Kolo 2, 2002.

Autobiografija

Hans Glagau

Romaneskni element moderne autobiografije i sud povjesničara

Kao i mnogi drugi pojmovi u znanosti o književnosti, i pojam autobiografije mnogoznačan je i može se primijeniti na niz veličina: na poseban žanr (autobiografija u užem, »pravom« smislu), ali i na skupinu ili kompleks nefikcionalnih (uglavnom proznih) tekstova.

Ingrid Aichinger

Problemi autobiografije kao jezično-umjetničkog djela

Budući da se autobiografija smatra rubnom pojavom književnoga stvaralaštva, koja prije pripada u područje »jezičnih djela«,1 znanost o književnosti tek se katkad osvrće na nju. Pregled istraživanja2 pokazuje, doduše, da je vrijednost autobiografije kao izvora, unatoč nekim sumnjama u »vjerodostojnost« u pozitivističkom ...

Volker Hoffmann

Tendencije u njemačkoj autobiografskoj literaturi 1890-1923.

Zbog različitih je razloga vrijedno posvetiti pozornost autobiografskoj literaturi od začetaka književne »moderne« oko 1890. pa sve do početka 1920-ih. Novija istraživanja koja se bave autobiografijom izostavljaju razdoblje između 1900. i 1920. godine.

Rolf Tarot

Autobiografija

Autobiografija ima u okvirima europske književnosti neobično dugu povijest. Ispovijedi (Confessiones) Augustinove (oko 400. godine) daju pečat srednjovjekovnoj autobiografiji. Danas živuća njemačka tradicija preuzela je poticaje od oblika koji su se razvijali u 18. stoljeću.

Friederike Eigler

O statusu autobiografskog teksta

[...] skicirat ću samo dva velika smjera istraživanja koja se razlikuju po temeljnom shvaćanju pojma subjekta i teksta.

Michael Jaeger

Historicizam Wilhelma Diltheya — apsolutna povijesnost autorefleksije

»Autobiografija je najviši i najinstruktivniji oblik suočavanja s razumijevanjem života.«1 Čini se da je Dilthey u autobiografiji otkrio mjerodavan model za novu samostalnu metodu humanističkih znanosti koja bi trebala omogućiti »razumijevanje života«.

Marianne Gruber

Fikcija kao stvarnost — stvarnost kao fikcija

Pokatkad je sasvim korisno ići za vlastitim umišljajima. Na primjer za onima zbog kojih se misli da se neka stvar razumije ili da se o njoj ima nešto reći.

Peter Sprengel

Nefikcionalna proza

Kolo 2, 2002.

2, 2002.

Klikni za povratak