Josip Brleković

ČLANSTVO MATICE HRVATSKE U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

_{Sadržaj:
Članstvo Matice hrvatske – organizacijska struktura
Članstvo Matice ilirske (1842–1874)
Članstvo Matice hrvatske (1874–2014)
Dodatak – članovi upravnih tijela Matice hrvatske 1842–2014.
Izvori i literatura}

Članstvo Matice hrvatske – organizacijska struktura

Fizičke osobe koje dobrovoljno prihvaćaju uvjete članstva u Matici, njezin program, svrhu, zadaće i rad nazivamo članovima Matice hrvatske. Članom može postati svaki punoljetni, poslovno sposobni državljanin Republike Hrvatske, Hrvat s drugim državljanstvom, osoba druge nacionalnosti ili stranoga državljanstva koju Glavni odbor Matice hrvatske potvrdi za člana na temelju njegove molbe za učlanjenje ili prijedloga za učlanjenje kojim drugi članovi Matice i njezina upravna tijela u Središnjici i ograncima kandidiraju predloženika za člana Matice hrvatske. Također, Matičinim članovima mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću ali bez mogućnosti aktivnog ili pasivnog izbornog prava (glasanja i odlučivanja u Matičinim tijelima te izabiranja u njezine upravne i nadzorne odbore).

U razdoblju od 1842. do 1971. te od 1990. do 2002. Matica je među članove primala i pravne osobe, tzv. »moralna«, »koorporativna « ili »kolektivna« tijela poput škola, čitaonica, knjižnica, kulturnih i stručnih društava i ustanova, poduzeća, društava prijatelja MH, čija članska prava i obveze nisu bitno odudarala od prava i obveza fizičkih osoba, osim što kolektivni članovi nisu mogli ostvariti pasivno biračko pravo (dočim su pravo glasanja i odlučivanja u Matičinim upravnim i nadzornim tijelima ostvarivali posredstvom opunomoćenika/ delegata), a morali su plaćati i skuplju članarinu, najčešće dvostruko višu u odnosu na fizičke osobe.

Prava, obveze i kategorije članstva te uvjeti za pristup u Matičino članstvo propisani su Pravilima MH što ih donosi Glavna skupština MH, a između dviju sjednica Glavne skupštine odluke o posebnim članskim pravima i obvezama članova mogu donositi i Glavni odbor te Predsjedništvo MH. Prema Pravilima, temeljnim pravima Matičinih članova pripadaju »provođenje programa, postizanje cilja i svrhe Matice hrvatske; sudjelovanje i odlučivanje u njezinu radu, napose u radu ogranaka i odjela te u edicijama MH; biranje upravnih i nadzornih tijela i pravo izbora u njih«, izuzevši osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću, »uživanje stručne i ostale pomoći iz područja djelovanja Matice hrvatske te traženje materijalne pomoći; popust od 50 posto od prvotne cijene u knjižarama Matice hrvatske za jedan primjerak svih redovnih izdanja MH; predlaganje vlastitih inicijativa i traženje ostalih pogodnosti od Matičinih tijela, koje su, unutar njezine djelatnosti, ostvarive« (Pravila, § 17).

S druge strane, obvezan je kao član MH štiti ugled i interese MH u skladu s Pravilima i odlukama upravnih tijela Matice hrvatske; širiti i promicati Matičin program i rad u javnosti ili pomagati Matičin rad na drugi način i u skladu sa svojim mogućnostima; redovito plaćati godišnju članarinu koje visinu utvrđuje Glavni odbor (od 2009. članovi plaćaju 150 kn članarine). U pojedinim slučajevima Predsjedništvo može osloboditi člana obveze plaćanja članarine. Pedeset posto sniženu članarinu uplaćuju učenici, studenti i umirovljenici. Također, pedeset posto iznosa što ga uplate članovi ogranaka Središnjica prosljeđuje na račun ogranka (Pravila, § 18. i 19). Jedino članovi koji podmire članarinu imaju pravo odlučivanja u Matici hrvatskoj i njezinim tijelima. Članovi koji ne plaćaju ili neredovito plaćaju članarinu nemaju pravo odlučivanja sve dok ne podmire sve novčane obveze (Pravila, § 20). Prestanak članstva u Matici može se ostvariti dobrovoljnim odricanjem člana ili sankcijskim mjerama brisanja i isključenja što ih donose Glavni odbor i Časni sud ako nepobitno utvrde da član »ne ispunjava svoje obveze ili postupa suprotno upozorenju glavnoga tajnika i nakon šest mjeseci otkad je takvu opomenu ili poziv na ispunjenje obveza dobio« ili ako Časni sud MH utvrdi da član svojim postupcima nanosi štetu Matičinu radu ili ugledu. Odluke Glavnog odbora ili Časnoga suda o prestanku članstva imaju suspenzivnu snagu, s mogućnošću priziva Glavnoj skupštini. Član se na odluku Glavnog odbora o prestanku članstva može žaliti Glavnom odboru u roku od 15 dana od primitka odluke, a o njoj konačno odlučuje Glavna skupština (Pravila, § 21. i 22). Današnji ustroj Matičina članstva poznaje samo dvije kategorije članova: redovite i počasne članove.

Redovitim članom »molitelj ili predloženik postaje temeljem očitovane spremnosti o prihvaćanju zadaća MH i potvrde Glavnog odbora MH« (Pravila, § 15), dok »počasne članove Matice hrvatske imenuje Glavna skupština na prijedlog Glavnog odbora ili pedeset članova Matice hrvatske« koji u pismenom obrazloženju moraju dokazati iznimne zasluge predloženika za MH (Pravila, § 23). U užem smislu, redoviti članovi izabrani u Matičina upravna tijela jesu dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici, glavni tajnik, gospodarski tajnik i književni tajnik MH), odbornici (članovi Glavnog i Nadzornog odbora te Časnoga suda), predsjednici ogranaka i pročelnici (voditelji odjelâ, vijećâ i ostalih radnih tijela MH) te tajnici kao članovi koji su u Matičinim radnim tijelima izabrani ili postavljeni na operativne dužnosti (Pravila, § 24-28).

Podjela Matičinih članova na redovite i počasne članove novijeg je datuma: na snagu je stupila 2001., kada je uvedena jedinstvena članarina i jedinstveno članstvo koje se vodi u središnjoj evidenciji i iskazuje iskaznicom člana MH. Smisao uvođenja sistema jedinstvenog članstva svodi se na ideideju da MH putem Središnjice, ogranaka, povjereništava i drugih ustrojbenih oblika sukladno zakonu RH i zakonima drugih država kao i društvenim Pravilima djeluje »kao jedinstvena zajednica svojih članova i dobrovoljno udruženih ogranaka radi ostvarivanja zajedničkih zadaća i interesa« (Pravila, § 29). Premda su uvedene nedavno, kategorije počasnog i redovitog člana pripadaju tradicionalnoj strukturi Matičina članstva, utemeljenoj Pravilima iz 1874. (za redovitoga člana do 2001. rabio se naziv član radnik), a uz njih su u povijesti MH postojale i kategorije članova utemeljitelja ili zakladnika (kategorija utemeljena 1842., ukinuta 1953., obnovljena 1990. i konačno ukinuta 1992), prinosnika (1874–1953), dobrotvora (1874–1971., 1992–2001), spomeničara (1942), suradnika (1953–1958., 1970–1971., 1990–2001), darovatelja (1953–1958), pomagača ili članova koji pomažu širenju Matičinih izdanja (1962–1970), udruga (1997–2001) i kolektivnih članova (1997–2001).

Članska prava i obveze, uvjete i kategorije članstva Matica je i u prošlosti regulirala pomoću društvenih Pravila što ih je donosila Glavna skupština, a službeno potvrđivala i odobravala nadležna državna ili politička vlast. Temeljne upute o ustroju članstva u prvih stotinu godina Matičina rada (1842–1945) postavljene su Osnovom Matice ilirske (1842) te prvim Pravilima objavljenim pod Matičinim imenom (1874). Manje promjene u određivanju članskih prava i obveza u odnosu na spomenute akte ugrađene su u Pravila Matice ilirske iz 1851. te u Pravila MH iz 1878. (odobrena 1879), 1902. (odobrena 1903), 1918. (odobrena 1919), 1922. i 1929. Mimo Pravila Matičina je uprava donosila odredbe o visini godišnje članarine za članove prinosnike – do 1929. i pojave velike gospodarske krize to je činila samo iznimno, a potom do 1945. redovito na početku svake kalendarske godine. Na promjene članskih odredaba u Pravilima iz 1946. (odobrena 1948), 1953., 1958., 1962. (odobrena 1963), 1966., 1970., 1990., 1992., 1997., 2002., 2008. i 2014. utjecali su ponajprije procesi redefiniranja Matičine svrhe i identiteta, promjene u upravnom, organizacijskom i gospodarskom ustrojstvu MH, prilagođavanje općim društvenim i političkim trendovima te različiti pristupi Matičina vodstva pitanju strukture i masovnosti članstva.  

Članstvo Matice ilirske (1842–1874)

Pri prvom, neuspješnom pokušaju osnivanja Matice ilirske kao samostalnoga društva za »knjižestvo ilirsko« (1839), sastavili su vodeći ljudi Ilirske čitaonice u Zagrebu pravila (lat. Statuta fundamentalia, njem. Fundamental-Statuten) kojima je ustroj članova u više kategorija zamišljen po uzoru na statute stranih akademija. Kada je Matica ilirska naposljetku osnovana kao nesamostalno društvo, tj. kao nakladni zavod Ilirske čitaonice (1842), njezini su osnivači priredili osnivački normativni dokument (Osnova Matice ilirske), preuzevši iz prethodnih pravila tek instituciju člana utemeljitelja kao jedinu člansku kategoriju (»Svaki i najmanji dar, koji se Matici ilirskoj rodoljubivo požrtvuje, bit će sa zahvalnošću primljen; tko ipak ne manje od 50 for. srebra ili na jednoć položi, ili se obveze, da će na deset rokova iliti termina kroz pet godišta, svake pol godine po pet forinti srebra plaćajući, urečeni dar potpuno položiti, zvat će se utemeljiteljem Matice ilirske i dobivat će po jedan istisak od svih manjih knjiga, koje se troškom Matice izdaju, badava, a većje – koje više troškova iziskuju – za pol cijene. Tko jednu godinu zanemari na urečeni rok svoj obećani dar prinesti, izgubit će sva prava utemeljitelja Matice ilirske«, Osnova, § 4).

S obzirom na činjenicu da Matica ilirska u početku (1842–1850) nije bila samostalno društvo, glavni se zadatak njezinih članova sastojao u prikupljanju što veće glavnice i obrtnoga kapitala kojim se namjeravao pokrenuti nakladnički posao na izdavanju i širenju općekorisnih knjiga na »našem narodnom jeziku«. Iz tako shvaćene zadaće društva proizašla je temeljna i jedna dužnost koju je morao ispuniti Matičin član: uredno plaćanje članarine. Zbog pozamašne utemeljiteljske članarine čiji je iznos (50 for) odgovarao petomjesečnoj plaći činovnika srednjeg ranga, članovima je omogućeno da članarinu plaćaju obročno, usmeno se obvezujući da će plaćanje izvršiti u roku (tzv. obvezni utemeljitelji). Kada bi uplatili i zadnji obrok, uprava bi članove proglasila pravim utemeljiteljima Matice ilirske, kao i članove koji su punu članarinu uplatili jednokratno. Vjernu sliku o platežnoj moći tadašnje domoljubne inteligencije pruža i društvena struktura prvih Matičinih članova iz 1842.: među 34 prava utemeljitelja trećinu članstva sačinjavalo je plemstvo: u manjoj mjeri pripadnici starih feudalnih aristokratskih obitelji, a većim dijelom pripadnici novoga plemstva iz redova imućna građanstva koje se počelo razvijati usporedo s pojavom i implementacijom modernih kapitalističkih metoda industrijske proizvodnje i gospodarenja zemljom i robom na hrvatske prilike. Među obveznim utemeljiteljima, platežno skromnijim dijelom Matičina članstva, prevladavalo je niže svećenstvo (župnici i kapelani) te suci i odvjetnici iz tada jedinstvenoga sistema upravno-sudskog činovništva (vidi Tablicu 6 i 7: u jpg formatu / u pdf formatu). Zbog političko-teritorijalne rascjepkanosti i prometne izoliranosti hrvatskih zemalja, Matičino je članstvo bilo ograničeno uglavnom na područje Zagreba (trećina članstva) i uže Hrvatske (Karlovac, Varaždin, Križevci) te manjim dijelom na Slavoniju, ponajprije na područje Srijemske biskupije, odnosno na Đakovo kao njezino središte (vidi  Tablicu 1: u jpg formatu / u pdf formatu).

Iako staleška struktura upućuje na zaključak kako je Matica ilirska započela rad kao institucija financijske elite, ustrojene prema modelu »društva na akcije« (T. Smičiklas) u kojemu su utemeljitelji predstavljali neku vrst dioničara kojima je Matica »u ime kamata « slala knjige, Matičin protugermanizatorski koncept kulture utemeljen na idealističkoj pretpostavci o etničkom i duhovnom jedinstvu »Vsih ilirov, to jest Južnih Slavjanov« (Lj. Gaj) i na pragmatički zacrtanoj ideji širenja hrvatske knjige na hrvatskome jeziku, prepoznat je i u širim slojevima inteligencije kao prihvatljiv integrativni čimbenik među prostorno i politički razjedinjenim hrvatskim narodom. Tomu u prilog ide poveći broj tzv. podupiratelja i darovnika, zapravo dobrotvora sa širega područja Hrvatske koji nisu bili u mogućnosti platiti utemeljiteljsku članarinu, ali su nastojali pomoći Matici makar i skromnijim novčanim prilozima (na samome Mati činu početku (1842) javilo se 434, a do kraja 1849. više od 650 darovnika). Prava što su ih Matičini članovi utemeljitelji na račun plaćene članarine uživali – doživotno članstvo u Matici i doživotno primanje besplatno ga primjerka svake knjige objavljene u Matičinoj nakladi, uz nadoplatu za veća i skuplja izdanja – ostala su na snazi sve do svršetka Drugoga svjetskog rata i do uspostave Federativne Narodne Republike Jugoslavije (dalje u tekstu FNRJ). Sankcijsku mjeru brisanja iz članstva koja se pod gotovo neizmjenjenim uvjetima primjenjuje i danas, uprava bi aktivirala u slučaju kada se obvezni član nije odazivao na višekratne molbe i opomene Matičina tajnika da ispuni svoju obvezu u cijelosti i podmiri zaostatke u plaćanju članarine. Zato podatke o ukupnome broju članova Matice ilirske na kraju pojedinih godišta treba uzeti samo uvjetno, budući da je dobar dio obveznih utemeljitelja zbog neplaćanja članarine naknadno izbrisan iz evidencije članstva (npr. među 124 obvezna utemeljitelja upisana u Maticu 1842. puni utemeljiteljski prinos nije uplatila gotovo trećina članova, njih 34, a broj neplatiša godinama se samo povećavao).

Kada je Matica nakon gašenja Čitaonice napokon stekla uvjete da radi kao samostalno društvo (1850), priredili su Vjekoslav Babukić i Ivan Kukuljević Sakcinski nova Pravila (potvrđena 1851) koja su utemeljiteljima dala aktivno i pasivno izborno pravo čime su Matičini članovi mogli izravno utjecati na njezin program i rad. Veće ovlasti ujedno su zahtijevale i veću odgovornost utemeljitelja: usmena garancija obveznih utemeljitelja kako će platiti punu članarinu u predviđenu roku zamijenjena je institucijom obveznica koje su Matičini članovi vlastoručno potpisivali, obvezujući se na uplatu članarine u zadanome roku. Na taj način osigurala je Matica mehanizam naplate duga sudskim putem. Premda je osamostaljenje društva otvorilo mogućnost intezivnijeg razvoja članstva, 50-ih i 60-ih godina 19. st., tijek događaja u Matici krenuo je obrnutim smjerom, pa se umjesto tridesetak članova, što je bio godišnji prosjek učlanjivanja u predrevolucionarno doba, u Maticu učlanjivalo tek desetak ili manje članova godišnje. Tomu neuspjehu najvažnijim su vanjskim uzrocima bili politika otvorenog apsolutizma, germanizacija i nametanje modernih poreza, nepovoljnih za većinu stanovništva, a iznutra političko i programsko nejedinstvo Matičine uprave koja se podijelila na nepomirljive struje liberala i konzervativaca. Sredinom 60-ih godina u Matičinoj je upravi prevladala konzervativnija struja koja se zalagala za sjedinjenje s Jugoslavenskom akademijom, držeći da Matica nije sposobna za samostalan rad. Ipak, nepovoljan razvoj događaja za Maticu izrodio je dva važna događaja koji će kasnije utjecati na masovniju podršku Matičinu radu: pokretanje Vienca u Matičinoj nakladi (1869-1873), popraćeno izgradnjom mreže pretplatnika, kao budućih Matičinih prinosnika te koncept reformirane Matice utemeljen na prijedlozima Petra Zoričića i Ivana Filipovića, Matičinih odbornika, protivnika sjedinjenja s Akademijom. Oni su krajem 60-ih godina uvidjeli da rješenje Matičinih problema leži u spoznaji da modernizacijski procesi u gospodarskom, prosvjetnom, kulturnom, društvenom i političkom životu hrvatskoga naroda nadilazeMatice kao književne ustanove »od jedne knjige godišnje « i »društva na akcije«. Matičin opstanak i napredak povezali su s potrebom omasovljenja njezina članstva u srednjem staležu i građanskoj inteligenciji posredstvom ustanove godišnjih pretplatnika-prinosnika te nakladničkoga projekta izdavanja jeftinih beletrističkih i znanstveno-popularnih knjiga prilagođenih njihovoj kupovnoj moći, estetskom ukusu i ćudoređu.

Članstvo Matice hrvatske (1874–2014)

Uvažavajući njihove prijedloge, a potaknuti Mažuranićevim reformama, modernizacijskim procesima u hrvatskome društvu te radom i organizacijom češkog umjetničkog društva Umělecká beseda, izradili su Matičini dužnosnici tijekom 1873/1874. nova društvena Pravila za Maticu kao reformiranu i gospodarski rentabilnu nacionalnu kulturnu instituciju. Pravilima su zacrtane šire kulturne i prosvjetiteljske, a implicite i nacionalno-političke zadaće MH kao »žive akademije« s osloncem na građansku i hrvatsku nacionalnu ideologiju te na člansku bazu iz gospodarski i intelektualno najpotentnijega dijela hrvatskog društva, srednjega građanskog sloja i svećenstva (vidi  Tablicu 8: u jpg formatu / u pdf formatu; vidi  Tablicu 9: u jpg formatu / u pdf formatu). Pritom je Matičino vodstvo nastojalo zauzeti i prepoznatljivu, nestranačku političku poziciju prihvatljivu većini budućega članstva, s jedne strane uzimajući u obzir snažnu tradiciju protugermanske i protumađaronske akcije te sveslavenske i južnoslavenske ideje među Matičinim utemeljiteljima, a s druge strane probuđenu pravašku misao, osobito među mladeži na novosnovanome zagrebačkom Sveučilištu (1874). Stoga se Matičina uprava odlučila na »srednji put« (F. Marković) između Strossmayerova jugoslavizma i Starčevićeva pravaštva, na buđenje i prodiranje »hrvatske svijesti« do »najzabitnijih krajeva u kojima žive Hrvati«, a taj prodor trebale su osigurati Matičine knjige. Budući da su Matičini reformatori temeljem cjelokupna rada kao i u prethodnome razdoblju odredili nakladništvo, ali bitno prošireno u sadržajnom i materijalnom smislu, zamišljajući ga sredstvom nacionalne integracije i razvoja hrvatske književnosti i popularne znanosti, morala je Matica reorganizirati i ustroj članstva kako bi njegovim omasovljenjem (do 5000 članova prema procjeni iz 1878) financijski i organizacijski mogla ispuniti program. Stoga su čl. utemeljiteljima pridružene nove kategorije članstva: članovi radnici, prinosnici i počasni članovi (ta je podjela u praksi ostala na snazi sve do uspostave FNRJ kada su glavnu i zapravo jedinu ulogu u Matičinu radu preuzeli čl. radnici).

