Vijenac 526

Književnost

Božidar Petrač

U sjećanje na Zvonimira Milčeca (1938–2014)

Zadnja pošta Zagreb

Kao da je Zvonimir Milčec sav svoj život ugradio u Zagreb, ispitujući i iskustveno ispisujući njegovu dušu – dušu dobru, plemenitu i vedru, sjetnu, nostalgičnu i smjernu. Poput feljtonistike, Milčecove novele i romani prava su posveta Zagrebu

Stjepan Čuić

Čitao je Zagreb kao lijepu knjigu

Riječi izgovorene u ime DHK-a na posljednjem ispraćaju hrvatskoga književnika Zvonimira Milčeca 22. travnja 2014.

Mirjana Polić Bobić

U sjećanje na Gabriela Garcíju Márqueza (1927–2014)

Živjeti da bi se pripovijedalo

Gabriel García Márquez napisao je mnogo romana prije i poslije Sto godina samoće. No nedvojbeno je baš to djelo os njegova sveukupnog stvaralaštva. Gledani poslije pojave i čitanja tog romana, njegovi izvrsni rani kratki romani doimaju se kao studije dijelova golemoga slikarskog ...

Krešimir Bagić

POGLED IZ DUBRAVE

Tamna neman, neman od stiha

Čitava zbirka Sonje Manojlović pohvala je nejasnoći, a njezine klice poetski su pravopis, naslovni performativ i praznina kao spoznajni i verbalni potporanj pjesnikinjina govora

Strahimir Primorac

Dva romana s ruba: BARTUL MATIJACA, ZAČARANA; IVAN SRŠEN, HARMATAN

Što Europa brani zatvorom

Božidar Alajbegović

Novi roman francuske književnice Delphine De Vigan: Ništa se ne opire noći, prev. Ita Kovač

Rekonstrukcija osobne povijesti

Mira Muhoberac

Izdavački biser: Boccaccio, Život Danteov, prev. Mate Maras i Vladimir Vratović

Kad Boccaccio piše o Danteu

Život Danteov treba čitati kao iznimno književno djelo, šarmantno sklopljen hibridni književni ostvaraj, ali i kao fikcionalizaciju znanstvene argumentacije. Istodobno to je primjer pisanja danas tako popularne tzv. male povijesti, ali i fiktivni dijalog dvaju suvremenika koji se osobno, zbog razlike u ...

Ljerka Car Matutinović

Molitve s ruba Josipa Sanka Rabara

Trpak obračun sa svijetom

Martina Prokl Predragović

Razgovor: Luka Bekavac, pisac i teoretičar književnosti

Teorija mi nije inspiracija za pisanje

Pseudoznanstveni i paranormalni fenomeni me kao pisca zanimaju jer je riječ o izvanrednom arhivu ideja, nalik nizu religija ili kultova specifično artikuliranih s modernom tehnologijom i teorijom / Općenita „publika“, priprosta i nezainteresirana, postoji samo u glavama populističkih autora i njihova marketinga; ...

Vijenac 526

526 - 1. svibnja 2014. | Arhiva

Klikni za povratak