Uredio DAMIR BARBARIĆ
»Za mene je najviši princip sve filozofije čisto, apsolutno ja, to znači ja ukoliko je golo ja, još uopće ne uvjetovano objektom, nego postavljeno slobodom. Α i Ω sve filozofije je sloboda« (Friedrich Wilhelm Schelling)
»Zbornik donosi tekstove dorađenih i dopunjenih predavanja s Treće filozofske škole Matice hrvatske, održane u Palači Matice hrvatske u Zagrebu 20. – 22. studenog 2014. Škola je bila posvećena pokušajima razumijevanja i tumačenja djela Friedricha Wilhelma Schellinga Filozofijska istraživanja o biti ljudske slobode i s tim povezanih predmeta, koje se prema jedinstvenom stavu povjesničara i istraživača filozofije smatra jednim od najznačajnijih i ujedno najtežih tekstova ne samo filozofije takozvanog njemačkog idealizma nego i cjelokupne povijesti filozofije. Zbog nedostatka sredstava Škola je bila održana bez inače uobičajenog sudjelovanja od Matice stipendiranih studenata odnosno doktoranada. Utoliko je imala formu standardnog znanstvenog skupa, premda je osebujni način rada ranijih Matičinih filozofskih škola u bitnom ostao očuvan intenzivnim interpretacijama zadanog teksta te iscrpnim i temeljitim raspravama među sudionicima.
(…) Tekstovi usmeno održanih predavanja u međuvremenu su dorađeni i dotjerani za tisak. Neki su značajnije prošireni ili samo do neke mjere izmijenjeni, kako na osnovi daljnjeg studija teksta tako i s obzirom na ishode veoma produktivnih rasprava u tijeku rada Škole«… (Damir Barbarić, iz Predgovora zborniku)
O slobodi i zlu u Schellingovoj filozofiji pišu: Damir Barbarić, Igor Mikecin, Petar Šegedin, Ivan Kordić, Stipe Kutleša, Stjepan Kušar, Ozren Žunec i Lore Hühn.
Biblioteka Zbornici i monografije, Odjel za filozofiju, glavni urednik Luka Šeput, priprema Tehnička priprema Matice hrvatske (Pavao Damjanović), tisak Mediaprint-tiskara Hrastić (Zagreb). — Knjiga je opremljena bibliografskim bilješkama uz tekst te bilješkama o autorima.
»Predavači Matičine Filozofske škole pokazali su tijekom trodnevnog susreta kako duboko i ozbiljno čitanje toga djela može približiti iskustvo Schellingova misaonog napora da se ideja slobode otkrije kao princip filozofije« (Kristijan Gradečak, Filozofska istraživanja, br. 157/2020)
Klikni za povratak