Prema Pravilima iz 1874. članovima s aktivnim i pasivnim pravom glasa (utemeljitelji, radnici i počasni članovi) uprava je trebala izdavati luksuzno opremljene povelje/diplome, no taj postupak uprava nije kontinuirano provodila, prvo zbog visokih troškova izdavanja godišnjih izvještaja u kojima su tiskana imena svih članova MH, i drugo, zbog ograničavajućih odredaba iz Zakona o grbovima. Tek je 1895. uprava odlučila da spomenute kategorije članova uz nadoplatu mogu dobiti diplomu. Iz Pravila Matice ilirske zadržana je i kategorija utemeljitelja kao pravnih ili kolektivnih tijela (»biblioteke i ine moralne osobe«) koja su plaćala dvostruku utemeljiteljsku članarinu, ostvarujući posredstvom opunomoćenika aktivno izborno pravo u Glavnoj skupštini (Pravilima iz 1879. bilo je dopušteno pučkim školama siromašnijih općina postati utemeljiteljima za iznos zakladničke članarine fizičke osobe ako je nadležna »politička oblast« potvrdila »rečeno siromaštvo«; ta je odredba ukinuta 1929).

Članovi prinosnici predstavljali su u razdoblju od 1876. do 1915. najmasovniju kategoriju Matičina članstva. Formalno, njihova je jedina obveza bila uplata godišnje članarine (3 for., svota koja je pokrivala knjižarsku cijenu 2–4 Matičine knjige), čime su ostvarivali pravo na redovna izdanja MH, prosječno 8 naslova godišnje. Takvim povoljnim načinom nabavke knjiga omogućeno je brojnim građanskim obiteljima da oforme i prošire obiteljske knjižnice i prenesu na sljedeće naraštaje kult knjige koji se u hrvatskome društvu stvarao oko Matičinih izdanja. U iznimno uspješnom razdoblju Matičina nakladničkog rada (1877–1900), prihodima od prinosničke članarine (kojima je pribrajana i nevelika ali redovita državna potpora), financirala je MH uz obiman nakladnički program (više od 180 naslova otisnutih u 1.500.000 primjeraka!) i izgradnju vlastite palače na Strossmayerovu trgu u Zagrebu. Zahvaljujući detaljno osmišljenoj i primjerenoj kulturnoj i nakladničkoj politici Matičina upravna odbora na čelu s predsjednicima Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim i Tadijom Smičiklasom te tajnikom i blagajnikom I. Kostrenčićem, stvorena je u dva desetljeća Matičina rada gospodarski jaka i pouzdana baza 11.000 članova predvođenih s devet do deset tisuća prinosnika o kojima se brinula učinkovita mreža tristotinjak povjerenika (vidi  Tablicu 2: u jpg formatu / u pdf formatu), Matičinih volontera koje je odabrala uprava da prema njezinim strogim uputama rade na prikupljanju novih članova i ubiranju članarina te na distribuciji Matičinih knjiga među članove iako sâmi formalno nisu morali biti članovima MH.

Zbog požrtvovnosti i iznimne učinkovitosti u radu sa članovima, Matica je nekolicinu povjerenika proglasila počasnim članovima (jedina materijalna nagrada koju je Matica dijelila povjerenicima bila je uvezano kolo redovitih izdanja ako bi povjerenik godišnje učlanio 10 ili više članova). Instituciju povjerenika ustanovila je bez većeg uspjeha uprava Matice ilirske 1864. s namjerom da među školskom mladeži izvan Zagreba popularizira Matičino izdavaštvo. Tijekom 1876. reformirana uprava MH organizirala je diljem Hrvatske mrežu pedesetak povjerenika koja se tijekom idućih godina znatno proširila, omogućivši da se Matičino članstvo u dvadesetak godina uveća za deset puta (vidi  Tablicu 1: u jpg formatu / u pdf formatu ; vidi  Tablicu 2: u jpg formatu / u pdf formatu).

Prvih godina 20. st. Matica je imala više od 400 povjerenika u Hrvatskoj i inozemstvu gdje je njihov rad pridonio širenju dobra glasa o Matici i njezinim knjigama po čitavoj Monarhiji i europskim zemljama te masovnijem odzivu inozemnih članova koji su u to vrijeme činili gotovo petinu ukupnoga članstva MH (primjerice, god. 1900. Matica je imala 11.150 članova, od toga 1991 člana u inozemstvu: 1004 člana u BiH, 350 u Sloveniji, 288 u Srbiji, 89 u Austriji, 80 u Crnoj Gori, 65 u Italiji, 52 u Mađarskoj, 22 u Bugarskoj i Češkoj, 7 u Rumunjskoj, 5 u Ukrajini, 2 u Francuskoj i Poljskoj, 1 u SAD, Egiptu i Južnoafričkoj Republici). S posebnom pažnjom Matica se odnosila prema članovima u Sloveniji (za koje je u više izdanja otisnula hrvatsko-slovenski rječnik kako bi lakše mogli čitati Matičine knjige), a također i prema članovima u BiH koji su bili iznimno osjetljivi na širenje hrvatske ideje (primjerice, M. Gross navodi slučaj pisca i publicista Radoslava Glavaša, Matičina člana zakladnika iz Mostara koji je 1900., nakon što je primio peti svezak Hoićevih Slika iz obćega zemljopisa s opisom slavenskih država, žestoko napao i MH i Hoića jer je zaključio kako autor nije istakao »isključivo hrvatski karakter Bosne i Hercegovine«).

Nesebičnim i upornim radom povjerenika stvorena su u pola stoljeća rada jaka povjerenička središta i izvan najvećih urbanih cjelina u kojima se kudikamo veći postotak mjesnoga stanovništva učlanjivao u MH (Bakar, Bjelovar, Donji Miholjac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Hvar, Imotski, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Krapina, Križevci, Makarska, Našice, Nova Gradiška, Novi Marof, Ogulin, Orebić, Petrinja, Samobor, Senj, Slavonska Požega, Slunj) nego što je to bio slučaj sa stanovništvom u najvećim hrvatskim gradovima, premda je i ondje odaziv građanstva u konačnici bio iznimnno dobar (Osijek, Rijeka, Sisak, Split, Varaždin, Vinkovci, Zadar, Zagreb). Izvrstan rad povjerenika naišao je na podršku cjelokupne kulturne javnosti: početkom 1890-ih pokrenuo je dio tiska (Obzor, Supilova Crvena Hrvatska, Prosvjeta) javnu kampanju kojom se nastojala proširiti mreža Matičinih povjerenika koji bi organizirali prodaju dotisaka redovitih izdanja MH, budući da naklada od 10.000 primjeraka po naslovu prema ocjeni toga tiska nije zadovoljavala stvarnu potražnju među čitateljima. Kako bi se odužila instituciji povjerenika, Matičina Glavna skupština odlučila je najuspješnije i najustrajnije povjerenike odlikovati statusom počasnoga člana MH.

Kategoriju počasnoga člana uvela je MH Pravilima iz 1874. kako bi Matičinim članovima imenovala sve one pojedince koji nisu bili »ni zakladnici ni plaćajući radnici ni prinosnici« nego zaslužni pojedinci koji su se odlikovali »književnim ili umjetničkim radom« ili su pomogli MH na »koji drugi način«. Njih je, kao i danas, izabirala isključivo Glavna skupština i to na prijedlog: skupštinara ili upravnog odbora (1874–1963), odnosno Predsjedništva MH (1997–2002), najmanje pet (1963–1970) ili trideset članova radnika (1970–1971; 1990–2002).

Uz kategoriju člana radnika koji se danas prema Matičinim Pravilima naziva redovitim članom, jedino je kategorija počasnoga člana opstala kontinuirano u uporabi od 1874. do današnjih dana i to pod ingerencijom Matičine Skupštine koja počasne članove danas imenuje na prijedlog Glavnog odbora ili najmanje 50 redovith članova koji Skupštini podnesu pisani prijedlog s obrazloženjem predloženikovih iznimnih zasluga za MH. Od 1879., kada je prvim počasnim članom MH proglašen Slovenac Janez Bleiweis, počasnim su članovima MH imenovani Matičini članovi zakladnici i radnici (protivno odredbama Pravila da počasnim članovima ne mogu biti plaćajući članovi MH!) te dobrotvori i dužnosnici (Julija Bogović, Ivan Trnski, Grga Martić, Luka Marjanović, Ivan Kostrenčić, Josip Eugen Tomić, Franjo Marković, Gjuro Deželić, Ivan Zajc, Gjuro Arnold, Vjekoslav Klaić, Stjepan Kućak, Ksaver Šandor Gjalski, Dragutin Domjanić, Oton Bošnjak, Miroslav Čačković, Milan Šenoa, Frane Bulić, Ljubo Babić, Jakša Ravlić, Ante Topić Mimara) potom Matičini povjerenici (Mate Nekić iz Zadra, Antun Mazek iz Požege, Stjepan Grotić iz Varaždina, Mate Marušić iz Rijeke, Jakov Kalajdžić iz Ravne gore, Niko Duboković s Jelse na Hvaru, Vladimir Brunšmid iz Županje, Mišo Mutavdžić iz Dubice, Petar Vinko Milović iz Milne na Braču, Juraj Žerjavić iz Marije Bistrice, Antun Majnarić iz Ravne gore, Andrija Pelicarić iz Benkovca, Milko Cepelić iz Đakova, Rajmund Jelušić iz Brseča, Aleksandar Car iz Crikvenice, Nikola Imbrić iz Posavskih Brega, Maksimilijan Jurčić iz Požege, Josip Sentinela iz Trogira, Bogdan Penjić iz Osijeka, Luka Janjanin iz Zagreba, Đuro Knežević iz Petrinje, Dragutin Vračun iz Varaždina), državnici (Josip Broz Tito) i nobelovci (Lavoslav Ružička). Ovome popisu počasnih članova mogu se pridodati i Josip Prauss koji je zbog političkih i publicističkih zasluga proglašen počasnim pravim utemeljiteljem Matice ilirske (1846) te Vladimir Nazor kojega je Izvanredna skupština MH imenovala svojim počasnim predsjednikom (1945).

Najvažnija ulogu u reformi MH 1870-ih i i njezinoj novijoj povijesti pripada članovima radnicima koje je odabrala uprava MH da unapređuju »smjer društva svojom književnom ili umjetničkom radnjom, čitanjem na zabavah, zajedničkim radom u strukovnih odborih ili inim načinom «. Članovi radnici danas u MH rade pod imenom redovitoga člana, a tradicionalno predstavljaju članove s najširim spektrom članskih prava i dužnosti. O njihovu primanju u MH odlučivao je do 1946. Zajednički odbor (uprava), a potom Upravni/Glavni odbor (na molbu molitelja i uz preporuku dvojice članova radnika ili Ogranka), Glavna skupština (1946– 1971) i Glavni/Upravni odbor MH (od 1990. do danas). Prvih 28 članova radnika imenovala je uprava MH krajem 1876., stvarajući oko njih krug svojih probranih autora, urednika i dužnosnika, najodgovornijih ljudi za Matičin razvoj. Njihov se broj u godinama prije izbijanja Prvoga svjetskog rata nije povećavao razmjerno porastu ostalih kategorija članstva (uglavnom između 0,04 i 0,07% ukupnoga broja članova), budući da je Matičina uprava među članove radnike izabirala uglavnom najbolje hrvatske književnike i stručnjake za pojedina znanstvena i umjetnička područja. Članovima radnicima uprava je mogla imenovati samo one članove koji su uredno platili zakladničku ili prinosničku članarinu. Značajni pomak u shvaćanju uloge članova radnika nastupio je svršetkom Prvoga svjetskog rata kada je Glavna skupština prihvatila promjenu Pravila kojima članovi radnici preuzimaju od zakladnika najveće ovlasti u odlučivanju: njima kao »najpozvanijima« pripada neotuđivo pravo da određuju »smjer i pravac društvu«. Od uprave radnici (u Zagrebu i izvan Zagreba!) preuzimaju instituciju kandidiranja dužnosnika dok »zakladnicima i dalje ostaje pravo, da između predloženih kandidata sa strane članova radnika odabiraju po volji i glasaju« (T. Alaupović). Nadalje, od 1919. do 1945. radnicima MH mogli su biti proglašeni samo oni članovi kojima je »koje djelo ili radnja izdana u izdanjima « MH ili ih je Matičina uprava primila u članske redove »na temelju priznatoga književnoga ili drugoga kulturnog rada«.

Nova država i nove političke prilike ponukale su Matičinu upravu da radnike pozove i usmjeri prema stvaranju angažiranih znanstveno- popularnih djela »koja uče našega čovjeka misliti o sebi, o svom društvu, o svojim prilikama života i rada« (1918). Ratne neprilike uvelike su utjecale na strukturu članstva MH: kako je banskom naredbom obustavljen redoviti rad niza društava, pa tako i MH (1914–1917), zbog zabrane izdavanja redovitih izdanja izgubila je Matica članove prinosnike, a zbog obustave redovita rada Matičina su izdanja za članstvo nakon svršetka rata izlazila s dvogodišnjim zakašnjenjem sve do početka 1930-ih, čime je prinosničkome modelu članstva obezvrijeđena svrha, to prije što su prinosnici pritom više no zakladnici osjećali teret nadoplata za knjige (tzv. skuparinske dodatake) koje je MH morala uvesti uz redovitu članarinu zbog poratne inflacije, nestanka i skupoće papira te enormna poskupljenja tiskarskih usluga. Političke prilike prve Jugoslavije redefinirale su ulogu članova utemeljitelja/zakladnika sužavanjem njihova prava djelovanja uglavnom na izborno polje (termin zakladnik uveden je u Matičina Pravila 1874. no njegova uporaba u Mati činim rukopisnim i tiskanim dokumentima prevladala je tek početkom 20. st.). To se osobito osjetilo za prvih pokušaja slabljenja i ukidanja hrvatskih kulturnih društava što su ih beogradske vlasti pod vidom centralizacije počele sprovoditi početkom 1920- ih, kada su inicirale neuspješan pokušaj promjene kvantitete glasačkoga tijela na Glavnoj skupštini u korist projugoslavenske orijentacije MH. Tako je režim 1922. državnim novcem i posredstvom sušačkih povjerenika financirao upis svojih pristaša među obvezne zakladnike MH, čime su oni izravno stekli pravo glasa na Glavnoj skupštini. Svjesna opasnosti i predvođena S. Radićem, prihvatila je većina domoljubno raspoloženih skupštinara prijedloge A. Bazale o promjenama u Pravilima koji se tiču zakladničkih prava i sankcijskih mjera pa je odlučeno da obvezni utemeljitelji pravo glasa mogu ostvariti najranije godinu dana nakon što su u potpunosti uplatili utemeljiteljski iznos (a ne nakon prvog uplaćenog obroka kao što je bio slučaj sa spomenutim zakladnicima). Također, tim je povodom zaključeno da se odluka o primanju zakladnika među članove MH prenese s predsjednika na upravu MH. Najvažnija promjena u Pravilima izglasanim 1922. ticala se uvođenja institucije isključenja člana, u slučaju da upravni odbor utvrdi kako član radi »protiv interesa« MH (§ 7b).

Matičino uporno odolijevanje centralističkim pritiscima na njezinu autonomiju, ubojstvo Stjepana Radića i izbor Filipa Lukasa za Matičina predsjednika (1928) mobilizirale su Matičino članstvo u jedinstvenu opozicijsku i slobodarsku hrvatsku frontu, sastavljenu od međusobno suprostavljenih političkih i ideoloških orijentacija. Zahvaljujući takvu zajedništvu, posebice članova radnika – Matičinih autora, osigurala je MH kvalitetan nakladnički rad bez državnih potpora, oslanjajući se na vlastite prihode, osobito na prihode od članarine kojima je pokrenuta Hrvatska revija, najreprezentativniji hrvatski časopis prve polovice 20. st. Upravo će Lukasova polemika o karakteru komunističke ideje, otisnuta na stranicama toga časopisa 1933., pokrenuti izlazak većega broja uglednih članova lijeve političke orijentacije (među njima i odbornika A. Cesarca) iz Matičina članstva te jačanje konzervativne nacionalističke struje u Mati činoj upravi i članstvu, osobito u novoustrojenim Podoborima MH u Zagrebu i ostalim dijelovima Hrvatske zbog čega je vlast Banovine Hrvatske početkom 1941. uvela komesarijat u MH. Njemu se najveći dio članstva na čelu s upravom MH usprotivio. Beskompro misna obrana vlastite autonomije i hrvatske nacionalne ideologije za vrijeme Karađorđevićeve diktature nagrađena je nakon osnivanja NDH povlaštenom nakladničkom pozicijom u državi i vladinom znatnom novčanom potporom, a također i podrškom brojnoga članstva usprkos ratnome stanju (god. 1942. Matica broji 5879 zakladnika, 620 prinosnika te više od 1700 dobrotvora, tzv. spomeničara, posebne kategorije članova koji su Maticu darivali jednokratno, u povodu njezine stote obljetnice; u znak priznanja tim je dobrotvorima uprava MH izdavala prigodnu diplomu, tzv. spomenicu.

Uspostavom FNRJ odlučila je nova, komunistička uprava Matice hrvatske unijeti promjene u tradicionalne oblike ustroja i rada dotadašnjega članstva. Među najvažnijim potezima nove uprave isticali su se revizionizam prema starim članovima i članskim institucijama (1945– 1948), rigoristički kriteriji u izboru novih članova MH (na snazi do 1960-ih), ukidanje članarine (do 1958), ukidanje članskih kategorija zakladnika i prinosnika (Pravilima iz 1953). Tijekom druge polovice 1945. Matičina je uprava provela reviziju posljednjega popisa članova radnika s kraja 1944. vodeći se kriterijima ideološke pripadnosti, političke podobnosti i »držanja« članova za vrijeme Drugoga svjetskog rata, procijenivši kako je među 149 starih članova radnika jedino Albert Bazala zaslužio reizbor i ulazak među prvih sedamdeset i dvoje novih članova radnika »agitpropovske« Matice. Pritom je zaključeno da se među članove radnike automatski uvrste i oni radnici koji su iz Matičina članstva isključeni za vrijeme Lukasove uprave. Već 1946. uprava je praktično ukinula kategorije članova zakladnika i prinosnika kao gospodarski nesuvremene i neisplative kategorije, argumentirajući pritom svoje tvrdnje slučajem zakladnika: od 5761 zakladnikâ s početka 1945. tek se 189 zakladnika prijavilo za povlasticu, a nakon svršetka rata niti jedan novi zakladnik nije stupio u Maticu hrvatsku, što znači da nije bilo »interesenata koji bi uplatom svote od 1000 din htjeli steći pravo na povlasticu od 50 din«, a usto bi »realna zakladnina trebala iznositi više tisuća dinara « te je »održanje ustanove zakladnika spojeno u financijskom pogledu i u kalkulaciji s neizvjesnošću, pa se kao najbolje rješenje ukazuje takva izmjena pravila koja bi umjesto zakladnika uvela članove dobrotvore koji ne bi imali aktivnih i pasivnih izbornih prava i prava na povlasticu«.

Pravilima iz 1953. ukinute su obje članske kategorije, a umjesto njih uvedene su kategorije članova sa savjetodavnim glasom na Skupštinama: kategorija suradnika i dobrotvora, a nešto ranije i kategorija darovatelja (1948). S obzirom na neelastičanu metodu izbora i prijema novih članova radnika u MH gdje su temeljnim, rigorističkim kriterijima izbora označeni »kreativno« i »vrhunsko stvaralaštvo u znanosti i umjetnosti«, Matica je do sredine 1960-ih radila kao »elitna institucija« (Š. Đodan) malobrojnih članova. Premda su Pravilima iz 1946. (službeno odobrena 1948) kao prihodi društva izraženi i prinosi članova, uprava MH u praksi nije naplaćivala članarinu (do 1958). Ta, jedna od najvažnijih članskih institucija u pojedinim je razdobljima donosila između 30 i 65% ukupnih godišnjih prihoda MH (vidi  Tablicu 5: u jpg formatu / u pdf formatu). Poslijeratnim je Pravilima područje Matičina djelovanja ograničeno isključivo na prostor FNRJ, ali bez mogućnosti osnivanja ogranaka Matice hrvatske izvan Hrvatske gdje su prvi ogranci (tada »podobori«) započeli s radom 1953/1954.

