Piše Velimir Grgić

UZ OBJAVU SVJETSKE USPJEŠNICE – RAYNOR WINN, STAZA SOLI

Kao naivno slikarstvo

Staza soli nalazi solidan balans između narativne drame i putopisnih vinjeta s opisima grandioznosti, pitoresknosti, okrutnosti i utješnosti ljepota raznolike flore i faune britanske obale

Piše Strahimir Primorac

NOVA HRVATSKA PROZA: JOSIP MLAKIĆ, IZGARANJE 

Gledati smrti u oči

Koliko god prvi dio Mlakićeve knjige, onaj ratni, djeluje teško i dramatično, onaj drugi preplavljuje nas beskrajnom tugom i nespokojem

Razgovarao Jakob Filić

Antej Jelenić, pjesnik i multimedijalni umjetnik

U poeziji pokušavam politizirati poljubac

Piše Anera Ryznar

Uz zbirku književnih kritika KREŠIMIRA BAGIĆA REPUBLIKA STIHA

Poezija pod mikroskopom impozantnoga kritičarskog pera

U trenutku kada hrvatsko pjesništvo doživljava neku vrstu bujanja i hiperprodukcije Krešimir Bagić u svojim ga kritikama, ukoričenima u knjigu Republika stiha, nastoji opisati i razvrstati iscrtavajući putove i stazice kojima se ono kreće, uočavajući i imenujući njegove poetičke preokupacije i trendove, ...

Piše Ljerka Car Matutinović

Lidija Dujić, Dormitorij

Poetizacija narativnih cjelina

Dormitorij nastavlja vizualizirani govor slika u imaginativni svijet za sebe u simbolici svakodnevice

NOVA HRVATSKA POEZIJA: Gordana Benić

Svemirske cipele

Piše Ida Hitrec

UZ HRVATSKI PRIJEVOD KNJIGE HARUKIJA MURAKAMIJA PROFESIJA ROMANOPISAC

Čud(es)na vrata Murakamijeva zanata

Poznati japanski pisac piše o putu koji ga je doveo do profesije romanopisca, promišlja o ishodištima kreativnosti i o konceptu originalnosti, o važnosti čitatelja i (i)relevantnosti književnih nagrada

Piše Velimir Grgić

UZ ZBIRKU PRIČA ŠPANJOLSKOG OSKAROVCA

Umjetnička inkvizicija

Posljednji san je, Almodóvarovim riječima, „rascjepkana, nepotpuna i ne baš sasvim razgovijetna autobiografija“

Željko Špoljar i Pavle Svirac

ULOMAK IZ ROMANA U NASTAJANJU

Pođimo na selo

„Fakat ideš živjet na selo? Malo kasniš za trendom. U doba potresa i korone masa budala je nadobudno preselila na selo, tamo su kao nešto svi počeli uzgajat, sadit, kopat...“

Lada Žigo Španić

KNJIŽEVNOST IZDVAJA

Piše Alojz Jembrih

O 160. OBLJETNICI ROĐENJA

Velimir Deželić stariji nije zaboravljen

Je li moguće zaobilaziti Velimira Deželića st. kao pjesnika, romanopisca, pripovjedača, povjesničara, učenjaka, knjižničara i ravnatelja Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te čovjeka svestrana razumijevanja i stvaranja?

Piše Mislav Grgić Zmaj Strossmayerski, VELIKI MEŠTAR DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“

Pozdravno i završno slovo na znanstvenom kolokviju u povodu 160. obljetnice rođenja Velimira Deželića st. (1864–1941), Prazmaja-osnivatelja Klokočkog I, Kula nad Kamenitim vratima, Zagreb, 21. veljače

Hrvatski narod sebi

Mi zmajevci ponosno ističemo da smo zaslužni za brojna Družbina ostvarenja u prvoj polovici 20. stoljeća, kao što je osnivanje gradske knjižnice, arhiva, muzeja, hitne pomoći, a 1919. posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana prenijeli smo u zagrebačku katedralu. Svega ...