Piše Hrvoje Hitrec

ULOMAK IZ ROMANA U NASTAJANJU

Talac

Mene više nitko nije nadzirao. A kamo bih bježao, gdje bi mi bilo tako dobro? Imao sam mač i kratak ogrtač obrubljen krznom, dobro su me hranili i nitko mi se više nije smijao. O Hrvatskoj sam doznavao od trgovaca, što se ...

Piše Velimir Grgić

RAZGOVOR S NAGRAĐIVANOM NIZOZEMSKOM KNJIŽEVNICOM U POVODU GOSTOVANJA U ZAGREBU

Mračni ponor idealizma

S Gerdom Blees razgovarali smo u povodu hrvatskog izdanja knjige Mi smo svjetlost, poetskog trilera rašomonske narativne konstrukcije, koja se bavi opasnim idejama te opasnim i nezdravim grupnim dinamikama

Piše Ljerka Car Matutinović

Tamara Bakran, Dan kada je planina poletjela

Bajkovite lirske crtice ili začaranost pričom

Knjiga u kojoj je planina poletjela živi svoju osebujnu atmosferu u kojoj se zbiva harmonija stvari i bića, a priroda je blagotvorna i smiruje

Piše Dino Staničić

LUKA OSTOJIĆ, TIŠINA U OSINJAKU

Poetika kapitulacije

Proze Luke Ostojića poprište su nadasve banalna iščašenja zbilje u kojoj je od motivacije likova manje plauzibilna jedino njihova psihološka karakterizacija

Piše Strahimir Primorac

NOVA HRVATSKA PROZA: TATJANA GROMAČA, GOSPOĐA O.

Strahovi prošlosti, upitnici sadašnjosti

Gospođa O. postavlja sebi brojna pitanja, muče je sumnje i strahovi: je li povjerenje što ga dajemo književnosti opravdano?

Priredila Darija Žilić

BRANISLAV GLUMAC

I da posjedujem vječnost...

Piše Matija Štahan

PRIJEDLOG JEDNOGA POSTIDEOLOŠKOG ČITANJA

Krležin izmišljeni jezik

Zašto je Krleža tek osrednji štokavski, ali vrhunski kajkavski pjesnik?

Piše Davorka Semenić-Premec

Uz knjigu ANDE BUKVIĆ PAŽIN I MARIJE OTT FRANOLIĆ,
Velika važnost malih priča: kako i zašto čitati djeci

Djeca koja čitaju postat će misleći pojedinci

Uza sva stručna objašnjenja i dokaze, autorice su uvele i svoj subjektivni doživljaj strasti prema čitanju, koju sa svakom novom rečenicom prenose na čitatelja pa iako znate da čitate stručnu knjigu, čini vam se da čitate napeti avanturistički roman

Piše Sven Kezele

35 GODINA OD SMRTI VELIKOG PJESNIKA (Blinjski Kut kraj Siska, 1938–Zagreb, 1989)

Josip Sever na okretištu tradicije

Vrijeme u kojem Sever stvara, danas to vidimo, rasvjetljava nam mijene kojih odjeke zapažamo sve do našega doba pa današnji naš stih Severa, premda to i ne zna, i dalje osjeća

Domagoj Ćorić, Knjižnica Marije Jurić Zagorke

KNJIŽNIČARI PREPORUČUJU

Luka Rovčanić

KNJIŽEVNOST IZDVAJA