Distribucija knjiga prepuštena je redovnoj knjižarskoj mreži pa je i institucija povjerenika brzo utrnula, da bi ponovno zaživjela krajem 1960-ih kada su povjerenici »na terenu« pokrenuli akciju upisivanja širih slojeva stanovništva u članstvo MH. Liberalizacijom članskih uvjeta, omogućavanjem aktivnog i pasivnoga prava izbora svim članovima te potpunom demokratizacijom prijema među članove radnike (Pravila 1963., 1966. i 1970), započela je MH proces omasovljenja članstva iznutra, a još više izvana, uključivanjem Matičinih dužnosnika i članova radnika s liberalnim i demokratskim idejama u aktualna politička zbivanja i društvena kretanja (hrvatsko proljeće, maspok) što je s velikim simpatijama primljeno među Hrvatima u domovini i inozemstvu. Matičina izdanja (posebice periodika Središnjice i Ogranaka), akcije općenacionalnoga značenja (donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika), konsenzus oko temeljnih političkih pitanja s liberalnim dijelom CK SKH, podrška studentskome pokretu i zbivanjima na Sveučilištu, privukla je u Maticu desetke tisuća članova suradnika. S obzirom na Matičine kapacitete, organiziranost i logistiku njihovo je učlanjivanje 1970/1971. (osobito u ograncima i emigraciji) poprimilo »stihijski karakter«, budući da se do kraja 1971. u Maticu učlanilo oko 5500 članova radnika i oko 50.000 članova suradnika, a da se sâma Matica hrvatska nije logistički pripremila za takav razvoj događaja budući da »nije posebno težila nekoj masovnoj ekspanziji« niti je – prema zaključcima Upravnog odbora – težila razvoju »masovne organizacije članova«, iako su pojedini njezini dužnosnici zagovarali MH kao društvo sa »100.000 članova« (Š. Đodan).

Smatrajući da se Matica u jednopartijskome sistemu pretvara u opozicijsku političku partiju koju podržavaju i mnogi članovi SK (vidi  Tablicu 10: u jpg formatu / u pdf formatu), čime se u pitanje dovodila ideološka i politička monolitnost Partije, optužilo je jugoslavensko komunističko vodstvo Maticu, kao nositelja maspoka, za antidržavni, kontrarevolucionarni, neprijateljski i nacionalističko-separatistički rad, za razbijanje bratstva i jedinstva i povezivanje s emigrantskim (ustaškim) terorističkim skupinama. Odgovor režima bio je krajnje represivan: Matici je 1972. onemogućen nastavak rada a njezini vodeći dužnosnici i članovi radnici iz Središnjice i ogranaka završili su u zatvoru na višegodišnjim robijama, dok je značajan broj članova Matice bio podvrgnut drugim oblicima torture i ugrožavanja temeljnih ljudskih prava. Kako bi zaštitili druge članove MH od represije, Matičini su dužnosnici svjesno uništili dio Matičine arhive iz toga vremena, uključujući i popise članova, tako da ne postoje točni i potpuni podaci o brojnosti Matičina članstva krajem 1971. i početkom 1972. Nakon ponovna pokretanja Matičina rada 1990., zahuktali proces obnove Matičina članstva i njegova omasovljenja omeo je isprva Domovinski rat, a potom i Zakon o udrugama (1997) koji je omogućavao razdruživanje ogranaka od Središnjice i sâme Matice te osipanje Matičina članstva. Da bi tome doskočila, Matičina je uprava 2001. uvela sustav jedinstvenoga članstva s jedinstvenom članarinom (240 kn, danas 150 kn), koji svim članovima (redovitim i počasnim) pruža sve pogodnosti članstva u MH (uključujući do 2009. i primanje dviju besplatnih knjiga godišnje iz niza Redovitih izdanja za članstvo te jednoga časopisa prema izboru člana). Zadnjih godina Maticu prosječno podržava između 3500 i 4000 pretežito visokoobrazovanih članova različitih društvenih i starosnih skupina (vidi  Tablicu 3: u jpg formatu / u pdf formatu; vidi  Tablice 11–13: u jpg formatu / u pdf formatu ).

DODATAK
Članovi upravnih tijela Matice hrvatske 1842–2014.

Kronološki popis sastavâ Matičinih upravnih tijela obuhvaća imena dužnosnika (predsjednici, potpredsjednici, tajnici, glavni tajnici, pomoćni tajnici, gospodarski tajnici, književni tajnici, gospodarski ravnatelji, poslovni tajnici, blagajnici) i odbornika (članovi upravljajućeg odbora, Glavnog i Nadzornog odbora te Časnoga suda) izabranih na redovitim ili izvanrednim izbornim zasjedanjima Matičine Glavne skupštine ili na sjednicama upravljajućeg odbora. Glavna izborna skupština, koja je u prošlosti nazivana i Obćenitim saborom, Velikom skupštinom ili Saborom, održava­la se u redovitim terminima jednom godišnje (1842–1958), dvaput godišnje (1958–1970., 1990–2002) ili četiri puta godišnje (od 2002. nadalje), sukladno odredbama Matičinih Pravila koja su propisivala i mogućnost sazivanja Izvanredne izborne skupštine zbog posebnih prilika u radu Matičine uprave (najpoznatiji primjer izvanrednih zasjedanja Glavne skupštine datira s početka 20. st. i razdoblja hrvatske moderne kada su Matičinu upravu razjedinjavali intezivni sukobi između »starih« i »mladih). Ovim popisom rekonstruiran je sastav svake pojedine Matičine uprave u razdoblju između zasjedanja dviju izbornih Skupština, tj. od dana njihova izbora ili konstitucije do dana njihove obnove ili razrješenja. Pritom treba imati u vidu da su dužnosnički i odbornički mandati kroz gotovo čitavo stoljeće trajali više od godinu dana (1851–1948) pa je u praksi Glavna skupština postojeće upravne odbore uglavnom obnavljala izlaskom četvorice (1851–1873) ili petorice izborom najstarijih odbornika (1874–1946) iz upravljajućega odbora, uz mogućnost njihova reizbora ili izbora novih odbornika ne njihova mjesta (ista se procedura primjenjivala i za dužnosnike). Od 1946. do 1958. Matičinim je dužnosnicima i odbornicima mandat trajao godinu dana, a potom dvije godine, da bi Pravilima Matice hrvatske iz 2002. mandat bio produžen na četiri godine. Nakon 1946. Matičina se uprava na izbornim skupštinama nije obnavljala već je biran novi upravljajući odbor prema kandidacijskim listama koje je predlagala Glavna skupština, upravljajući odbor na odlasku ili skup članova radnika. Članovi upravnih tijela s mandatom na isteku mogli su se ponovno kandidirati za dužnosnička i odbornička mjesta. Do 1970. Glavna skupština birala je sve Matičine dužnosnike i odbornike, osim tajnikâ koje je birao upravljajući odbor na prvoj konstituirajućoj sjednici (taj je odbor u prošlosti nazivan i Starješinstvom, Ravnateljstvom, Odborom, zajedničkim, Upravnim ili Glavnim odborom). Od 1970. Matičina uprava redovito bira samo poslovne tajnike, a iznimice i druge pojedine dužnosnike i odbornike. Iz popisa su izostavljeni sastavi Glavne skupštine, Plenuma članova radnika i Glavnog odbora (u razdoblju od 1998. do 2002), najmasovnijih Matičinih upravnih tijela koja su osim odbornika i dužnosnika obuhvaćale i šire slojeve Matičina članstva: članove utemeljitelje (zakladnike), članove radnike (redovite članove), zastupnike članova radnika iz Zagreba i Matičinih ogranaka te zastupnike kolektivnih članova (primjerice, nakon obnove Matičina rada 1990. broj sudionika s pravom glasa na zasjedanju Glavne skupštine kreće se između stotinu i dvije stotine članova). Prilozi u ovome dodatku – popis članova Matičinih upravnih tijela (Prilog 1) i statistički pregled rasprostranjenosti te društvene, profesionalne, dobne i spolne strukture Matičina članstva (Prilog 2) – izrađeni su najvećim dijelom prema arhivskim izvorima koji se čuvaju u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu (razdoblje od 1842. do 1973) i u Pismohrani Matice hrvatske (razdoblje od 1989. do danas), a manjim dijelom prema tiskanim izvorima, ponajprije prema tajničkim i blagajničkim izvještajima objavljenim u posebnim Matičinim publikacijama ili u Matičinoj periodici (Neven, Književnik, Vienac, Hrvatska revija, Hrvatsko kolo, Kolo). Popis Matičinih upravâ popraćen je napomenama i bilješkama o specifičnostima ustrojstva i rada Matičinih upravnih tijela kao i o kadrovskim promjenama i razlozima tih promjena unutar određenoga mandatnog razdoblja.

10/11. II. 1842 – 23. VIII. 1843.
        Dužnosnici Matice ilirske: Drašković, Janko (predsjednik Ilirske čitaonice i Matice ilirske); Vancaš, Aleksa (blagajnik); Žerjavić, Ferdinand (odvjetnik Matice od 14. IX. 1842).
        Odbornici u Književnom odboru Matice ilirske: Gaj, Ljudevit (predsjednik Odbora); Babukić, Vjekoslav (odbornik i tajnik Ilirske čitaonice i Matice ilirske); Demeter, Dimitrije; Mažuranić, Antun; Štoos, Pavao; Vukotinović, Ljudevit.
        ^{Budući da je Matica ilirska do osamostaljenja 1850. djelovala u vidu nakladnoga zavoda Ilirske čitaonice, na čelu Matice nalazio se predsjednik Čitaonice (J. Drašković). Za Matičine potrebe uprava Čitaonice odredila je posebnoga blagajnika i odvjetnika, dok su tajnički poslovi Matice postali dijelom obveza tajnika Čitaonice koji je ujedno izabran i u Matičin Književni odbor. Tada izabrana šesteročlana Matičina uprava predstavljala je u praksi zapravo uredništvo, tzv. Književni odbor za izdavanje starih klasikah ilirskih a najpače dubrovačkih. Imenovanje Ljudevita Gaja za predsjednika toga Odbora usko je povezano s praktičnom stranom Matičine nakladničke zadaće: Gaj je bio vlasnikom tiskare, a ujedno je posjedovao i vrijednu kolekciju rukopisa i knjiga starih hrvatskih pisaca iz Dubrovnika koju je obećao ustupiti Matici, dijelom besplatno a dijelom uz novčanu naknadu.}

23. VIII. 1843 – 24. IV. 1844.
        Dužnosnici u Starješinstvu: Drašković, Janko (predsjednik); Vuković, Mate (potpredsjednik); Babukić, Vjekoslav (tajnik); Vancaš, Aleksa (blagajnik); Žerjavić, Ferdinand (odvjetnik Matice).
        Odbornici u Starješinstvu: Andrijević, Ignjacije; Briglević, Janko; Bunjevac, Ivan; Demeter, Dimitrija; Gaj, Ljudevit; Mažuranić, Antun; Mažuranić, Ivan; Moyses, Stjepan; Pogledić, Stjepan; Štajdaher, Josip (odbornik od studenoga 1843); Štoós, Pavao; Užarević, Jakov; Vakanović, Antun; Vukotinović, Ljudevit; Zengeval, Franjo.
        ^{Na zasjedanju Obćenitoga sabora (tj. Glavne skupštine) Ilirske čitaonice 23. kolovoza 1843. odlučeno je da se upravni odbori Čitaonice i Matice ilirske sjedine u zajedničku upravu (tzv. Starješinstvo) kojoj je uz predsjednika kao drugi ravnatelj društva pridodan i potpredsjednik. Zbog čestih izostanaka pojedinih odbornika, uprava Čitaonice proširivala je svoje redove i između dviju izbornih skupština kako bi osigurala kvorum.}

24. IV. 1844 – 30. IX. 1846.
Dužnosnici u Starješinstvu: Drašković, Janko (predsjednik); Vuković, Mate (potpredsjednik); Babukić, Vjekoslav (tajnik do rujna 1846); Vancaš, Aleksa (blagajnik); Žerjavić, Ferdinand (odvjetnik Matice).
Odbornici u Starješinstvu: Andrijević, Ignjacije; Briglević, Janko; Bunjevac, Ivan; Demeter, Dimitrija; Gaj, Ljudevit; Mažuranić, Antun; Mažuranić, Ivan; Moyses, Stjepan; Pogledić, Stjepan; Štoós, Pavao; Užarević, Jakov (drugi tajnik); Vakanović, Antun; Vukotinović, Ljudevit; Zengeval, Franjo.
    ^{God. 1845. nije održana Skupština Čitaonice.}

30. IX. 1846 – 22. VI. 1847.
        Dužnosnici u Starješinstvu: Drašković, Janko (predsjednik); Vuković, Mate (potpredsjednik); Vraz, Stanko (tajnik od 1. listopada 1846); Užarević, Jakov (tajnik od 1. listopada 1846); Vancaš, Aleksa (blagajnik); Žerjavić, Ferdinand (odvjetnik Matice).
        Odbornici u Starješinstvu: Babukić, Vjekoslav; Briglević, Janko; Demeter, Dimitrija; Gaj, Ljudevit; Goleš, Janko; Moyses, Stjepan; Popović, Anastas; Praunsperger, Aleksa; Sinković, Ljudevit; Vračan, Josip; Vranyczany, Ambroz; Zengeval, Franjo.
        ^{God. 1846. umjesto V. Babukića koji je napustio tajničko mjesto u Čitaonici i Matici nakon što je postavljen za profesora hrvatskog jezika na zagrebačkoj Akademiji, izabralo je Starješinstvo dvojicu tajnika, S. Vraza i J. Užarevića.}

22. VI. 1847 – 8. II. 1850.
        Dužnosnici u Starješinstvu: Drašković, Janko (predsjednik); Vuković, Mate (potpredsjednik); Vraz, Stanko (tajnik); Užarević, Jakov (tajnik do siječnja 1850); Vancaš, Aleksa (blagajnik); Žerjavić, Ferdinand (odvjetnik Matice).
        Odbornici u Starješinstvu: Babukić, Vjekoslav; Briglević, Janko; Demeter, Dimitrija; Frigan, Vjekoslav; Gaj, Ljudevit; Mažuranić, Antun; Moyses, Stjepan; Popović, Anastas; Praunsperger, Aleksa; Sinković, Ljudevit; Vranyczany, Ambroz; Zdenčaj, Eduard.
        ^{U razdoblju od 1848. do 1850. skupštine Narodne (Ilirske) čitaonice nisu održavane zbog političkih i ratnih prilika pa se ni sastav zajedničke uprave Čitaonice i Matice nije mijenjao. Krajem 1849. Čitaonica je u potpunosti prestala s radom, a u travnju 1850. i službeno je ukinuta te je političkim dekretom pokrenuta akcija sjedinjavanja najvažnijih ilirskih kulturnih, gospodarskih i znanstvenih institucija u jedinstveno prosvjetno društvo. Tijekom 1849. nisu održavane ni sjednice Matičine uprave koja se ponovno sastala tek 8. II. 1850. U rujnu iste godine ta je uprava bez sazivanja Skupštine djelomično i obnovljena, jer su se članovi stare Matičine uprave dijelom »razišli« a dijelom »poumrli« (v. Narodne novine, br. 207, Zagreb, 10. IX. 1850). — J. Užarević napustio tajnički posao u Matici zbog imenovanja na uredničko mjesto Narodnih novina.}

 8. II. 1850 – 27. II. 1851.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Drašković, Janko (predsjednik); Vuković, Mate (potpredsjednik); VRAZ, Stanko (tajnik do rujna 1850); Brlić, Andrija Torkvat (privremeni tajnik od 24. XI. 1850); Vancaš, Aleksa (blagajnik).
        Odbornici u Ravnateljstvu: Babukić, Vjekoslav; Demeter, Dimitrija; Gaj, Ljudevit; Jakčin, Andrija; Kukuljević Sakcinski, Ivan; Mraović, Vaso; Mallin, Naum; Praunsperger, Aleksa; Schott, Josip; Sinković, Ljudevit; Stanisavljević, Dane; Vraz, Stanko.
        ^{God. 1850. Glavna skupština Matice ilirske nije održana te je rekonstrukcija sastava njezine uprave izvršena na temelju zapisnikâ i novinskih izvještaja sa sjednica upravljajućega odbora 8. II., 1. i 9. IX. te 24. XI. 1850. — Uprava Matice ilirske pozvala je u rujnu 1850. na odgovornost tajnika S. Vraza zbog neizvršavanja tajničkih obveza, a krajem studenoga otkazala mu je suradnju, angažirajući A. Torkvata Brlića kao privremenoga tajnika. Unatoč neslaganju s Matičinom upravom i čestim izbivanjima iz Zagreba, Vraz je zadržao odborničko mjesto.}

27. II. 1851 – 24. IV. 1852.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Mallin, Naum (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Brlić, Andrija Torkvat (privremeni tajnik do 25. XI. 1851); Perkovac, Ivan (tajnik od 25. XI. 1851); Rakovac, Dragutin (blagajnik).
        Odbornici u Književnom odboru: Bogović, Mirko (odbornik do svibnja 1851); Golub, Vjekoslav Milutin (privremeni odbornik od 31. X. 1851); Ilijašević, Stjepan; Preradović, Petar; Mažuranić, Ivan; Šulek, Bogoslav Vraz, Stanko († 27. V. 1851); Žužel, Franjo (privremeni odbornik od 31. X. 1851).
        Odbornici u gospodarskom odboru: Bertić, Vatroslav (privremeni odbornik od prosinca 1851); Crnadak, Đuro; Krešić, Mijo; Hac, Pavao; Stanisavljević, Dane; Žerjavić, Ferdinand; Vrbančić, Eduard (Slavoljub).
        ^{Prvi, izvještajni dio Velike (tj. Glavne) skupštine osamostaljene Matice ilirske posvećen čitanju, preciziranju i usvajanju novih Pravila održan je 9. veljače 1851. Sukladno tim Pravilima Matičinu su upravu (tzv. Ravnateljstvo ili Odbor) osim dužnosnika (predsjednik, dva potpredsjednika, tajnik i blagajnik) tvorila dvanaestorica odbornika jednakomjerno raspodijeljena u Književni i Gospodarski odbor na čelu s potpredsjednicima. Zadaće su odborâ bile usmjerene na bavljenje »sa ekonomijom ili gospodarstvom družtva t.j. s izdavavanjem novaca na kamate, prodajom knjiga i pregledanjem računa; on će brigu nositi, da novci nikad bezkoristno u blagajni ne leže, – a drugi će se brinuti i opredieljivati: kakove će se knjige troškom Matice izdavati, te će naznačiti proračun gospodarstvenomu odsjeku« (Pravila Matice ilirske, § 9). Svake godine Matičina se uprava na Glavnim skupštinama obnavljala istupom četvorice odbornika »redom po starješinstvu, osnovanom na većini glasova, kojom je odbornik izabran« uz mogućnost reizbora. Glavna skupština birala je u Matičino Ravnateljstvo sve dužnosnike i odbornike osim tajnika o kojemu je odlučivalo Ravnateljstvo. Dužnosnike i odbornike koji bi preminuli ili odstupili sa svojih dužnosti, Ravnateljstvo bi zamjenjivalo s pravim članovima utemeljiteljima ili zakonito obvezanim utemeljiteljima kao privremenim dužnosnicima i odbornicima do zasjedanja naredne Skupštine. — F. Žužel, V. M. Golub i V. Bertić imenovani su privremenim odbornicima umjesto preminuloga S. Vraza i M. Bogovića koji je krajem travnja 1851. podnio ostavku na odborničko mjesto jer nije odobravao pravopis koji je prihvatila tadašnja Matičina uprava te naposljetku umjesto E. Vrbančića koji zbog privatnih obveza nije mogao sudjelovati u radu Matičina Ravnateljstva.}

24. IV. 1852 – 2. II. 1853.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Mallin, Naum (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Perkovac, Ivan (tajnik); Rakovac, Dragutin (blagajnik).
        Odbornici u Književnom odboru: Golub, Vjekoslav Milutin; Ilijašević, Stjepan; Preradović, Petar; Mažuranić, Ivan; Šulek, Bogoslav; Žužel, Franjo.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Crnadak, Đuro; Krešić, Mijo; Hac, Pavao; Bertić, Vatroslav; Stanisavljević, Dane; Žerjavić, Ferdinand.

