Skrb za duh nacije

Nakladništvo predstavlja najvažniji i najprepoznatljiviji segment cjelokupna dosadašnjeg rada Matice hrvatske. Pokrenuto u teškim materijalnim, prosvjetnim i političkim prilikama ilirskoga pokreta sa svrhom kultiviranja »domorodnoga duha« i »obrazovanja hrvatskoga naroda u najširem smislu, sredstvom korisnih knjiga«, Matičino je nakladništvo tomu narodu podarilo više od 8000 naslova knjižnih, periodičkih i diskografskih izdanja objavljenih u Zagrebu, a zahvaljujući Matičinim ograncima i diljem Hrvatske te u inozemstvu. O tradiciji i značenju Matičina  nakladništva održan je 2017. znanstveni skup na kojemu je desetak izlagača obradilo središnje tematske, disciplinarne i problematske sastavnice povijesti toga nakladništva za koje se bez pretjerivanja može reći da predstavlja »svijetlu stranu povijesti hrvatske kulture« (Stjepan Damjanović).

U ovome zborniku sa spomenuta skupa objavljeno je dvanaest radova o Matičinu udjelu u oblikovanju hrvatske kulture, posebice u području književnosti, jezikoslovlja, povijesti, filozofije, glazbe i prijevodne literature.

O povijesti Matičina nakladništva pišu STJEPAN DAMJANOVIĆ, STIPE BOTICA, IVO PRANJKOVIĆ, JOSIP LISAC, SUZANA COHA, ŽELJKO HOLJEVAC, STIPE KUTLEŠA, JURE VUJIĆ, STANISLAV TUKSAR, BOJAN MAROTTI i DAMIR BARBARIĆ.