschaft te počasni član Slovenskog filozofskog društva i Sokratische Gesellschaft.

Objavio je četrdesetak autorskih i uredničkih knjiga u Hrvatskoj i inozemstvu, a još četrdesetak naslova priredio je za tisak. Autor je više od 250 izvornih članaka, studija i recenzija u domaćoj i međunarodnoj periodici te različitim zbornicima. Radovi su mu prevođeni na njemački, slovenski, engleski, talijanski, francuski, češki, mađarski, japanski, ruski i španjolski jezik. Prevodi stručne knjige, članke i izbore tekstova s njemačkog, starogrčkog i latinskog jezika.

Uz više od dvije stotine i pedeset izvornih članaka i studija objavljenih u periodici i različitim zbornicima napisao je, uredio i za tisak priredio više od osamdeset knjiga. Važnija su mu objavljena djela:
Vježbe u filozofiji, Zagreb 1980. (drugo, pregledano i prošireno izdanje: Zagreb 2007.); Politika Platonovih »Zakona«. Uvod u studij Platona, Zagreb 1986. (drugo, pregledano i dopunjeno izdanje u tisku: Zagreb 2008.); Filozofija Andrije Dorotića, Zagreb 1987; Preludiji. Povijesno-filozofijske studije, Zagreb 1988; Platonova »Politeia«. Knjiga šesta i sedma. Uvod, prijevod i komentar, Zagreb 1991; Varia philosophica, Zagreb 1992; Ideja dobra, Zagreb 1995; S puta mišljenja, Zagreb 1997; Živo ogledalo beskonačnog. Leibnizova Monadologija, Zagreb 1999; Anblick Augenblick Blitz, Tübingen 1999. (prijevod na slovenski: Ljubljana 2004.); Približavanja. Ogledi u filozofiji, Zagreb 2001; K budućem mišljenju, Zagreb 2005; Aneignung der Welt. Heidegger – Gadamer – Fink, Frankfurt am Main etc. 2007; Zrcalna igra četvorstva, Zagreb 2008; Annäherungen an Platon, Würzburg 2009; U intermezzu svjetova, Zagreb, 2010; Die Sprache der Philosophie, Tübingen, 2011; Im Angesicht des Unendlichen. Zur Metaphysikkritik Nietzsches, Würzburg 2011; Veliki prsten bivanja. Uvod u Nietzscheovu misao, Zagreb 2014; Riječ u prilog romantici, Zagreb 2015; Chora. Über das zweite Prinzip Platons, Tübingen 2015; Wiederholungen. Philosophiegeschichtliche Studien, Tübingen 2015; Zum anderen Anfang. Studien zum Spätdenken Heideggers, Freiburg-München, 2016; Skladba svijeta. Platonov Timej' (tekst izvornika s hrvatskim prijevodom, uvodom te filološkim i filozofskim komentarom), Zagreb 2017., Putokazi, Zagreb 2018., Beskonačna bol i pomirenje / Der unendliche Schmerz und die Versöhnung, Đakovo., Drugi početak. Mišljenje s Heideggerom, Zagreb 2018., O slušanju i mišljenju, Zagreb 2018., Bezdan slobode, Zagreb 2020., Iz radionice duha, Zagreb 2021.

Među važnijim priređivačkim, uredničkim i suuredničkim ostvarenjima ističu se edicija Hrestomatija filozofije u 10 svezaka (Zagreb, 1995-1998) kojoj je bio urednikom, autorom suradnikom i priređivačem triju svezaka (Grčka filozofija; Filozofija racionalizma; Filozofija njemačkoga idealizma) te knjige Fin de siècle, Zagreb-Beč, Zagreb 1997; Ambivalenz des fin de siècle: Wien-Zagreb, Wien-Köln-Weimar 1998; Gadamer i filozofijska hermeneutika, Zagreb 2001; Zagonetka umjetnosti, Zagreb 2003: Platon. Das Gute und die Gerechtigkeit, Würzburg 2005; Das Spätwerk Heideggers. Ereignis – Sage – Geviert, Würzburg 2007: Platonov nauk o duši, Zagreb 2010.

Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća aktivno se uključio u rad Matice hrvatske kao njezin dužnosnik, autor, suradnik i urednik. Do 1994. bio je prvim pročelnikom Matičina Odjela za filozofiju kojemu je bio i utemeljiteljem (1992). Bio je i jednim od pokretača Filozofske škole Matice hrvatske (2010). Godine 2014. izabran je za Matičina potpredsjednika. Dugogodišnji je urednik filozofskog niza Biblioteke Parnas za koji je preveo i priredio dvadesetak izdanja. U istoj biblioteci objavio je i dvije autorske knjige. Urednik je i Matičine filozofske biblioteke ALETHEIA. Također, uredio je i priredio za tisak i niz Matičinih filozofskih zbornika kao i knjiga drugih autora: Filozofija i teologija (1993); Nietzscheovo nasljeđe (2002); Aristotel i aristotelizam (2003); Hrvatska filozofija u XX. stoljeću (2007); Vrijeme metamorfoza. Uz 'Metamorfoze metafizike' Marijana Cipre (2009); Čemu obrazovanje. Razmatranja o budućnosti sveučilišta (2011); Bitak i vrijeme. Interpretacije (2013); Prema povijesnom mišljenju. Uz djelo Vanje Sutlića (2016); Sloboda i zlo. Schellingov Spis o slobodi (2017). Skrb za duh hrvatske nacije, Zagreb 2019.
U povodu 60. obljetnice njegova života objavila je Matica hrvatska zbornik Zbližavanja.