2. II. 1853 – 15. XII. 1853.

        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Mallin, Naum (potpredsjednik Gospodarskog odbora do 15. II. 1853); Rakovac, Dragutin (blagajnik).
        Odbornici u Književnom odboru: Golub Vjekoslav (dobrovoljni tajnik); Veber Tkalčević, Adolfo (dobrovoljni tajnik); Starčević, Ante (dobrovoljni tajnik); Mažuranić, Antun; Ilijašević, Stjepan; Žužel, Franjo.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Crnadak, Đuro; Krešić, Mijo; Hac, Pavao; Bertić, Vatroslav; Jakić, Antun; Vrbančić, Eduard.
        ^{God. 1853. sazvalo je Ravnateljstvo Matice ilirske dvije Glavne skupštine zbog pitanja sjedinjenja Matice ilirske s drugim ilirskim institucijama u tzv. Hrvatsko-slavonsko književno društvo (Kroatisch-slavonisch literarische Gesellschaft). — Zbog »privatnih poslova« podnio je N. Mallin ostavku na potpredsjedničko mjesto (15. II. 1853) ali je na molbu Matičine uprave »ovu čast i nadalje zadržao« do konca godine, premda je Ravnateljstvo poslove potpredsjednika Gospodarskog odbora povjerila Antunu Jakiću. — Odlukom Velike skupštine Matice ilirske (2. II. 1853) ukinuto je plaćeno tajničko mjesto zbog smanjenja troškova te je zaključeno da će tajničke poslove ubuduće voditi »odbornici po redu«. Kako osim Starčevića, Goluba i Vebera Tkalčevića drugi odbornici nisu imali vremena za obavljanje tih poslova, na idućoj je Skupštini odlučeno da će Matičina uprava ubuduće ponovno birati plaćenoga tajnika.}

15. XII. 1853 – 9. VI. 1854.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Vrbančić, Eduard (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Praus, Josip (tajnik); Rakovac, Dragutin (blagajnik do 17. III. 1854).
        Odbornici u Književnom odboru: Golub, Vjekoslav Milutin; Mažuranić, Antun; Rojc, Antun; Starčević, Ante; Veber Tkalčević, Adolfo; Žužel, Franjo.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Crnadak, Đuro; Frigan, Vjekoslav; Jakić, Antun (odbornik i dobrovoljni blagajnik do ožujka 1854); Krešić, Mijo; Praus, Josip; Šuflaj, Konrad.
        ^{Sadržaj zapisnika Glavne skupštine Matice ilirske održane 15. XII. 1853. nije poznat. Sastav uprave rekonstruiran je na temelju članka »Glavna skupština Matice ilirske« (Neven, br. 51, Zagreb, 22. XII. 1853) i zapisnikâ sa sjednica Matičine uprave 1854. — Iako je tijekom 1853. i početkom 1854. Matica ilirska blagajnikom formalno smatrala (i plaćala!) D. Rakovca, blagajničke je poslove dobrovoljno obavljao odbornik Antun Jakić jer se Rakovac priklonio mnijenju potpredsjednika Gospodarskog odbora N. Mallina da Matica ne smije samostalno raspolagati svojim imetkom, budući da je prema političkome diktatu morala pristupiti združivanju s ostalim ilirskim društvima u jedinstveno društvo u osnivanju – Hrvatsko-slavonsko književno društvo (god. 1854. tiskana su i Pravila društva no ono u praksi nikada nije zaživjelo). Na čelu inicijativnog odbora za osnivanje toga društva u kojem je Rakovac trebao postati zajedničkim blagajnikom svih združenih institucija, nalazio se uz Mallina i bivši potpredsjednik Čitaonice i Matice, opat i kanonik Mate Vuković, politički antipod većini članova tadašnjega Matičina vodstva. Kao da problem ukidanja Matičine autonomije nije bio dovoljan sâm po sebi, držali su Mallin i Rakovac u svojim rukama Matičinu blagajnu s gotovinom, vrijednosnim papirima i popisom svih dužnika, kako onih među Matičinim članovima, tzv. obveznim utemeljiteljima, tako i onih privatnih i pravnih osoba koje su od Matice posudile novac uz kamatu. Isprva je Matičina uprava od Rakovca i Mallina obzirno tražila povrat blagajne i izvještaj o računima, no nakon Jakićeve ostavke na blagajničku dužnost u ožujku 1854., motivirane Rakovčevim i Mallinovim oglušivanjem na opetovane pozive Matičine uprave da Jakiću polože račune o imovinskom stanju Matice, povrat blagajne zatražen je i sproveden sudskim putem. I nakon Rakovčeve smrti u studenome 1854. problem zajedničkoga blagajnika Matice i ostalih ilirskih institucija ostao je otvorenim političkim i gospodarskim pitanjem pa je Matičina uprava prijelazno riješenje našla u tajniku J. Prausu kojem je privremeno povjerila i blagajničke dužnosti, uz pomoć i suradnju novog i Matici potpuno lojalna potpredsjednika Gospodarskog odbora E. Vrbančića.}

9. VI. 1854 – 21. X. 1855.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Vrbančić, Eduard (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Praus, Josip (tajnik i privremeni blagajnik).
        Odbornici u Književnom odboru: Golub, Vjekoslav Milutin; Mažuranić, Antun; Rojc, Antun; Sabljić, Vojko; Veber Tkalčević, Adolfo; Žužel, Franjo.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Crnadak, Đuro; Frigan, Vjekoslav; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Praus, Josip; Šuflaj, Konrad.

21. X. 1855 – 1. III. 1857.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Vrbančić, Eduard (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Praus, Josip (tajnik i privremeni blagajnik).
        Odbornici u Književnom odboru: Mažuranić, Antun; Mesić, Matija; Rojc, Antun; Sabljić, Vojko; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Crnadak, Đuro; Frigan, Vjekoslav; Mallin, Naum (odbornik od 11. I. 1857); Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Praus, Josip; Šuflaj, Konrad († 1856); Stanisavljević, Dane.
        ^{Glavna skupština 1856. nije održana jer se »svaki čas očekivalo konačno sjedinjenje književnih naših zavodah i družtvah« (A. Vranyczany, govor na Skupštini 1. III. 1857). — Tijekom 1856. odbornik V. Sabljić prebačen je iz Književnog u Gospodarski odbor, a u Gospodarski odbor kooptirani su D. Stanisavljević i N. Mallin umjesto preminuloga K. Šuflaja te V. Frigana koji je podnio ostavku na odborničko mjesto zbog privatnih obveza.}

1. III. 1857 – 4. III. 1858.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Vranyczany, Ambroz (predsjednik); Kukuljević Sakcinski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Vrbančić, Eduard (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Praus, Josip (tajnik); Vukotinović, Ljudevit (privremeni blagajnik od 1. III. do 3. V. 1857); Höpler, Gjuro (privremeni blagajnik od 3. V. 1857).
        Odbornici u Književnom odboru: Mažuranić, Antun; Mesić, Matija; Rojc, Antun; Sabljić, Vojko; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Crnadak, Đuro; Fodroci, Aleksandar (odvjetnik Matice); Krešić, Mijo; Mallin, Naum; Praus, Josip; Stanisavljević, Dane.
        ^{God. 1857. izvještajni dio Skupštine održan je 28. veljače., a izborni dio 1. ožujka. God. 1858. izvještajni dio Skupštine održan je 28. veljače.}

4. III. 1858 – 19. VI. 1859.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Krešić, Mijo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Praus, Josip (tajnik do 17. III. 1858); Veber Tkalčević, Adolfo (tajnik od 17. III. 1858); Höpler, Đuro (privremeni blagajnik do 4. IV. 1859); Krešić, Mijo (privremeni blagajnik od 4. IV. do 19. VI. 1859).
        Odbornici u Književnom odboru: Bogović, Mirko; Horvat, Nikola; Mažuranić, Antun; Rojc, Antun; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici u Gospodarskom odboru: Babukić, Vjekoslav; Bernardić, Ferdo; Crnadak, Đuro; Fodroci, Aleksandar; Höpler, Đuro; Stanisavljević, Dane.
        ^{Neposredno nakon izbora za odbornika na Skupštini 1858. Bogović se zahvalio na časti. Njegovo odborničko mjesto ostalo je upražnjeno sve do održavanja iduće Skupštine (1859). — Zbog neredovith dolazaka na sjednice Ravnateljstva i sjednice Gospodarskog odbora, odlukom Glavne skupštine održane 1859. isključen je iz rada uprave odbornik F. Bernardić.}

19. VI. 1859 – 22. IV. 1860.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Jakić, Antun (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Veber Tkalčević, Adolfo (tajnik); Vukotinović, Ljudevit (blagajnik do 29. X. 1859); Rojc, Antun (blagajnik od 29. X. 1859).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Mažuranić, Antun; Rojc, Antun; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bertić, Vatroslav; Crnadak, Đuro; Höpler, Đuro; Krešić, Mijo; Stanisavljević, Dane; Zoričić, Antun.
        ^{Odlukom Ravnateljstva Lj. Vukotinović smijenjen s blagajničke dužnosti zbog nemara i »nestalne volje«.}

22. IV. 1860 – 20. I. 1861.

        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Jakić, Antun (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Veber Tkalčević, Adolfo (tajnik do 11. XI. 1860); Jurković, Janko (tajnik od 15.XI. 1860); Rojc, Antun (blagajnik do 19. V. 1860); Krešić, Mijo (blagajnik od 19. V. 1860).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Mažuranić, Antun; Rojc, Antun; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bertić, Vatroslav; Crnadak, Đuro; Höpler, Đuro; Krešić, Mijo; Bogović, Mirko; Zoričić, Antun.
        ^{Zbog preopterećenosti A. Rojca privatnim poslovima, izabralo je Ravnateljstvo za blagajnika Matice ilirske M. Krešića.}

20. I. 1861 – 16. II. 1862.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Jakić, Antun (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurković, Janko (tajnik) Krešić, Mijo (blagajnik).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Mažuranić, Antun; Rojc, Antun; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bertić, Vatroslav; Crnadak, Đuro; Höpler, Đuro; Krešić, Mijo; Bogović, Mirko; Zoričić, Antun.
        ^{Izvanredno zasjedanje Glavne skupštine 14. VII. 1861. održano je u povodu najavljenoga sjedinjenja Matice ilirske s JAZU, najvišom znanstvenom institucijom Hrvata, tada u osnivanju.}

6. II. 1862 – 25. IV. 1863.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Jakić, Antun (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurković, Janko (tajnik do 26. III. 1862); Jagić, Vatroslav (tajnik od 26. III. 1862); Krešić, Mijo (blagajnik).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Bogović, Mirko; Horvat, Nikola; Rojc, Antun; Torbar, Josip (od listopada 1862); Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bertić, Vatroslav; Crnadak, Đuro; Höpler, Đuro; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Zoričić, Antun.
        ^{J. Jurković odstupio s tajničkoga mjesta zbog imenovanja za perovođu Hrvatske dvorske kancelarije; umjesto njega Ravnateljstvo za tajnika Matice ilirske izabralo V. Jagića. — Budući da M. Bogović nije dolazio na ravnateljske sjednice, Matičina je uprava u listopadu 1862. novim članom Književnoga odbora imenovala J. Torbara.}

25. IV. 1863 – 28. I. 1864.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Jakić, Antun (potpredsjednik Gospodarskog odbora do 16. X. 1863); Crnadak, Đuro (privremeni potpredsjednik Gospodarskog odbora od 21. XII. 1863); Jagić, Vatroslav (tajnik); Krešić, Mijo (blagajnik do konca 1863).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Kušlan, Dragutin; Torbar, Josip; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bertić, Vatroslav; Crnadak, Đuro; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Proff, Gothard; Zoričić, Antun.
        ^{Zbog preopterećenosti privatnim poslovima A. Jakić podnio ostavku na potpredsjedničko mjesto uz zadržavanje odborničkoga mjesta »do zakonske zamjene«, tj. naredne Skupštine. Umjesto njega imenovan je privremenim potpredsjednikom Gospodarskog odbora Đ. Crnadak.}

28. I. 1864 – 26. I. 1865.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jagić, Vatroslav (tajnik); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Kušlan, Dragutin; Torbar, Josip; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan (odbornik od srpnja 1864); Filipović, Ivan; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Proff, Gothard († 1864); Zoričić, Antun.
        ^{Umjesto preminuloga baruna G. Proffa za odbornika u Gospodarskom odboru izabran je I. Benković.}

26. I. 1865 – 22. VII. 1866.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jagić, Vatroslav (tajnik); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Kušlan, Dragutin; Torbar, Josip; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Filipović, Ivan; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Zoričić, Antun.

22. VII. 1866 – 18. XII. 1870.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jagić, Vatroslav (tajnik); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Kušlan, Dragutin; Torbar, Josip; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Filipović, Ivan; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Zoričić, Antun.
        ^{U razdoblju od 22. VII. 1866. do 18. XII. 1870. sastav Matičine uprave nije se mijenjao premda je Glavna skupština zasjedala više puta: 25. IV. i 28-29. VI. 1868. (za god. 1867), 6. XII. 1868. te 19. XII. 1869. To je razdoblje Matičinih priprema, potpisivanja ugovora i poštivanja dogovora o sjedinjenju s JAZU kojim je Matica vođenje književih poslova prepustila Akademiji.}

18. XII. 1870 – 26. II. 1871.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jagić, Vatroslav (tajnik); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Horvat, Nikola; Kušlan, Dragutin; Torbar, Josip; Veber Tkalčević, Adolfo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Filipović, Ivan; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Zoričić, Antun.
        ^{Sastav uprave rekonstruiran je prema članku »Izvješće upravljajućega odbora Matice ilirske«, Narodne novine, Zagreb, 21. XII. 1870. — Nakon opetovana izbora za odbornika na Glavnoj skupštini 1870. zahvalio se A. Veber Tkalčević na časti.}

26. II. 1871 – 17. III. 1872.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jagić, Vatroslav (tajnik do listopada 1871); Zahar, Ivan (tajnik od 8. X. 1871); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Dežman, Ivan; Filipović Ivan; Horvat, Nikola; Torbar, Josip; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Uhernik, Andrija; Zoričić, Antun.
        ^{Nakon preuzimanja profesure na Sveučilištu u Odesi podnio je tajnik Vatroslav Jagić ostavku te je na njegovo mjesto imenovan novi tajnik Matice ilirske ‒ Ivan Zahar.}

17. III. 1872 – 2. II. 1873.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mažuranić, Ivan (predsjednik); Mesić, Matija (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Zahar, Ivan (tajnik do 4. I. 1873); Divković, Mirko (tajnik od 4. I. 1873); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Dežman, Ivan; Filipović Ivan; Horvat, Nikola; Torbar, Josip; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Mrazović, Matija; Uhernik, Andrija; Zoričić, Antun.
        ^{I. Zahar podnio je ostavku na tajničko mjesto zbog privatnih obveza; umjesto njega Matičina je uprava novim tajnikom imenovala M. Divkovića. — Na Skupštini 1872. odbornik A. Mažuranić pokrenuo pitanje odstupa I. Mažuranića s predsjedničke dužnosti koji tijekom dvanaestogodišnjega predsjednikovanja nikada nije istupio iz upravljajućega odbora premda je to bio dužan prema Pravilima Matice ilirske. Potpredsjednik Mesić u odgovoru istakao da se Mažuranića »smatralo« predsjednikom jer on sam nije otklonio tu čast, pri čemu se, doduše, ispričavao za nedolaske na sjednice, prepuštajući Odboru uređivanje »stvari«.}

2. II. 1873 – 1. III. 1874.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu:         Dužnosnici u Ravnateljstvu: MESIĆ, Matija (predsjednik); Trnski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Crnadak, Đuro (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Divković, Mirko (tajnik); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice).
        Odbornici  u Književnom odboru: BABUKIĆ, Vjekoslav; DEŽMAN, Ivan; MARKOVIĆ, Franjo; TORBAR, Josip; VRBANIĆ, Fran; ZORIČIĆ, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: BENKOVIĆ, Ivan; CONCILIA, Antun; JAKIĆ, Antun; KREŠIĆ, Mijo; UHERNIK, Andrija; ZORIČIĆ, Antun.
        ^{Prema prijedlogu odbornika Benkovića, na zasjedanju Glavne skupštine 1873. prihvaćena je reforma i promjena imena Matice ilirske prema »potrebama vremena«. Za nacrt preustroja i Pravila reformirane Matice izabran je poseban odbor (I. Trnski, F. Vrbanić i I. Dežman). Ubrzo, 23. i 30. II. 1873. Matica je održala Izvanrednu skupštinu posvećenu razradi i usaglašavanju novih Pravila Matice hrvatske s postojećim zakonima. Pravila su potom odaslana Visokoj kraljevskoj zemaljskoj vladi na potvrdu uz pismeni prigovor A. Mažuranića koji je smatrao da se nova Pravila protive svrsi i zadaći Matice te da postoji opravdana bojazan kako će se zbog promijenjene zadaće i proširena rada reformirane Matice potrošiti njezina glavnica stvorena utemeljiteljskim prilozima i donacijama iliraca za svrhu i zadaću Matice ilirske kao isključivo nakladničke institucije. Zbog njegova prigovora te tobožnjih jezičnih i stilističkih nejasnoća na koje je naišla administracija bana I. Mažuranića u predloženom tekstu, Pravila nisu potvrđena odmah, nego su vraćena Matici na doradu (opsežna dokumentacija s konceptima i čistopisima spomenutih Pravila, Mažuranićevim prigovorima, primjedbama nadležne administracije i prepiskom između Matičine uprave i vladine administracije nalazi se u: HDA, Fond Građanske stranke i društva – Grupa VI, Podaci o djelovanju Matice hrvatske, inv. br. 2167).}

1. III – 29. XI. 1874.
        Dužnosnici u Ravnateljstvu: Mesić, Matija (predsjednik); Trnski, Ivan (potpredsjednik Književnog odbora); Jakčin, Andrija (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Divković, Mirko (tajnik); Zoričić, Antun (blagajnik i odvjetnik Matice ilirske).
        Odbornici  u Književnom odboru: Babukić, Vjekoslav; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Torbar, Josip; Vrbanić, Franjo; Zoričić, Petar.
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Concilia, Antun; Jakić, Antun; Krešić, Mijo; Uhernik, Andrija; Zoričić, Antun.
        ^{Na Glavnoj skupštini održanoj 1. III. 1874. razmatran je zahtjev bana Ivana Mažuranića – izrečen u privatnom razgovoru s Matičinim predsjednikom Mesićem – da se točnije precizira §1. predloženih Pravila kojim se »opredjeljuje smjer društva«. Prema banovu zahtjevu u Pravila su unesene »točnije formulacije« pa su tako promijenjena i jednoglasno usvojena Pravila odaslana na potvrdu. Kada su Pravila naposljetku dobila službenu potvrdu, sazvana je i 5. srpnja 1874. održana Izvanredna skupština Matice ilirske s namjerom »da se proglase pravila Matice hrvatske a za tim, budući današnjim danom prestaje djelovanje družtva kao Matice ilirske, da se shodno odredi, da se družtvo prama potvrdjenim pravilima uredi« (Zapisnik vanredne skupštine Matice ilirske dne 5. srpnja 1874). Nakon proglasa potvrđenih Pravila, ovlastila je Skupština dotadašnju, zadnju upravu Matice ilirske, »da do prve glavne skupštine vodi poslove Matice hrvatske«.}

29. XI. 1874 – 19. III. 1876.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Trnski, Ivan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Jakčin, Andrija (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Divković, Mirko (tajnik do 5. XII. 1874); Smičiklas, Tadija (tajnik od 5. XII. 1874); Zoričić, Antun (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Filipović, Ivan; Kuhač, Franjo; Pavić, Armin; Pilar, Đuro; Smičiklas, Tadija; Šenoa, August; Šimončić, Đuro; Tomić, Josip Eugen; Klaić, Vjekoslav (zamjenik); Modec, Ljudevit (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Concilia, Antun; KONTAK, Đuro; LOPAŠIĆ, Radoslav; Zoričić, Antun; LORKOVIĆ, Blaž (zamjenik); VRBANIĆ, Franjo (zamjenik).
        ^{Prema Pravilima Matice hrvatske iz 1874. Matičinu je upravu, tzv. Zajednički, Ukupni ili Skupni odbor vodilo petero dužnosnika (predsjednik, potpredsjednik Književno-umjetničkog i potpredsjednik Gospodarskog odbora, tajnik i blagajnik), osam odbornika u Književno-umjetničkom i pet odbornika u Gospodarskom odboru te četiri odbornička zamjenika (dva u svakom odboru) s trogodišnjim mandatom. Zajednički odbor, osim predsjednika, obnavljao se svakogodišnjim istupom trojice izborom najstarijih odbornika iz Književno-umjetničkog odbora, a dvojice izborom najstarijih odbornika iz Gospodarskog odbora, uz mogućnost njihova reizbora (za odborničke zamjenike nakon treće godine nije postojala mogućnost reizbora). Glavna skupština birala je sve dužnosnike i odbornike osim tajnika o kojemu je odlučivao Zajednički odbor. Maticu je pravno zastupao predsjednik, a zamijenjivao ga je potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora (u slučaju njihove spriječenosti Maticu je pravno zastupao potpredsjednik Gospodarskog odbora). Ustroj i rad Matičine uprave, udešen prema Pravilima iz 1874. u bitnome se nije mijenjao do 1946. — Tajnik M. Divković odstupio zbog privatnih razloga; umjesto njega novim je tajnikom imenovan T. Smičiklas. — God. 1875. Glavna skupština nije održana.}

