Naslovnica
Filip Kozina
U povodu 100. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša
Matoš je bio mislilac s jasnom vrijednosnom idejom domovine, domoljublja i nacije stotinu godina prije nego što su se ti pojmovi oduprli relativističkim dekonstrukcijskim tornadima i uraganima liberalnih globalizacijskih kapitalista svih boja
Tonko Maroević
Poezija A. G. Matoša
Riječima Stanislava Šimića mogli bismo Matoša raskrečiti između pjeva i gnjeva, kontrastirati njegovu komponentu tražitelja sklada s komponentom afektivnog, idiosinkratskog, bolno grčevitog reagiranja na nezadovoljavajuću zbilju, sramotnu domovinsku podložnost silama koje je guše
Dubravka Oraić Tolić
Matoš i ljepši spol
Matoševe ambivalencije u iskazima o ženama proizlaze iz odnosa prema idealu žene i njegovim dvjema temeljnim slikama: majci-domovini i ljubavnici-ljepotici. Ono što podupire zamišljeni ideal žene i rodni imaginarij Matoš ocjenjuje pozitivno, a ono što odstupa od toga ideala ili ga potkopava ...
Krešimir Nemec
Kako je A. G. Matoš u hrvatsku književnost uveo pariške slike
Bez obzira na sve nedaće, Pariz je za Matoša „najkulturniji“, „najduhovitiji“ i „najnonšalantniji“ grad. Da ga kojim slučajem zadesi potres, proguta rat ili vulkan, svijet bi – piše on – „izgubio najljepšu svoju krunu, najagilniji faktor kulture i harmonije, a čovječanstvo bi ...
Tihomil Maštrović
Uz 100. obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša
Iako nikad nije bio u Zadru, Matoš je knjigu Ogledi objavio u Zadru, a s brojnim je prilozima surađivao u zadarskoj periodici, poznavao mnoge zadarske književnike, urednike i publiciste, pa i one najmlađe. S nekim su piscima veze bile tek kolegijalne, književničke, ...
Marina Protrka Štimec
Matica hrvatska kao prvi od četiri sveska izabranih djela objavila je Matoševe pripovijetke
Matičino izdanje okuplja tri knjige novela, žanra s kojim je Matoš stupio na književnu scenu u razdoblju dezintegracije hrvatskoga realizma i profiliranja moderne
A. G. Matoš
Matoš je kao devetnaestogodišnjak u Vijencu objavio svoju prvu pripovijetku, Moć savjesti. Za tisak ju je prihvatio urednik Josip Pasarić i tiskao u broju od 13. kolovoza 1892. U povodu stote obljetnice smrti velikoga hrvatskog književnika donosimo Matošev prvijenac
Zdravko Tomac
Novi srpski Memorandum
Najnovijim Memorandumom iz 2013, koji je izradilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, Hrvatska je ponovno optužena za nacionalističku politiku jer „ne samo da sprečava povratak Srba nego i Srbe prisiljava na iseljavanje“. Taj dokument iz tvornice srpskih laži nije slučajno nedavno razaslan po ...
Razgovarao Andrija Tunjić
Miroslav Međimorec, kazališni redatelj i književnik
Sadašnja vlast oktroira ne samo našu sadašnjost nego i prošlost / Teza o jednakoj krivnji agresora i žrtve, koju tako gorljivo zastupaju političari na vlasti i mnogi novinari, stalno se pokušava progurati kao istina / Retorika lijeve politike ne odustaje od ustaljenoga ...
Domagoj Brozović
Objavljen nedovršeni roman Mirka Kovača Vrijeme koje se udaljava
I bez nenapisana poglavlja Inferno, o prisilnoj emigraciji svojih prijatelja, Kovač je izgradio dojmljiv diskurs u kojem je duh politički dekadentna vremena prikazan subverzivnom gradskom energijom i poluosamljenošću književne profesije
U spomen na Alaina Resnaisa (1922–2014)
Resnais je u svojim naslovima redovito pozivao na začudne veze na daljinu. Ponekad otvoreno, u nekim slučajevima vrlo sofisticirano te više ili manje pragmatično. Jer njegov je kreativni potencijal bio manirističkoga predznaka – nesaglediv, metafizički, enciklopedijski širok i polivalentan