19. III. 1876 – 28. I. 1877.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Šenoa, August (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Jakčin, Andrija (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Smičiklas, Tadija (tajnik do 25. III. 1876.); Kišpatić, Mijo (tajnik od 25. III. 1876); Zoričić, Antun (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kostrenčić, Ivan; Mrazović, Ladislav; PAVIĆ, Armin; PILAR, Đuro; Smičiklas, Tadija; TOMIĆ, Josip Eugen; KLAIĆ, Vjekoslav (zamjenik); MODEC, Ljudevit (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Concilia, Antun; KONTAK, Đuro; LOPAŠIĆ, Radoslav; Zoričić, Antun; LORKOVIĆ, Blaž (zamjenik); VRBANIĆ, Franjo (zamjenik).
        ^{Nakon što je Matica u studenome 1876. dobila od Zemaljske vlade potporu za svoj nakladnički program, odlukom Zajedničkog odbora (27. XI) zaključeno je da će svi         Odbornici  i         Dužnosnici podnijeti ostavke s obzirom na to da se »Matici potporom vis. Vlade nameću nove dužnosti, kojim ne bi mogao odbor ovakav, kako sada postoji, zadovoljiti« (L. Mrazović). Stoga je 17. XII. 1876. održano zasjedanje Izvanredne glavne skupštine na kojoj je stari odbor trebao dobiti razrješnicu. No, suprotno odluci Uprave, predsjednik Kukuljević i blagajnik Zoričić nisu htjeli podnijeti ostavke jer su smatrali kako se odluka Uprave nije protezala na njih. Potom se, prema  zapisniku sa Skupštine, razvila »negativne debata« koja se svršila s prihvaćenim prijedlogom A. Mažuranića da postojeća Uprava nastavi s radom do sljedeće Glavne skupštine.}

28. I. 1877 – 8. IV. 1878.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Šenoa, August (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kišpatić, Mijo (tajnik do 30. I. 1877); Mrazović, Ladislav (tajnik od 30. I. 1877); Kostrenčić, Ivan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Kišpatić, Mijo; Klaić, Vjekoslav; Kuhač, Franjo; Marković, Franjo; MIŠKATOVIĆ, Josip; Mrazović, Ladislav; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; BADALIĆ, Hugo (zamjenik); Zoričić, Milovan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Concilia, Antun; Deželić, Đuro; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Becić, Ferdo (zamjenik); Kućak, Stjepan (zamjenik).
        ^{M. Kišpatić odstupio s tajničkoga mjesta zbog privatnih razloga; umjesto njega Zajednički odbor imenovao je novim tajnikom L. Mrazovića. — Nezadovoljna radom dotadašnjega višegodišnjeg blagajnika A. Zoričića, Glavna skupština na njegovo mjesto izabrala I. Kostrenčića.}

8. IV. 1878 – 22. V. 1879.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Šenoa, August (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Mrazović, Ladislav (tajnik do 1. II. 1879); Kostrenčić, Ivan (blagajnik i tajnik u zamjeni od siječnja 1878).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Kišpatić, Mijo; Klaić, Vjekoslav; Kuhač, Franjo; Marković, Franjo; Miškatović, Josip; Mrazović, Ladislav; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; BADALIĆ, Hugo (zamjenik); GRLOVIĆ, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Concilia, Antun; Deželić, Đuro; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Becić, Ferdo (zamjenik); Kućak, Stjepan (zamjenik).
        ^{I. Kostrenčić preuzeo tajničke poslove u siječnju 1878. zbog odsutnosti bolesnoga tajnika L. Mrazovića koji je naposljetku, shrvan bolešću, dao ostavku na tajničko mjesto (1. II. 1879).}

22. V. 1879 – 4. IV. 1880.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Šenoa, August (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik u zamjeni i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Jurković, Janko; Kišpatić, Mijo; Klaić, Vjekoslav; Kuhač, Franjo; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; BADALIĆ, Hugo (zamjenik); GRLOVIĆ, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Concilia, Antun; Deželić, Đuro; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Becić, Ferdo (zamjenik); Kućak, Stjepan (zamjenik).
        ^{Prema zaključku Zajedničkog odbora da se tajnički i blagajnički poslovi ostave »zasad u jednih rukuh« i da se »zasad definitivnoga tajnika nebira« I. Kostrenčić reizabran na dužnost »privremenoga tajnika« (24. V. 1879).}

4. IV. 1880 – 10. VI. 1881.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Šenoa, August (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik u zamjeni i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Jurković, Janko; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; LAGINJA, Matko (zamjenik); GRLOVIĆ, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Deželić, Đuro; EISENHUTH, Ivan; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Becić, Ferdo (zamjenik); Kućak, Stjepan (zamjenik).

10. VI. 1881 – 30. VII. 1882.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Šenoa, August (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik u zamjeni i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Jurković, Janko; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Becić, Ferdo (zamjenik); TKALČIĆ, Ivan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

30. VII. 1882 – 29. VII. 1883.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik u zamjeni i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Zajc, Ivan; Becić, Ferdo (zamjenik); TKALČIĆ, Ivan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

29. VII. 1883 – 16. X. 1884.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Zajc, Ivan; BADALIĆ, Hugo (zamjenik); Becić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).
        ^{Nakon što mu je dodijeljen H. Badalić kao pomoćnik u redigiranju Matičinih izdanja, I. Kostrenčić je u kolovozu 1883. prihvatio mjesto stalnoga tajnika Matice hrvatske.}

16. X. 1884 – 29. X. 1885.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Zajc, Ivan; BADALIĆ, Hugo (zamjenik); Becić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Zahar, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

29. X. 1885 – 5. XII. 1886.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Zajc, Ivan; Badalić, Hugo (zamjenik); Becić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

5. XII. 1886 – 11. XII. 1887.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Zajc, Ivan; Badalić, Hugo (zamjenik); Becić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

11. XII. 1887 – 9. XII. 1888.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Zajc, Ivan; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

9. XII. 1888 – 15. XII. 1889.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kukuljević Sakcinski, Ivan (predsjednik); Jurković, Janko (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Lorković, Blaž; Marković, Franjo; Musić, August; Smičiklas, Tadija; Tomić, Josip Eugen; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

15. XII. 1889 – 15. XII. 1890.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Lorković, Blaž; Marjanović, Luka; Marković, Franjo; Musić, August; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

15. XII. 1890 – 14. VI. 1891.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Lorković, Blaž; Marjanović, Luka; Marković, Franjo; Musić, August; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

14. VI. 1891 – 19. VI. 1892.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Lorković, Blaž; Marjanović, Luka; Marković, Franjo; Musić, August; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

19. VI. 1892 – 17. VI. 1893.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lopašić, Radoslav (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Marković, Franjo; Musić, August; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Benković, Ivan; Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Kućak, Stjepan (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

17. VI. 1893 – 14. VI. 1894.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Benković, Ivan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Marković, Franjo; Musić, August; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Broz, Ivan; Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Novak, Vjenceslav (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

14. VI. 1894 – 23. VI. 1895.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Benković, Ivan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Marković, Franjo; Musić, August; Badalić, Hugo (zamjenik); Šrepel, Milivoj (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Novak, Vjenceslav (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

23. VI. 1895 – 21. VI. 1896.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Musić, August; Šrepel, Milivoj; Badalić, Hugo (zamjenik); BOSANAC, Stjepan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Novak, Vjenceslav (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

21. VI. 1896 – 20. VI. 1897.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kišpatić, Mijo; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Musić, August; Šrepel, Milivoj; Badalić, Hugo (zamjenik); BOSANAC, Stjepan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; ANDRIĆ, Nikola (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

20. VI. 1897 – 26. VI. 1898.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Badalić, Hugo; Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Musić, August; Šrepel, Milivoj; BOSANAC, Stjepan (zamjenik); Kučera, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; ANDRIĆ, Nikola (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

26. VI. 1898 – 29. VI. 1899.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Badalić, Hugo; Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Musić, August; Šrepel, Milivoj; Bosanac, Stjepan (zamjenik); Kučera, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Andrić, Nikola (zamjenik); Starè, Josip (zamjenik).

29. VI. 1899 – 22. VII. 1900.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Arnold, Đuro; Badalić, Hugo; Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Musić, August; Bosanac, Stjepan (zamjenik); Kučera, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Andrić, Nikola (zamjenik); Pinter, Robert (zamjenik).

22. VII. 1900 – 21. VII. 1901.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Smičiklas, Tadija (predsjednik do 13. VI. 1901); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik i blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Arnold, Đuro; Folnegović, Fran; Gjalski, Ksaver Šandor; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Marjanović, Luka; Musić, August; Novak, Vjenceslav; Bosanac, Stjepan (zamjenik); Kučera, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Deželić, Đuro; Eisenhuth, Ivan; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Andrić, Nikola (zamjenik); Pinter, Robert (zamjenik).
        ^{T. Smičiklas odstupio s predsjedničkoga mjesta u Matici radi preuzimanja predsjedničke dužnosti u JAZU.}

21. VII. 1901 – 19. I. 1902.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Trnski, Ivan (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Kostrenčić, Ivan (tajnik do 3. XII. 1901. i blagajnik do 16. I. 1902); Radić, Ante (tajnik od 1. I. 1902).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; KLAIĆ, Vjekoslav; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; KUMIČIĆ, Eugen; Musić, August; Novak, Vjenceslav; Radić, Ante; ŠURMIN, Đuro;  Pasarić, Josip (zamjenik); Šenoa, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bauer, Ante; Deželić, Đuro; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Andrić, Nikola (zamjenik); Pinter, Robert (zamjenik).
        ^{I. Kostrenčić odstupio s mjesta tajnika i blaganika Matice hrvatske zbog privatnih razloga. Glavna skupština u Pravilima Matice hrvatske prihvatila promjene koje su omogućile statutarno ustrojstvo institucije mirovine koja je dodijeljena i doživotno isplaćivana I. Kostrenčiću zbog iznimnih zasluga za Matičin rad i razvoj (u Matičinoj povijesti to je prva i jedina mirovina koju je Matica dodijelila vlastitu dužnosniku). Novim tajnikom 3. XII. 1901. imenovan A. Radić (na dužnosti službeno od 1. I. 1902).}

19. I – 8. V. 1902.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Trnski, Ivan (predsjednik); Tomić, Josip Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora do 27. III. 1902); Marković, Franjo (potpredsjednik Gospodarskog odbora do 2. IV. 1902); Radić, Ante (tajnik); Stanković, Mate (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Arnold, Đuro; Bosanac, Stjepan; Gjalski, Ksaver Šandor; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Musić, August; Novak, Vjenceslav; Radić, Ante; Pasarić, Josip (zamjenik); Šenoa, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bauer, Ante; Deželić, Đuro; Harambašić, August; Hoić, Ivan; Klaić, Vjekoslav; Andrić, Nikola (zamjenik); Pinter, Robert (zamjenik).
        ^{Izvanredna izborna skupština MH 19. I. 1902. održana je radi izbora novog blagajnika; druga Izvanredna izborna skupština u istoj godini (8. V. 1902) održana je zbog sukoba »starih« i »mladih« u Matici, koji je prouzročio paralizu rada Matičine uprave. Redovita Glavna skupština održana je 13. VII. 1902. – I. Trnski uoči Glavne skupštine najavio, a na samoj Skupštini i potvrdio da odstupa s predsjedničkog i odborničkog mjesta u Matici zbog zamorenosti poslom i zdravstvenih tegoba. – Zbog osobnih razloga ostavke na dužnosnička i odbornička mjesta podnijeli su potpredsjednici J. E. Tomić (27. III. 1902) i F. Marković (24. IV. 1902).}

8. V – 13. VII. 1902.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Hoić, Ivan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gjalski, Ksaver Šandor (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Stanković, Mate (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Arnold, Đuro; Bosanac, Stjepan; Gjalski, Ksaver Šandor; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Musić, August (odbornik do 29. VI. 1902); Novak, Vjenceslav; Radić, Ante; Pasarić, Josip (zamjenik); Šenoa, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bauer, Ante; Deželić, Đuro (odbornik do 8.VII); Harambašić, August; Andrić, Nikola (zamjenik do 27. VI. 1902); Pinter, Robert (zamjenik).
        ^{Zbog osobnih razloga i drukčijih pogleda na smjer i program Matice hrvatske, A. Musić, Đ. Deželić i N. Andrić odstupili s odborničkih mjesta u Matici hrvatskoj. Do zasjedanja naredne Skupštine njihova su odbornička mjesta ostala nepopunjena.}

13. VII. 1902 – 26. VII. 1903.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Hoić, Ivan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora do 6. X. 1902); Gjalski, Ksaver Šandor (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Stanković, Mate (blagajnik do 29. XI. 1902); Ortner, Stjepan (v. d. blagajnika od 20. XII. 1902).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Klaić, Vjekoslav; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Kumičić, Eugen; Novak, Vjenceslav; Radić, Ante; Šurmin, Đuro; Pasarić, Josip (zamjenik); Šenoa, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bauer, Ante (odbornik do 11. VII. 1903); Gruber, Dane; Harambašić, August; Miletić, Stjepan; Stanisavljević, Julije; Dežman, Milivoj (zamjenik); Pinter, Robert (zamjenik).
        ^{Na zasjedanju Glavne skupštine 13. VII. 1902. nije prihvaćena prva ostavka potpredsjednika Ivana Hoića; drugu ostavku podnio je 6. X. 1902. te nije kandidiran u izborima 1903. — Zbog poslovnih obveza ostavku na blagajničko mjesto podnio je M. Stanković, te je umjesto njega Zajednički odbor do naredne Skupštine za v. d. blagajnika imenovao S. Ortnera. — Neposredno uoči zasjedanja Glavne skupštine 1903. odstupio je s odborničke dužnosti sveučilišni profesor A. Bauer (kasnije zagrebački nadbiskup).}

26. VII. 1903 – 16. X. 1904.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Kumičić, Eugen (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gjalski, Ksaver Šandor (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Ortner, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Klaić, Vjekoslav; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Novak, Vjenceslav; Pasarić, Josip; Radić, Ante; Šurmin, Đuro; Deželić, Velimir (zamjenik); Šenoa, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Gruber, Dane; Harambašić, August; Kućak, Stjepan; Miletić, Stjepan (odbornik do veljače 1904); Stanisavljević, Julije; Dežman, Milivoj (zamjenik); Pinter, Robert (zamjenik).
        ^{S. Miletić podnio ostavku na odborničko mjesto zbog »preopterećenosti poslovima«.}

16. X. 1904 – 29. I. 1905.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Klaić, Vjekoslav (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gjalski, Ksaver Šandor (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Ortner, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Novak, Vjenceslav; Pasarić, Josip; Radić, Ante; Šenoa, Milan; Šurmin, Đuro; Deželić, Velimir (zamjenik); Ogrizović, Milan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Gruber, Dane; Harambašić, August; Kućak, Stjepan; Milobar, Fran; Pinter, Robert; Dežman, Milivoj (zamjenik); Lovrenčević, Martin (zamjenik).
        ^{Na temelju zahtjeva iznesenih u Rezoluciji hrvatskih književnika od 4. XI. 1904. zatražilo je 15 članova radnika Matice hrvatske sazivanje Izvanredne izborne skupštine koja je održana 29. I. 1905. Potpisnici su rezolucije: M. Nikolić, M. Dežman, A. Milčinović, S. Miletić, J. Pasarić, L. Mazzura, V. Vidrić, Z. Vukelić, I. Krnic, B. Vizner-Livadić, D. Domjanić, M. Ogrizović, V. Gudel, F. Hrčić i Đ. Šurmin. Zbog neslaganja s programom i radom Matičine uprave, podnijeli su potkraj studenoga 1904. zajedničku ostavku na odborničke dužnosti M. Dežman, J. Pasarić, M. Ogrizović i Đ. Šurmin.}

29. I. 1905 – 17. XII. 1905.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Klaić, Vjekoslav (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Kućak, Stjepan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Ortner, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Novak, Vjenceslav; Lovrenčević, Martin; Radić, Ante; Šenoa, Milan; Deželić, Velimir; Čačković, Miroslav (zamjenik); Iveković, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Gruber, Dane; Harambašić, August; Bišćan, Mihovil; Milobar, Fran; Pinter, Robert; Krištof, Milan (zamjenik); Bošnjak, Karlo (zamjenik).

17. XII. 1905 – 16. XII. 1906.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Klaić, Vjekoslav (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Kućak, Stjepan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Ortner, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Andrić, Nikola; Lovrenčević, Martin; Radić, Ante; Šenoa, Milan; Deželić, Velimir; Čačković, Miroslav (zamjenik); Iveković, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Gruber, Dane; Harambašić, August; Bišćan, Mihovil; Milobar, Fran; Pinter, Robert; Krištof, Milan (zamjenik); Bošnjak, Karlo (zamjenik).

16. XII. 1906 – 15. III. 1908.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Klaić, Vjekoslav (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Kućak, Stjepan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Ortner, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Andrić, Nikola; Lovrenčević, Martin; Radić, Ante; Šenoa, Milan; Deželić, Velimir; Čačković, Miroslav (zamjenik); Iveković, Oton (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Gruber, Dane; Harambašić, August; Bišćan, Mihovil; Milobar, Fran; Pinter, Robert; Krištof, Milan (zamjenik); Bošnjak, Karlo (zamjenik).
        ^{God. 1907. nije održana Glavna skupština.}

15. III. 1908 – 25. III. 1909.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Arnold, Đuro (predsjednik); Klaić, Vjekoslav (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Kućak, Stjepan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik); Ortner, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Deželić, Velimir; Kučera, Oton; Kuhač, Franjo; Lovrenčević, Martin; Šenoa, Milan; Čačković, Miroslav; Iveković, Oton; Bazala, Albert (zamjenik); Šišić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bošnjak, Karlo; Gruber, Dane; Harambašić, August; Milobar, Fran; Pinter, Robert; Pavletić, Krsto (zamjenik); Šegvić, Kerubin (zamjenik).

25. III. 1909 – 3. IV. 1910.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kučera, Oton (predsjednik); Pavletić, Krsto (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Kućak, Stjepan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Radić, Ante (tajnik do 7. VI. 1909); Bazala, Albert (tajnik od 7. VI. 1909); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Čačković, Miroslav; Deželić, Velimir; Iveković, Oton; Lovrenčević, Martin; Pinter, Robert; Šenoa, Milan; Treščec-Branjski, Vladimir; Bazala, Albert (zamjenik); Šišić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bošnjak, Karlo; Gruber, Dane; Harambašić, August; Leskovar, Janko; Tomić, Veljko; Vodnik (Drechsler), Branko (zamjenik); Šegvić, Kerubin (zamjenik).
        ^{A. Radić odstupio s tajničkoga mjesta; novim tajnikom Zajednički odbor imenovao A. Bazalu.}

3. IV. 1910 – 22. I. 1911.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kučera, Oton (predsjednik); Pavletić, Krsto (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Kućak, Stjepan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Bazala, Albert (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bosanac, Stjepan; Čačković, Miroslav; Deželić, Velimir; Gjalski, Ksaver Šandor; Pasarić, Josip; Pinter, Robert; Šenoa, Milan; Trešćec-Branjski, Vladimir; Bazala, Albert (zamjenik); Šišić, Ferdo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Domjanić, Dragutin; Gruber, Dane; Horvat, Karlo; Leskovar, Janko; Tomić, Veljko; Vodnik (Drechsler), Branko (zamjenik); Šegvić, Kerubin (zamjenik).

22. I. 1911 – 24. III. 1912.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kučera, Oton (predsjednik); Pavletić, Krsto; Gruber, Dane (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Bazala, Albert (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Bosanac, Stjepan; Čačković, Miroslav; Gjalski, Ksaver Šandor; Krizman, Tomislav; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Treščec-Branjski, Vladimir; Šišić, Ferdo (zamjenik); Turić, Jure (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Domjanić, Dragutin; Horvat, Karlo; Leskovar, Janko; Plavšić, Dušan; Tomić, Veljko; Vodnik (Drechsler), Branko (zamjenik); Ivšić, Stjepan (zamjenik).

24. III. 1912 – 20. IV. 1913.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kučera, Oton (predsjednik); Pavletić, Krsto (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gruber, Dane (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Bazala, Albert (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Bosanac, Stjepan; Čačković, Miroslav; Gjalski, Ksaver Šandor; Krizman, Tomislav; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Treščec-Branjski, Vladimir; Šišić, Ferdo (zamjenik); Turić, Jure (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Domjanić, Dragutin; Horvat, Karlo; Leskovar, Janko; Plavšić, Dušan; Tomić, Veljko; Vodnik (Drechsler), Branko (zamjenik); Ivšić, Stjepan (zamjenik).

 20. IV. 1913 – 2. IV. 1914.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kučera, Oton (predsjednik); Pavletić, Krsto (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gruber, Dane (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Bazala, Albert (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Bosanac, Stjepan; Čačković, Miroslav; Domjanić, Dragutin; Krizman, Tomislav; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Treščec-Branjski, Vladimir; Šišić, Ferdo (zamjenik); Turić, Jure (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Hajdinjak, Milovan; Horvat, Karlo; Leskovar, Janko; Plavšić, Dušan; Tomić, Veljko; Vodnik (Drechsler), Branko (zamjenik); Ivšić, Stjepan (zamjenik).

2. IV. 1914 – 29. VI. 1917.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Kučera, Oton (predsjednik); Pavletić, Krsto (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gruber, Dane (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Bazala, Albert (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Bosanac, Stjepan; Čačković, Miroslav; Domjanić, Dragutin; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Šišić, Ferdo; Turić, Jure; Szabo, Gjuro (zamjenik); Tućan, Fran (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Hajdinjak, Milovan; Horvat, Karlo; Leskovar, Janko; Plavšić, Dušan; Tomić, Veljko; Vodnik (Drechsler), Branko (zamjenik); Ivšić, Stjepan (zamjenik).
        ^{Glavne skupštine 1915. i 1916. nisu održane jer je Matičin rad zbog ratnih zakona od 27. VII. 1914. do 11. I. 1917. bio obustavljen.}

29. VI. 1917 – 29. VI. 1918.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Pavletić Krsto (predsjednik); Tućan, Fran (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Gruber, Dane (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Pasarić, Josip (tajnik u zamjeni 2 tjedna); Alaupović, Tugomir (tajnik od 1. VII. 1917); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Čačković, Miroslav; Domjanić, Dragutin; Livadić, Branimir; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Šišić, Ferdo; Turić, Jure; Szabo, Gjuro (zamjenik); Tućan, Fran (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bombelles, Josip; Horvat, Karlo; Marković, Edo; Plavšić, Dušan; Tomić, Veljko; Velikanović, Iso (zamjenik); Ivšić, Stjepan (zamjenik).
        ^{Neposredno uoči Glavne skupštine 1917. A. Bazala podnosi ostavku na tajničko mjesto. Do izbora novog tajnika (T. Alaupovića), tajničke poslove privremeno je vodio J. Pasarić.}

29. VI. 1918 – 29. VI. 1919.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Pavletić Krsto (predsjednik, † 9. IV. 1919); Tućan, Fran (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora; v. d. predsjednika nakon 9. IV. 1919); Gruber, Dane (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Alaupović, Tugomir (tajnik do 5. XI. 1918); Velikanović, Iso (tajnik od 5. XI. 1918); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Čačković, Miroslav; Domjanić, Dragutin; Livadić, Branimir; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Šišić, Ferdo; Turić, Jure; Szabo, Gjuro (zamjenik); Tućan, Fran (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bombelles, Josip; Nikolić, Mihovil; Marković, Edo; Plavšić, Dušan; Tomić, Veljko; Ivšić, Stjepan (zamjenik); Prohaska, Dragutin (zamjenik).
        ^{Nakon smrti K. Pavletića, predsjedničke je dužnosti, prema Pravilima MH, preuzeo potpredsjednik književno-umjetničkog odbora (F. Tućan) T. Alaupović podnio ostavku na tajničko mjesto nakon što je imenovan državnim povjerenikom za prosvjetu i bogoštovlje u Herceg-Bosni. Za novoga tajnika Zajednički odbor izabrao I. Velikanovića.}

29. VI. 1919 – 11. VII. 1920.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Tućan, Fran (potpredsjednik); Domjanić, Dragutin (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Plavšić, Dušan (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Velikanović, Iso (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Bazala, Albert; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Marjanović, Milan; Novak, Viktor; Pasarić, Josip; Šenoa, Branko; Šenoa, Milan; Turić, Jure; Velikanović, Iso; Benešić, Julije (zamjenik); Szabo, Gjuro (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bombelles, Josip (odbornik do listopada 1919); Bubanović, Fran; Marković, Edo; Nikolić, Mihovil; Tomić, Veljko; Šišić, Ferdo; Ivakić, Joza (zamjenik); Prohaska, Dragutin (zamjenik).
        ^{Na zasjedanju Glavne skupštine 1919. na kojemu je bio izabran za Matičina odbornika, zahvalio se M. Marjanović na časti pa je u Književno-umjetnički odbor kooptiran Viktor Novak. — U listopadu 1919. F. Šišić kooptiran u Gospodarski odbor umjesto grofa J. Bombellesa koji nije vršio odborničku dužnost.}

11. VII. 1920 – 24. IV. 1921.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora, v. d. predsjednika); Velikanović, Iso (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Velikanović, Iso; Bazala, Albert; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Šenoa, Branko; Turić, Jure (odbornik do listopada 1920); Benešić, Julije (zamjenik); Ježić, Slavko (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bubanović, Fran (odbornik do kraja srpnja 1920); Lukas, Filip; Nikolić, Mihovil; Petanjek, Maksimilijan; Šišić, Ferdo; Ivakić, Joza (zamjenik); Prohaska, Dragutin (zamjenik).
        ^{Na Glavnoj skupštini održanoj 11. VII. 1920. predsjednik F. Tućan podnio je ostavku zbog nepovjerenja koje mu je ukazala Skupština. U znak solidarnosti s Tućanom, s mjesta potpredsjednika Gospodarskog odbora odstupio je D. Plavšić. Stoga je do Skupštine 1921. Matica hrvatska ostala bez predsjednika i potpredsjednika Gospodarskog odbora (nakon ostavki predsjednika i potpredsjednika trebala se održati Izvaredna izborna skupština, no ona odlukom Zajedničkog odbora nije održana kako se na njoj ne bi »reflektirale stranačke borbe« koje su tada pogodile Maticu). Stoga je odlučeno da Maticu do održavanja redovite Glavne skupštine vodi kao v. d. predsjednika D. Domjanić, tada potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora. Nakon održane Skupštine 1920. Tućan je zatražio da ga se briše iz Matičina članstva kao člana radnika i zakladnika, a ostavke su u srpnju 1920. dali I. Velikanović kao tajnik (ostao ipak na dužnosti na molbu Odbora) i F. Bubanović kao odbornik. Njima se u listopadu pridružio i J. Turić koji je zaključio da je razlog nejedinstvu Matičina odbora, tj. Tućanove opozicije prema Lukasovoj i Bazalinoj struji »opreka u naziranju o narodnom jedinstvu« (Tućan je bio pristaša jugoslavenske, a Lukas i Bazala hrvatske ideje). Nakon Bubanovićeve i Turićeve ostavke Zajednički odbor nije popunio ispražnjena odbornička mjesta.}

24. IV. 1921 – 11. VI. 1922.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (predsjednik); Bazala, Albert (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Nikolić, Mihovil (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Velikanović, Iso (tajnik do 21. II. 1922); Petanjek, Maksimilijan (privremeni tajnik od 21. I. 1922); Pasarić, Josip (privremeni tajnik od 21. I. do 11. IV. 1922); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Čačković, Miroslav; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Ogrizović, Milan; Pasarić, Josip; Šenoa, Branko; Šenoa, Milan; Velikanović, Iso; Benešić, Julije (zamjenik); Despot, Ilija (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Lukas, Filip; Maraković, Ljubomir; Petanjek, Maksimilijan; Šišić, Ferdo; Tomašić, Ivan; Ivakić, Joza (zamjenik); Predavec, Josip (zamjenik).
        ^{Zbog osobnih razloga i oštrih kritika pojedinih odbornika (J. Pasarić) na račun njegova tajničkog rada, I. Velikanović podnio ostavku na tajničko mjesto 21. II. 1922. Kao privremene tajnike u zamjeni Matičina uprava imenovala odbornike M. Petanjka i J. Pasarića koji je ubrzo zatražio razrješenje s tajničkih poslova zbog prezauzetosti »zvaničnim poslom«.}

11. VI. i 15. VIII. 1922 – 1. VII. 1923.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (predsjednik); Bazala, Albert (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Nikolić, Mihovil (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Petanjek, Maksimilijan (privremeni tajnik do 12. IX. 1922); Jelašić, Franjo (tajnik od 12. IX. 1922); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Čačković, Miroslav; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Ogrizović, Milan; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Jelašić, Franjo (zamjenik); Despot, Ilija (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Lukas, Filip; Maraković, Ljubomir; Petanjek, Maksimilijan; Šišić, Ferdo; Tomašić, Ivan; Nikolić, Ferdo (zamjenik); Stuparić, Mijo (zamjenik).
        ^{Budući da Ravnateljstvo zagrebačke policije nije prihvatilo zapisnik sa zasjedanja redovite Glavne skupštine Matice hrvatske održane 11. VI. 1922. zbog usvojenih promjena u Pravilima Matice hrvatske, dio o zbivanjima na zasjedanju Glavne Skupštine 1922), morala je Matičina uprava nanovo sazvati i održati redovitu Glavnu skupštinu (15. VIII. 1922) na kojoj su, među ostalim, potvrđeni rezultati izbora s prethodne Skupštine. — Na prijedlog potpredsjednika Bazale izabrala je Matičina uprava za stalnoga tajnika F. Jelašića kao »čovjeka bez službe« i »žrtvu režima« (Jelašić je ostao bez profesorske službe u donjogradskoj gimnaziji u Zagrebu jer je 1921. kao gradski vijećnik glasao protiv slanja izaslanstva Gradskoga poglavarstva u Beograd na sprovod kralja Petra I. Karađorđevića).}

1. VII. 1923 – 6. VII. 1924.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (predsjednik); Bazala, Albert (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Nikolić, Mihovil (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Čačković, Miroslav; ĆEPULIĆ, Drago; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Ogrizović, Milan († 25. VIII. 1923); Jelašić, Franjo (zamjenik); Despot, Ilija (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Andrić, Nikola; Erber, Rudolf; Lukas, Filip; Maraković, Ljubomir; Tomašić, Ivan; Nikolić, Ferdo (zamjenik do lipnja 1924); Stuparić, Mijo (zamjenik).
        ^{Nakon smrti M. Ogrizovića kooptirala je Matičina uprava u Književno-umjetnički odbor Dragu Čepulića. — Uoči Glavne skupštine 1924. podnio je ostavku na dužnost F. Nikolić, zamjenik u Gospodarskom odboru.}

6. VII. 1924 – 5. VII. 1925.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (predsjednik); Bazala, Albert (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lukas, Filip (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Čačković, Miroslav; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Jelašić, Franjo (zamjenik); Despot, Ilija (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Andrić, Nikola; Erber, Rudolf; Herceg, Rudolf; Jurić, Stjepan; Tomašić, Ivan; Ćepulić, Drago (zamjenik); Stuparić, Mijo (zamjenik).

5. VII. 1925 – 29. VI. 1926.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (predsjednik); Bazala, Albert (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lukas, Filip (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Čačković, Miroslav; Ivšić, Stjepan; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Pasarić, Josip; Šenoa, Milan; Despot, Ilija (zamjenik); Jelašić, Franjo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Andrić, Nikola; Erber, Rudolf; Herceg, Rudolf; Jurić, Stjepan; Tomašić, Ivan; Bublić, Dragan (zamjenik); Ćepulić, Drago (zamjenik).

29. VI. 1926 – 9. VI. 1927.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Domjanić, Dragutin (predsjednik); Bazala, Albert (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Lukas, Filip (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Čačković, Miroslav; Ivšić, Stjepan; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Šenoa, Milan; Despot, Ilija (zamjenik); Jelašić, Franjo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bošnjak, Oton; Erber, Rudolf; Herceg, Rudolf; Jurkas, Eustahije; Tomašić, Ivan; Bublić, Dragan (zamjenik); Ćepulić, Drago (zamjenik).

9. VI. 1927 – 20. V. 1928.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Bazala, Albert (predsjednik do 9. III. 1928); Lukas, Filip (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora i v. d. predsjednika od 9. III. 1928); Erber, Rudolf (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Čačković, Miroslav; Ivšić, Stjepan; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Šenoa, Milan; Hanžeković, Mato (zamjenik); Jelašić, Franjo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Bošnjak, Oton; Horvat, Rudolf; Jurkas, Eustahije; Karlović, David; Tomašić, Ivan; Gavazzi, Milovan (zamjenik); Bublić, Dragan (zamjenik do 24. IX.1927).
        ^{Na sjednici Matičine uprave 9. ožujka 1928. predsjednik A. Bazala podnio ostavku; za v. d. predsjednika do Skupštine imenovan je njegov zamjenik, potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora Filip Lukas. — Na zahtjev Matičine uprave odbornik D. Bublić odstupio je zbog afere s romanom Atentat.}

20. V. 1928 – 23. VI. 1929.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Erber, Rudolf (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Bošnjak, Oton (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Cesarec, August; Čačković, Miroslav; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Šenoa, Milan; Hanžeković, Mato (zamjenik); Jelašić, Franjo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Horvat, Rudolf; Jurkas, Eustahije; Karlović, David; Nagy, Josip; Tomašić, Ivan; Gavazzi, Milovan (zamjenik); Tentor, Mate (zamjenik).
        ^{Odbornički zamjenik M. Hanžeković odstupio je s dužnosti prije isteka trogodišnjeg odborničkog mandata prema preporuci Matičine uprave koja ga je zamolila da ne dolazi na sjednice dok ne riješi sudski procesuirane afere u kojima je optužen za plagiranje i pronevjeru novca.}

23. VI. 1929 – 22. VI. 1930.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Erber, Rudolf (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Hrčić, Stjepan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Cesarec, August; Čačković, Miroslav; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Pasarić, Josip; Jelašić, Franjo (zamjenik); Kumičić, Tomo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Horvat, Rudolf; Jurkas, Eustahije; Karlović, David; Nagy, Josip; Tomašić, Ivan; Gavazzi, Milovan (zamjenik); Tentor, Mate (zamjenik).

22. VI. 1930 – 13. XII. 1931.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Erber, Rudolf (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Hoholač, Milan (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Cesarec, August; Gavazzi, Milovan; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Pasarić, Josip; Kumičić, Tomo (zamjenik); Jelašić, Franjo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Horvat, Rudolf; Jurkas, Eustahije; Karlović, David; Nagy, Josip; Tomašić, Ivan; Zaić, Stjepan (zamjenik); Tentor, Mate (zamjenik).

13. XII. 1931 – 18 XII. 1932.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Budak, Mile; Cesarec, August; Gavazzi, Milovan; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Pasarić, Josip; Esih, Ivan (zamjenik); Hergešić, Ivo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Horvat, Rudolf; Kvaternik, Petar; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Jelašić, Franjo (zamjenik); Tentor, Mate (zamjenik).

18. XII. 1932 – 31. XII. 1933.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik do 22. IX. 1933); Jurišić, Blaž (tajnik u zamjeni od listopada 1933); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Batušić, Slavko; Cesarec, August (odbornik do 15. XII. 1933); Gavazzi, Milovan; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Budak, Mile (odbornik do veljače 1933); Esih, Ivan (zamjenik); Hergešić, Ivo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Horvat, Rudolf; Kvaternik, Petar; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Jelašić, Franjo (zamjenik); Tentor, Mate (zamjenik).
        ^{F. Jelašić podnio ostavku na tajničko mjesto jer je odlukom vlasti zbog političkih razloga i afere Banović  premješten u Kočevje. Tajničke poslove odbornik i urednik Hrvatske revije B. Jurišić preuzeo uz uvjet da ih obavlja kao »tajnik u zamjeni«, iz obzira prema bivšem tajniku. — A. Cesarec istupio iz Matičine uprave zbog načelnih razloga. — Nakon Budakove emigracije u Austriju u veljači 1933. (nakon što je u lipnju 1932. preživio atentat) odborničko mjesto u Književno-umjetničkom odboru ostalo je nepopunjeno do zasjedanja Glavne skupštine 31. XII. 1933.}

31. XII. 1933 – 30. XII. 1934.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurišić, Blaž (tajnik u zamjeni); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Babić, Ljubo; Batušić, Slavko; Fancev, Franjo; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Esih, Ivan (zamjenik); Hergešić, Ivo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Zrnc, Većeslav (zamjenik); Tentor, Mate (zamjenik).
    ^{Na zasjedanju Glavne skupštine 1933. nije prihvaćena kolektivna ostavka Matičine uprave na čelu s predsjednikom F. Lukasom predata Glavnoj skupštini zbog političke hajke i policijske represije prema Matici hrvatskoj i javnih napada na Matičine dužnosnike u povodu afere Banović. Dobivši podršku Glavne skupštine, Lukasova je uprava nastavila dalje s radom, obnovivši svoj sastav prema Pravilima Matice hrvatske.}

30. XII. 1934 – 15. XII. 1935.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurišić, Blaž (tajnik u zamjeni); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Batušić, Slavko; Fancev, Franjo; Gahs, Aleksandar; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Babić, Ljubo (zamjenik); Hergešić, Ivo (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Zrnc, Većeslav (zamjenik); Freudenreich, Aleksandar (zamjenik).

15. XII. 1935 – 27. XII. 1936.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurišić, Blaž (tajnik u zamjeni do 30. X. 1936); Jelašić, Franjo (tajnik od 30. X. 1936); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Batušić, Slavko; Fancev, Franjo; Gahs, Aleksandar; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Babić, Ljubo (zamjenik); Hergešić, Ivo (zamjenik do travnja 1937); Starčević, Mile (zamjenik od 9. IV. 1937).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Freudenreich, Aleksandar (zamjenik); Zrnc, Većeslav (zamjenik).
        ^{Nakon umirovljenja i povratka iz Kočevja u Zagreb, za tajnika Matice hrvatske ponovno je izabran F. Jelašić. — I. Hergešić odstupio s mjesta odborničkog zamjenika početkom travnja 1937. jer Matičina Hrvatska revija nije htjela objaviti njegovo nastupno predavanje na zagrebačkome Sveučilištu koje su onemogućili studenti klerikalno-nacionalističke, antimasonske i antiliberalne orijentacije, među njima i izvjestan broj Revijinih pretplatnika. Kao novi zamjenik u Književno-umjetničkom odboru izabran je Mile Starčević (9. IV. 1937).}

27. XII. 1936 – 12. XII. 1937.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip; Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Batušić, Slavko; Fancev, Franjo; Gahs, Aleksandar; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Babić, Ljubo (zamjenik); Starčević, Mile (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Freudenreich, Aleksandar (zamjenik); Zrnc, Većeslav.

12. XII. 1937 – 27. XI. 1938.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Ivšić, Stjepan (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Karlović, David (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (tajnik); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Batušić, Slavko; Fancev, Franjo; Gahs, Aleksandar; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jurišić, Blaž; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Oršanić, Ivo (zamjenik); Starčević, Mile (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Flögel, Rikard (zamjenik); Zrnc, Većeslav (zamjenik).

27. XI. 1938 – 31. XII. 1939.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Jurišić, Blaž (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Modrić, Nikola (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (glavni tajnik); Starčević, Mile (gospodarski tajnik); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Budak, Mile; Gahs, Aleksandar; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jelašić, Franjo (odbornik i glavni tajnik); Livadić, Branimir; Lorković, Blaž; Maraković, Ljubomir; Oršanić, Ivo (zamjenik); Starčević, Mile (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Flögel, Rikard (zamjenik); Zrnc, Većeslav (zamjenik).
        ^{Prema Pravilima MH usvojenim na zasjedanju Glavne skupštine 1937. i službeno odobrenim 1938., ustrojeno je novo dužnosničko mjesto u upravi, funkcija gospodarskoga tajnika, dok je uloga tajnika u sadržajnom smislu neznatno redefinirana i usvojena uz promjenu naziva funkcije (glavni tajnik).}

31. XII. 1939 – 29. XII. 1940.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Jurišić, Blaž (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Modrić, Nikola (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jelašić, Franjo (glavni tajnik do prosinca 1940); Jurkić, Mirko (glavni tajnik od prosinca 1940); Starčević, Mile (gospodarski tajnik); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Budak, Mile; Gahs, Aleksandar; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Jelašić, Franjo; Livadić, Branimir; Lorković, Blaž; Maraković, Ljubomir; Oršanić, Ivo (zamjenik); Starčević, Mile (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Kvaternik, Petar; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Flögel, Rikard (zamjenik); Jurkić, Mirko (zamjenik).
        ^{Za glavnoga tajnika MH početkom prosinca 1940. izabran je M. Jurkić umjesto F. Jelašića koji je krajem studenoga podnio opetovanu ostavku na tajničko mjesto (ostavku od 29. XII. 1939. Matičina uprava nije prihvatila).}

29. XII. 1940 – 8. III. 1942.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Jurišić, Blaž (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Modrić, Nikola (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurkić, Mirko (glavni tajnik); Starčević, Mile (gospodarski tajnik); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Budak, Mile; Čović, Marko (odbornik od 23. IV. 1941); Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Hühn, Ivo; Jelašić, Franjo (odbornik do 23. IV. 1941); Livadić, Branimir; Lorković, Blaž; Maraković, Ljubomir; Starčević, Mile (zamjenik); Žanko, Dušan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Draganović, Krunoslav (odbornik od 23. IV. 1941); Kvaternik, Petar († 10. IV. 1941); Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Flögel, Rikard (zamjenik); Jurkić, Mirko (zamjenik).
        ^{Zbog komesarijata što ga je vlast Banovine Hrvatske uvela u Maticu u siječnju 1941., raspustivši pritom Upravu izabranu na Glavnoj skuštini 29. XII. 1940., Matica nije radila četiri mjeseca (11. I – 11. IV. 1941) niti je održala Glavnu skupštinu tijekom 1941. (Glavna godišnja skupština za 1941. održana je 8. III. 1942). Uspostavom NDH i ukidanjem komesarijata promjene u sastavu Matičine uprave izvršene su na sjednici Zajedničkog odbora 23. IV. 1941. kada su imenovani novi         Odbornici  u obnovljenoj Matičinoj upravi: M. Čović (kooptiran umjesto F. Jelašića koji je zbog suradnje s komesarijatom jednoglasnom odlukom odbornika smijenjen sa svih dužnosti u Matici hrvatskoj i izbrisan iz Matičina članstva), K. Draganović (kooptiran u Matičinu upravu nakon pogibije odbornika Petra Kvaternika u Crikvenici prigodom uspostavljanja vlasti NDH 10. IV. 1941).}

8. III. 1942 – 18. VII. 1943.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Jurišić, Blaž (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Modrić, Nikola (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurkić, Mirko (glavni tajnik); Farkaš, Milivoj (glavni ravnatelj); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Budak, Mile; Draganović, Krunoslav; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Hühn, Ivo; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Starčević, Mile; Čović, Marko (zamjenik); Žanko, Dušan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Flögel, Slavko; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Vrkljan, Vladimir; Flögel, Rikard (zamjenik); Jurkić, Mirko (zamjenik).
        ^{Budući da je M. Starčević preuzimanjem dužnosti ministra narodne prosvjete u vladi NDH u listopadu 1942. napustio funkciju gospodarskoga tajnika MH, uvela je Matičina uprava zamjensku funkciju gospodarskog ravnatelja, dok je mjesto gospodarskoga tajnika ostalo nepopunjeno iz obzira prema Starčeviću (zadržao odborničko mjesto u Matičinoj upravi). Gospodarski ravnatelj kao pridruženi član Matičine uprave nije imao pravo odlučivanja u njezinim sjednicama.}

18. VII. 1943 – 31. XII. 1944.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Jurišić, Blaž (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Modrić, Nikola (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurkić, Mirko (glavni tajnik); Farkaš, Milivoj (glavni ravnatelj); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Budak, Mile; Draganović, Krunoslav; Gavazzi, Milovan; Horvat, Rudolf; Hühn, Ivo; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Starčević, Mile; Delorko, Olinko (zamjenik); Žanko, Dušan (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Jurkić, Mirko; Majsec, Stjepan; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Kolar, Slavko (odbornik do prosinca 1943); Nizeteo, Antun (privremeni odbornik od prosinca 1943); Gašparović, Zlatko (zamjenik); Mortigjija, Tias (zamjenik).
        ^{S. Kolar najavio je neposredno nakon izbora na Glavnoj skupštini 1943. povlačenje iz Matičine uprave; umjesto njega u prosincu 1943. u Gospodarski odbor privremeno kooptiran A. Nizeteo.}

31. XII. 1944 – 13. V. 1945.

        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Lukas, Filip (predsjednik); Jurišić, Blaž (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Modrić, Nikola (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Jurkić, Mirko (glavni tajnik); Perić, Djevoslav (glavni ravnatelj Tiskarsko-nakladnog zavoda Matice hrvatske); Pupić, Ivo (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Budak, Mile; Horvat, Rudolf; Katić, Lovro; Kušan, Vladislav; Livadić, Branimir; Maraković, Ljubomir; Starčević, Mile; Žanko, Dušan; Delorko, Olinko (zamjenik); Krklec, Gustav (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Jurkić, Mirko; Majsec, Stjepan; Nizeteo, Antun; Reiter, Ivan; Tomašić, Ivan; Gašparović, Zlatko (zamjenik); Mortigjija, Tias (zamjenik).
        ^{Glavna skupština zakazana za 24. travnja 1945. nije održana. Zadnja sjednica Matičine uprave pod Lukasovim predsjedanjem održana je 4. V. 1945.; opunomoćenici Ministarstva prosvjete Narodne Vlade Hrvatske kao predstavnici nove komunističke vlasti ušli su u Maticu 13. V. 1945. Potom je u Matici uspostavljen komesarijat (Ivan Dončević, Stjepan Kranjčević i Luka Perković) koji je sazvao i pripremio Izvanrednu glavnu skupštinu (15. VII. 1945) na kojoj je izabrana nova Matičina uprava prema starim Pravilima Matice hrvatske iz 1938. — Tiskarsko-nakladni zavod Matice hrvatske utemeljen je spajanjem Matičine redakcije s pogonom tiskarsko-nakladničkog poduzeća Tipografija d. d. koje je (pokrštena) židovska obitelj Schulhoff, kao vlasnik poduzeća, darovala Matici hrvatskoj 1942., vjerojatno zato da joj režim NDH omogući stjecanje tzv. arijskoga prava. Glavnog ravnatelja poduzeća Matičina je uprava smatrala svojim pridruženim članom bez prava odlučivanja u sjednicama.}

15. VII. 1945 – 24. XI. 1946.
        Dužnosnici u Zajedničkom odboru: Nikolić, Mihovil (predsjednik); Nazor, Vladimir (počasni predsjednik); Badalić, Josip (potpredsjednik Književno-umjetničkog odbora); Ritig, Svetozar (potpredsjednik Gospodarskog odbora); Dončević, Ivan (glavni tajnik do 25. VIII. 1946); Šegedin, Petar (glavni tajnik od 25. VIII. 1946); Kranjčević, Stjepan (gospodarski tajnik); Vuković, Vladimir (blagajnik).
        Odbornici  u Književno-umjetničkom odboru: Barac, Antun; Hergešić, Ivo; Horvat, Joža; Kaleb, Vjekoslav; Krleža, Miroslav; Perković, Luka; Šimić, Stanislav; Tiljak, Đuro; Franičević, Marin (zamjenik); Torbarina, Josip (zamjenik).
        Odbornici  u Gospodarskom odboru: Popović, Vladimir; Premužić, Ljerka; Šidak, Jaroslav; Škara, Stanko; Štambuk, Zdenko; Kaštelan, Jure (zamjenik); Šimčik, Ante (zamjenik).
Članovi Revizionalnog (nadzornog) odbora: Kovačević, Andrija; Rubetić, Nikola; Thaller, Lujo.
        ^{Na zasjedanju Glavne skupštine održane 15. VII. 1945. za počasnoga predsjednika Matice hrvatske izabran je Vladimir Nazor. — Odlukom Glavne skupštine održane 1945. uvršten je među upravna tijela Matice hrvatske i tročlani Revizionalni (nadzorni) odbor. — Matičina uprava izabrala je Petra Šegedina isprva za vršitelja dužnosti glavnoga tajnika Matice hrvatske (25. VIII. 1946), a potom i za stalnoga glavnog tajnika (30. XI. 1946).}

24. XI. 1946 – 29. II. 1948.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Nikolić, Mihovil (predsjednik); Kolar, Slavko (potpredsjednik); Ritig, Svetozar (potpredsjednik); Šegedin, Petar (glavni tajnik); Štambuk, Zdenko (pomoćni tajnik od 17. I. 1947); Kranjčević, Stjepan (gospodarski tajnik); Vuković, Vladimir (blagajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Badalić, Josip; Barac, Antun; Dončević, Ivan; Franičević, Marin; Hegedušić, Krsto; Hergešić, Ivo; Kaleb, Vjekoslav; Kranjčević, Stjepan; Krleža, Miroslav; Perković, Luka; Popović, Vladimir; Supek, Ivo; Šegedin, Petar; Šidak, Jaroslav; Šimić, Stanislav; Štambuk, Zdenko; Torbarina, Josip; Vuković, Vladimir.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Josip; Kovačević, Andrija; Rubetić, Nikola; Šimčik, Ante; Thaller, Lujo.
        ^{Glavna skupština 1947. nije održana. Premda su nova Pravila Matice hrvatske usvojena na zasjedanju Glavne skupštine 1946. službeno odobrena u Ministarstvu unutrašnjih poslova FNRJ u Beogradu tek u veljači 1948., Matičina je uprava odmah nakon zasjedanja Skupštine 1946. cjelokupni rad prilagodila prema tim Pravilima koja su upravljanje Matice regulirala pomoću tri upravna tijela: Glavne skupštine, upravljajućega Odbora i Nadzornoga odbora. Glavna skupština kao vrhovno upravno i izborno tijelo koje je odlučivalo o smjeru i svrsi Matičina rada s obzirom na njezinu tradiciju, društvenu i političku stvarnost te kulturne potrebe hrvatskoga naroda, svakogodišnjom je izbornom procedurom (do 1958) povjeravala jednogodišnji mandat predsjedniku, dvama poptredsjednicima, osamnaestorici odbornika u upravljajućem Odboru te petorici članova Nadzornog odbora. U Odboru – kako se službeno tada nazivala Matičina uprava – kao tijelu koje je upravljalo cjelokupnim Matičinim radom prema zaključcima Glavne skupštine,         Odbornici  su među sobom na prvoj sjednici koja se održavala nakon zasjedanja Skupštine birali glavnoga tajnika, pomoćnoga tajnika i blagajnika (također na godinu dana). Od 1946. predsjednika MH službeno su zamjenjivali potpredsjednici po redu izbora koji su stoga nosili titule I. potpredsjednika i II. potpredsjednika (god. 1970. izabran je i III. potpredsjednik;). U ovome popisu brojčane se oznake u potpredsjedničkim titulama izostavljaju (službeno su ukinute 1990), jer imena potpredsjednika dolaze po redu izbora, a ne abecednim redom.}

29. II. 1948 – 30. I. 1949.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Nikolić, Mihovil (predsjednik); Ritig, Svetozar (potpredsjednik); Ravlić, Jakša (potpredsjednik); Lasta, Petar (glavni tajnik od 1. III. 1948); Šolc, Oto (pomoćni tajnik od 1. III. 1948); Kranjčević, Stjepan (gospodarski tajnik); Vuković, Vladimir (blagajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Badalić, Josip; Barac, Antun; Gamulin, Grgo; Franičević, Marin; Hergešić, Ivo; Kaleb, Vjekoslav; Kolar, Slavko; Kranjčević, Stjepan; Lasta, Petar; Matković, Marijan; Perković, Luka; Popović, Vladimir; Supek, Ivo; Šegedin, Petar; Šidak, Jaroslav; Šolc, Oto; Torbarina, Josip; Vuković, Vladimir.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Josip; Krklec, Gustav; Palčok, Zoran; Tadijanović, Dragutin; Thaller, Lujo.

30. I. 1949 – 5. II. 1950.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Nikolić, Mihovil (predsjednik); Ravlić, Jakša (potpredsjednik); Kaleb, Vjekoslav (potpredsjednik); Lasta, Petar (glavni tajnik); Šolc, Oto (pomoćni tajnik); Kranjčević, Stjepan (gospodarski tajnik); Vuković, Vladimir (blagajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Badalić, Josip; Boglić, Ante; Franičević, Marin; Hergešić, Ivo; Horvat, Joža; Iveković, Hrvoje; KOLAR, Slavko; Kranjčević, Stjepan; Krklec, Gustav; Lasta, Petar; Majnarić, Nikola; Matković, Marijan; Nikolić, Mihovil; Popović, Vladimir; Šegedin, Petar; Šidak, Jaroslav; Šolc, Oto; Torbarina, Josip.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Cesarić, Dobriša; Gamulin, Grgo; Simić, Novak; Tadijanović, Dragutin; Thaller, Lujo.

5. II. 1950 – 5. II. 1951.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Krklec, Gustav (predsjednik); Ravlić, Jakša (potpredsjednik); Kaleb, Vjekoslav (potpredsjednik); Lasta, Petar (glavni tajnik); Šolc, Oto (pomoćni tajnik do 7. VII. 1950); Pavić, Nikola (pomoćni tajnik od 7. VII. 1950); Kranjčević, Stjepan (gospodarski tajnik); Vuković, Vladimir (blagajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Badalić, Josip; Cesarić, Dobriša; Hergešić, Ivo; Horvat, Joža; Iveković, Hrvoje; Kolar, Slavko; Kranjčević, Stjepan; Lasta, Petar; Marinković, Ranko; Matković, Marijan; Popović, Vladimir; Šegedin, Petar; Šidak, Jaroslav; Šolc, Oto; Torbarina, Josip; Vučetić, Šime; Vuković, Vladimir; Zaninović, Vice.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bićanić, Rudolf; Franičević, Marin; Gamulin, Grgo; Simić, Novak; Tadijanović, Dragutin.

5. II. 1951 – 30. III 1952.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Krklec, Gustav (predsjednik); Ravlić, Jakša (potpredsjednik); Tadijanović, Dragutin (potpredsjednik); Lasta, Petar (glavni tajnik); Kaleb, Vjekoslav (glavni tajnik od 23. II. 1951); Pavić, Nikola (pomoćni tajnik); Kušan, Jakša (blagajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Badalić, Josip; Cesarić, Dobriša; Deanović, Mirko; Gamulin, Grgo; Gortan, Veljko; Hergešić, Ivo; Horvat, Joža; Kaleb, Vjekoslav; Kolar, Slavko; Kušan, Jakša, Lasta, Petar; Marinković, Ranko; Matković, Marijan; Pavić, Nikola; Šidak, Jaroslav; Škavić, Josip; Torbarina, Josip; Zaninović, Vice.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bićanić, Rudolf; Mandić, Oleg; Simić, Novak; Vujčić-Laszowski, Ivanka; Vuković, Vladimir.
        ^{Na sjednici Matičine uprave 23. II. 1951. izabrana su dva glavna tajnika (Petar Lasta i Vjekoslav Kaleb).}

30. III. 1952 – 24. V. 1953.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Krklec, Gustav (predsjednik); Ravlić, Jakša (potpredsjednik); Tadijanović, Dragutin (potpredsjednik); Lasta, Petar (glavni tajnik do 4. IV. 1952); Kaleb, Vjekoslav (glavni tajnik od 4. IV. 1952); Pavić, Nikola (pomoćni tajnik); Kušan, Jakša (blagajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Brandt, Miroslav; Cesarić, Dobriša; Deanović, Mirko; Gamulin, Grgo; Gortan, Veljko; Horvat, Joža; Jonke, Ljudevit; Kaleb, Vjekoslav; Kušan, Jakša, Lasta, Petar; Marinković, Ranko; Matković, Marijan; Pavić, Nikola; Popović, Vladimir; Šidak, Jaroslav; Škreb, Zdenko; Torbarina, Josip; Zaninović, Vice.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bićanić, Rudolf; Mandić, Oleg; Simić, Novak; Vujčić-Laszowski, Ivanka; Vuković, Vladimir.

24. V. 1953 – 19. XII. 1954.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Krklec, Gustav (predsjednik); Ravlić, Jakša (potpredsjednik); Tadijanović, Dragutin (potpredsjednik); Kaleb, Vjekoslav (glavni tajnik do 12. VI. 1953); Pavić, Nikola (glavni tajnik od 12. VI. 1953. do 13. XII. 1954); Horvat, Joža (glavni tajnik od 13. XII. 1954); Kušan, Jakša (blagajnik-gospodarski tajnik od 12. VI. 1953. do 13. XII. 1954); Pavić, Nikola (blagajnik-gospodarski tajnik od 13. XII. 1954).
        Odbornici  u upravljajućem odboru: Cesarić, Dobriša; Frangeš, Ivo; Gamulin, Grgo; Gortan, Veljko; Guberina, Petar; Horvat, Joža; Jonke, Ljudevit; Kaštelan, Jure; Kovačić, Vladimir; Kušan, Jakša; Marinković, Ranko; Marjanović, Milan; Matković, Marijan; Pavić, Nikola; Popović, Vladimir; Šidak, Jaroslav; Škreb, Zdenko; Torbarina, Josip.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bićanić; Rudolf; Filipović, Vladimir; Simić, Novak; Šimić, Stanislav; Vuković, Vladimir.
        ^{Prema Pravilima Matice hrvatske usvojenim na Glavnoj skupštini 1953. djelomice je promijenjen ustroj Matičine uprave: dužnosti blagajnika i gospodarskoga tajnika povezane su jedinstvenom funkcijom blagajnik-gospodarski tajnik. — Zbog profesionalnih obveza i zamorenošću s unutarodborskim razmiricama s R. Bićanićem, odstupio je V. Kaleb s mjesta glavnoga tajnika; Upravni odbor za novoga glavnog tajnika imenovao je N. Pavića koji je uoči Skupštine 1954. napustio to mjesto i preuzeo dužnost blagajnika-gospodarskoga tajnika umjesto J. Kušana koji se zahvalio na časti. Umjesto N. Pavića za novoga glavnog tajnika izabran je J. Horvat (13. XII. 1954).}

19. XII. 1954 – 24. IV. 1955.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik); Šegedin, Petar (potpredsjednik); Mandić, Oleg (potpredsjednik); Pavić, Nikola (glavni tajnik); Horvat, Joža (glavni tajnik); Pavić, Nikola (blagajnik-gospodarski tajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Baće, Frano; Bogdanov, Vaso; Feldman, Miroslav; Franičević, Marin; Gamulin, Grgo; Gortan, Veljko; Guberina, Petar; Horvat, Joža; Jonke, Ljudevit; Kaštelan, Jure; Krklec, Gustav; Marinković, Ranko; Marjanović, Milan; Pavić, Nikola; Škreb, Zdenko; Torbarina, Josip; Vitez, Grigor; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Filipović, Vladimir; Horvat, Marijan; Kušan, Jakša; Mirković, Mijo; Simić, Novak.

24. IV. 1955 – 8. IV. 1956.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik); Šegedin, Petar (potpredsjednik); Mandić, Oleg (potpredsjednik); Horvat, Joža (glavni tajnik); Pavić, Nikola (blagajnik-gospodarski tajnik).
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Baće, Frano; Bogdanov, Vaso; Feldman, Miroslav; Franičević, Marin; Gamulin, Grgo; Gortan, Veljko; Guberina, Petar; Horvat, Joža; Jonke, Ljudevit; Kaštelan, Jure; Krklec, Gustav; Marinković, Ranko; Marjanović, Milan († 21. XII. 1955); Pavić, Nikola; Škreb, Zdenko; Torbarina, Josip; Vitez, Grigor; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Filipović, Vladimir; Horvat, Marijan; Hraste, Mate; Kušan, Jakša, Simić, Novak.
        ^{Zbog Šegedinova odlaska na dužnost savjetnika za kulturna pitanja u jugoslavenskom veleposlanstvu u Parizu, potpredsjedničko mjesto početkom 1956. ostalo je upražnjeno.}

8. IV. 1956 – 14. IV. 1957.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^GK; Mandić, Oleg (potpredsjednik)^GK; Franičević, Marin (potpredsjednik); Horvat, Joža (glavni tajnik)^GK; Pavić, Nikola (blagajnik-gospodarski tajnik)^GK.
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Brandt, Miroslav; Cecić, Vinko; Feldman, Miroslav^GK; Filipović, Vladimir; Frangeš, Ivo; Gamulin, Grgo; Gorjan, Zlatko; Gortan, Veljko; Guberina, Petar; Horvat, Joža; Jonke, Ljudevit; Krklec, Gustav; Kušan, Jakša; Pavić, Nikola; Škreb, Zdenko; Torbarina, Josip; Vitez, Grigor; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Marijan^GK; Hraste, Mate; Popović, Vladimir; Simić, Novak; Šimleša, Petar.
        ^{Pravilima Matice hrvatske iz 1953. i promjenama u Pravilima usvojenim na Glavnoj skupštini 1956. (koje nisu bile verificirane kod nadležne vlasti – Saveznog državnog sekretarijata za unutrašnje poslove), upravljajući odbor Matice hrvatske mogao je veće ovlasti pri upravljanju Matičinim radom dodijeliti i radnim tijelima, tzv. stalnim komisijama (Gospodarska, Izdavačka i Komisija za rad s podoborima). Gospodarska komisija – radno tijelo sastavljeno od dužnosnika (predsjednik, potpredsjednik, tajnici) i izabranih odbornika iz Upravnog odbora s primarnom zadaćom da planira i osigurava »materijalnu podlogu« za Matičin rad, posebice za nakladništvo – zadobiva od 1956. u svakodnevnom radu MH atribute upravnoga tijela. Stoga su njezini članovi u ovome popisu dodatno označeni eksponiranom kraticom GK (Gospodarska komisija). Od 1966. Gospodarska komisija ponovno radi isključivo kao radno tijelo Upravnog i Izvršnog odbora Matice hrvatske.}

14. IV. 1957 – 30. III. 1958.
        Dužnosnici u upravljajućem Odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^GK; Mandić, Oleg (potpredsjednik)^GK; Franičević, Marin (potpredsjednik); Horvat, Joža (glavni tajnik)^GK; Šarinić, Hrvoje (gospodarski tajnik); Kušan, Jakša (blagajnik od 26. IV. 1957)^GK.
        Odbornici  u upravljajućem Odboru: Blašković, Vladimir; Brandt, Miroslav; Cecić, Vinko; Feldman, Miroslav^GK; Filipović, Vladimir; Frangeš, Ivo; Franković, Dragutin; Gamulin, Grgo; Gorjan, Zlatko; Gortan, Veljko; Guberina, Petar; Horvat, Joža; Jonke, Ljudevit; Kušan, Jakša; Pavić, Nikola^GK; Torbarina, Josip; Vitez, Grigor; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Marijan; Hraste, Mate; Popović, Vladimir; Simić, Novak^GK; Šimleša, Petar.
        ^{Od 1957. funkcija blagajnika-gospodarskoga tajnika razdvojena je na dvije posebne funkcije.}

30. III. 1958 – 23. IV. 1960.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^GK; Mandić, Oleg (potpredsjednik)^GK; Franičević, Marin (potpredsjednik); Pavić, Nikola (glavni tajnik)^GK; Tomić, Josip (gospodarski tajnik od 1. XI. 1958)^GK; Kušan, Jakša (v. d. gospodarskoga tajnika do studenoga 1958. i blagajnik)^GK.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Blašković, Vladimir; Brandt, Miroslav; Cecić, Vinko; Feldman, Miroslav^GK; Filipović, Vladimir; Frangeš, Ivo; Franković, Dragutin; Gamulin, Grgo; Gorjan, Zlatko; Gortan, Veljko; Horvat, Joža; Hraste, Mate; Jonke, Ljudevit; Kušan, Jakša; Pavić, Nikola; Torbarina, Josip; Vitez, Grigor; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Marijan; Popović, Vladimir; Simić, Novak; Šimleša, Petar; Škreb, Zdenko.
        ^{Na temelju Pravila Matice hrvatske usvojenih na Glavnoj skupštini 1958. redovito izborno zasjedanje Glavne skupštine počelo se održavati svake druge godine (do 2002), a sukladno tome bili su produženi dužnosnički i odbornički mandati na dvije godine (između zasjedanja dviju izbornih Glavnih skupština počela se održavati radna i izvještajna, tzv. »plenarna skupština« – godišnji Plenum članova radnika MH). Novim Pravilima predviđeno je i ukidanje funkcije blagajnika koje je u praksi sprovedeno do zasjedanja Glavne skupštine 1960., a staro službeno ime Matičine uprave (Odbor) zamijenjeno je novim (Upravni odbor).}

23. IV. 1960 – 23. XII. 1962.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^GK; Jonke, Ljudevit (potpredsjednik); Feldman, Miroslav (potpredsjednik); Pavić, Nikola (glavni tajnik do 29. IV. 1960; zamjenik gl. tajnika od rujna 1962)^GK; Horvat, Joža (glavni tajnik od 29. IV. 1960)^GK; Tomić, Josip (gospodarski tajnik)^GK.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Blašković, Vladimir; Brandt, Miroslav; Cecić, Vinko; Filipović, Vladimir; Frangeš, Ivo; Franičević, Marin; Franković, Dragutin; Gamulin, Grgo; Gorjan, Zlatko; Gortan, Veljko; Horvat, Joža; Hraste, Mate; Kušan, Jakša^GK; Mandić, Oleg; Pavić, Nikola; Torbarina, Josip; Vitez, Grigor; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Marijan; Kaleb, Vjekoslav; Popović, Vladimir; Šimleša, Petar; Vukelja, Dragan.

23. XII. 1962 – 15. III. 1964.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^GK; Filipović, Vladimir (potpredsjednik); Kušan, Jakša (potpredsjednik)^GK; Horvat, Joža (glavni tajnik)^GK; Kušan, Jakša (zamjenik gl. tajnika od 28. XII. 1962); Tomić, Josip (gospodarski tajnik)^GK.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Blašković, Vladimir^GK; Brandt, Miroslav; Cecić, Vinko; Feldman, Miroslav; Frangeš, Ivo; Franičević, Marin; Franković, Dragutin; Gamulin, Grgo; Gorjan, Zlatko; Gortan, Veljko; Horvat, Joža; Hraste, Mate; Jonke, Ljudevit; Mandić, Oleg^GK; Pavić, Nikola^GK; Pavletić, Vlatko; Tomić, Josip; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Horvat, Marijan; Kaleb, Vjekoslav; Šimleša, Petar; Vereš, Saša; Vukelja, Dragan.

15. III. 1964 – 29. V. 1966.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^GK; Brandt, Miroslav (potpredsjednik); Šegedin, Petar (potpredsjednik); Horvat, Joža (glavni tajnik do 27. III. 1964); Božić, Mirko (glavni tajnik od 27. III – 26. VI. 1964)^GK; ČaldarOvić, Mladen (glavni tajnik od 30. X. 1964)^GK,; Tomić, Josip (gospodarski tajnik do 26. VI. 1964)^GK; Blašković, Vladimir (gospodarski tajnik od 9. X. 1964)^GK.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Božić, Mirko; Filipović, Vladimir^GK; Frangeš, Ivo; Franičević, Marin; Gamulin, Grgo; Gortan, Veljko; Hraste, Mate; Jonke, Ljudevit; Kušan, Jakša^GK; Ladan, Tomislav; Mandić, Oleg; Pavić, Nikola^GK; Pavletić, Vlatko; Pekota, Bruno (odbornik od lipnja 1965); Supek, Rudolf; Šimleša, Petar^GK; Tomić, Josip (odbornik do lipnja 1964); Torbarina, Josip; Vranicki, Predrag.
        Odbornici  u Nadzornog odboru: Balen, Šime; Blašković, Vladimir (član do 9. X. 1964); Pavić, Nikola (odbornik od 9. X. 1964); Pupačić, Josip; Vereš, Saša; Vitez, Grigor.
        ^{J. Horvat odstupio s dužnosti glavnoga tajnika radi priprema za put oko svijeta jedrenjakom; umjesto njega Upravni odbor za novoga tajnika izabrao Mirka Božića. Budući da je i M. Božić ubrzo napustio tajnički položaj zbog privatnih i poslovnih obveza, kooptiran je u Upravni odbor krajem listopada 1964. i za glavnoga tajnika izabran Mladen Čaldarović. — Zbog korupcije, poslovne i upravne samovolje iskazane na direktorskome položaju u Nakladnome zavodu Matice hrvatske, smijenio je Upravni odbor Matice hrvatske u lipnju 1964. Josipa Tomića s mjesta gospodarskoga tajnika MH, a potom i sa svih ostalih dužnosti u MH i NZMH te je na temelju Matičinih Pravila njegovo ime izbrisano iz članstva MH. Umjesto Tomića novim je gospodarskim tajnikom imenovan Vladimir Blašković, a vršiteljem dužnosti direktora NZMH Vlatko Pavletić. U Upravni odobor umjesto J. Tomića kooptiran je lipnju 1965. Bruno Pekota koji je imenovan i za novog direktora NZMH. – Zbog imenovanja na dužnost gospodarskoga tajnika Matice hrvatske napustio je V. Blašković odborničko mjesto u Nadzornom odboru te je umjesto njega kooptiran Nikola Pavić. – M. Božić, M. Čaldarović, V. Blašković, V. Filipović, P. Šimleša i N. Pavić članovima Gospodarske komisije imenovani su 29. I. 1965.}

29. V. 1966 – 31. III. 1968.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Ravlić, Jakša (predsjednik)^IO; Brandt, Miroslav (potpredsjednik)^IO; Matković, Marijan (potpredsjednik)^IO; Čaldarović, Mladen (glavni tajnik)^IO; Zidić, Igor (poslovni tajnik od 3. VI. 1966)^IO; Blašković, Vladimir (gospodarski tajnik)^IO.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Blašković, Vladimir; Čaldarović, Mladen; Črnja, Zvane; Filipović, Rudolf; Filipović, Vladimir^IO; Frangeš, Ivo; Franičević, Marin^IO; Gamulin, Grgo^IO; Gortan, Veljko^IO; Jonke, Ljudevit; Komarica, Zvonimir^IO; Kušan, Jakša; Ladan, Tomislav; Laušić, Jozo; Mihalić, Slavko; Miličević, Nikola; Pavletić, Vlatko (odbornik i glavni urednik)^IO; Pejović, Danilo; Prica, Čedo; Randić, Leo; Ratković, Milan; Supek, Rudolf; Šegedin, Petar^IO; Šimleša, Petar; Tadijanović, Dragutin; Vranicki, Predrag; Zidić, Igor; Županović, Lovro.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Balen, Šime; Pavić, Nikola; Pupačić, Josip; Vaupotić, Miroslav; Vrančić, Ivo.
        Odbornici  u Glavnom odboru: Novak, Slobodan; Rendić-Miočević, Duje; Pusić, Eugen; Rojnić, Ante; Šoljan, Antun; Džeba, Krešimir; Mimica, Vatroslav; Selaković, Milan; Tijardović, Ivo i ostali članovi Glavnog odbora (svi dužnosnici i odbornici  iz Upravnog odbora; svi odbornici iz Nadzornog odbora i predstavnici ogranaka Matice hrvatske Čakovec, Dubrovnik, Karlovac, Križevci, Osijek, Pakrac, Poreč, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Umag, Varaždin, Vinkovci, Zadar i Županja).
        ^{Zbog javnih napada na Maticu hrvatsku u povodu objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, podnijeli su         odbornici  Upravnog i Nadzornog odbora Matice hrvatske kolektivnu ostavku 11. IV. 1967. Tada je kao privremeno Matičino upravno tijelo konstituirana Komisija za sazivanje Izvanredne skupštine. Zasjedanje Skupštine održano je 25. VI. 1967. u Zagrebu, a kako Upravni i Nadzorni odbor nisu dobili razrješnicu, odlučeno je da nastave s radom u istome sastavu do isteka dvogodišnjega mandata i izborâ na zasjedanju redovite Glavne skupštine 1968. Prema Pravilima MH usvojenim na Skupštini 1966. uz dotadašnja upravna tijela (Glavna skupština, Upravni i Nadzorni odbor) utemeljeni su još Glavni i Izvršni odbor. Glavni je odbor (predsjednik, potpredsjednici, tajnici, 28 odbornika iz Upravnog odbora, predstavnici svih ogranaka MH i »5 – 10 članova radnika MH s različitih kulturnih područja«) na temelju svojih zadaća (formuliranje smjernica djelovanja Matice u cjelini i kontrola njihova ostvarivanja) i učestalosti sastanaka (dvaput godišnje) zamišljen ponajprije kao sužena Glavna skupština i osuvremenjena inačica Plenuma članova radnika, prilagođena Matičinu programu »kulturne policentričnosti« i »rajonizacije«. Izvršni je odbor (predsjednik, potpredsjednici, tajnici, glavni urednik i predsjednici stalnih komisija) kao glavno izvršno tijelo Glavnog i Upravnog odbora bio zadužen za ostvarivanje svih zaključaka i oživotvorenje Matičinih akcija. Članovi Izvršnih odbora u ovome su popisu označeni eksponiranom kraticom IO (Izvršni odbor). – Zbog »preokupiranosti dužnostima na fakultetu i drugim dužnostima« glavnoga tajnika M. Čaldarovića, Upravni odbor Matice hrvatske donio je 3. VI. 1966. odluku o uvođenju stalnog radnog mjesta drugoga tajnika kao člana Upravnog odbora s posebnim zadaćama operativnoga sprovođenja odluka Upravnog odbora i upravljanja Matičinom administracijiom (ubrzo je naziv drugi tajnik zamijenjene nazivom poslovni tajnik). — Na temelju Pravila Matice hrvatske usvojenih na zasjedanju Glavne skupštine 1966. odbornike Glavnog odbora iz ogranaka MH predstavljali su zastupnici Upravnih odbora tih ogranaka i njih Glavna skupština nije imenovala pojedinačno (ad personam).}

31. III. 1968 – 22. XI. 1970.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Iveković, Hrvoje (predsjednik)^IO; Randić, Leo (potpredsjednik)^IO; Pejović, Danilo (potpredsjednik)^IO; Čaldarović, Mladen (glavni tajnik do ljeta 1968)^IO; Šicel, Miroslav (glavni tajnik od ljeta 1968 do ljeta 1969)^IO,; Katičić, Radoslav (glavni tajnik od ljeta 1969)^IO; Šercar, Tvrtko (poslovni tajnik od travnja 1968)^IO; Đodan, Šime (gospodarski tajnik)^IO.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Babić, Stjepan; Balen, Šime; Benković, Vlaho; Bertoša, Miroslav Brandt, Miroslav^IO; Črnja, Zvane; Đodan, Šime; Filipović, Vladimir^IO; Frangeš, Ivo^IO; Franičević, Marin^IO; Gamulin, Grgo^IO; Gortan, Veljko; Grčević, Franjo; Ivičević, Jozo^IO; Jeličić, Živko; Jonke, Ljudevit^IO; Katičić, Radoslav^IO; Marinković, Ranko; Mažuran, Ivo; Mihalić, Slavko^IO; Pavletić, Vlatko^IO; Prica, Čedo; Ratković, Milan; Selaković, Milan; Selem, Petar; Slaviček, Milivoj; Šegedin, Petar^IO; Šicel, Miroslav; Šimleša, Petar; Švagelj, Dionizije; Tadijanović, Dragutin; Vaupotić, Miroslav; Vinja, Vojmir; Zidić, Igor^IO.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Blašković, Vladimir; Bogišić, Rafo; Komarica, Zvonimir; Ravlić, Jakša^IO; Tijardović, Ivo.
        Odbornici  u Glavnom odboru: Berković, Zvonimir; Čizmić, Ivan; Filipović, Rasim; Filipović, Rudolf; Gotovac, Vlado; Midžić, Sead; Ruždjak, Vladimir; Županović, Lovro i ostali članovi Glavnog odbora (svi dužnosnici i  odbornici  iz Upravnog odbora; svi odbornici iz Nadzornog odbora i predstavnici ogranaka Matice hrvatske Čakovec, Dubrovnik, Đakovo, Gospić, Imotski, Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Križevci, Metković, Orahovica, Osijek, Pakrac, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Rovinj, Sisak, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Umag, Varaždin, Vinkovci, Zadar i Županja).
        ^{Zbog profesionalnih obveza M. Čaldarović podnio ostavku na mjesto glavnoga tajnika; umjesto njega izabrao je Upravni odbor M. Šicela, a nakon njegove demisije mjesto glavnoga tajnika povjereno je R. Katičiću. Nakon isteka dvogodišnjega mandata poslovnomu tajniku I. Zidiću, koji preuzima brigu o Matičinoj periodici, novi mandat ponuđen je D. Švagelju koji zbog osobnih razloga nije mogao prihvatiti ponuđenu dužnost pa je naposljetku poslovnim tajnikom imenovan T. Šercar. — u Izvršnom odboru M. Čaldarević član je do ljeta 1968., M. Šicel od studenoga 1968. do ljeta 1969., T. Šercar od ljeta 1969., I. Frangeš od studenoga 1968. — Na zasjedanju Glavne skupštine 1968. usvojen prijedlog Upravnog odbora na odlasku da se za nova odbornička mjesta u Upravnom odboru namijenjena predstavnicima ogranaka kandidiraju »ličnosti ad personam« (M. Brandt): V. Benković iz Dubrovnika, M. Bertoša iz Pule, Z. Črnja iz Rijeke, Ž. Jeličić iz Splita, I. Mažuran iz Osijeka i D. Švagelj iz Vinkovaca.}

22. XI. 1970 – 20. XII. 1971.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Jonke, Ljudevit (predsjednik); Iveković, Hrvoje (potpredsjednik)^IO; Brandt, Miroslav (potpredsjednik)^IO; Pejović, Danilo (potpredsjednik)^IO; Ivičević, Jozo (glavni tajnik)^IO;
Šercar, Tvrtko (poslovni tajnik)^IO; Đodan, Šime (gospodarski tajnik)^IO.
        Odbornici  u Upravnom odboru: Babić, Stjepan; Balen, Šime^ČS; Berković, Zvonimir; Filipović, Vladimir; Frangeš, Ivo^IO; Franičević, Marin; Gamulin, Grgo^IO; Gotovac, Vlado; Gortan, Veljko; HorvatiĆ, Dubravko; Katičić, Radoslav^IO; Komarica, Zvonimir^IO; Ladan, Tomislav^IO; Macan, Trpimir; Marin, Ante; Marinković, Ranko; Mažuran, Ivo^IO; Pavletić, Vlatko; Posavec, Zlatko; Ravlić, Jakša^IO,ČS; Selem, Petar; Slaviček, Milivoj; Šegedin, Petar; Šicel, Miroslav; Tadijanović, Dragutin^ČS; Tuđman, Franjo^IO; Vaupotić, Miroslav^IO; Veselica, Marko^IO; Vrdoljak, Antun; Zidić, Igor i predstavnici ogranaka Matice hrvatske: Dubrovnik (Benković, Vlaho), Gospić (Rukavina, Ante), Karlovac (Jurković, Ivan), Osijek, Pula, Rijeka, Split (Rudolf, Davorin) i Zadar.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Blašković, Vladimir; Bogišić, Rafo; Bujas, Željko; Šljivarić, Aleksandar; Tijardović, Ivo.
        Odbornici  u Glavnom odboru: Crnković, Zlatko; Fabrio, Nedjeljko; Filipović, Rasim; Filipović, Rudolf; Finka, Božidar; Marušić, Daniel; Radić, Stjepan; Ruždjak, Vladimir; Vukov, Vice; Županović, Lovro i ostali članovi Glavnog odbora (svi dužnosnici i  odbornici  iz Upravnog odbora; svi odbornici iz Nadzornog odbora i predstavnici ogranaka Matice hrvatske Bjelovar, Blato, Čakovec, Donji Miholjac, Drniš, Dubrovnik, Đakovo, Gospić, Ilok, Imotski, Jastrebarsko, Karlovac, Kaštel Sućurac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Križevci, Kutina, Makarska, Metković, Našice, Nin, Nova Gradiška, Novska, Ogulin, Omiš, Orahovica, Osijek, Otok, Ozalj, Pakrac, Pazin, Petrinja, Ploče, Podravska Slatina, Poreč, Pula, Rijeka, Rovinj, Samobor, Sinj, Sisak, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Trogir, Umag, Valpovo, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Zadar, Zaprešić i Županja).
        ^{Zbog javnih napada i političkih pritisaka na Maticu hrvatsku koji su uslijedili nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu početkom prosinca 1971., podnijeli su Izvršni i Upravni odbor Matice hrvatske kolektivnu ostavku 20. XII. 1971. — Na sjednici Matičina Upravnog odbora 4. XII. 1970. izabrani su članovi Časnoga suda kao novog upravnog tijela Matice hrvatske, utemeljenog prema Pravilima Matice hrvatske (§ 8, 26-27) što ih je usvojila Glavna skupština 1970. (osnivanje Časnoga suda predviđala su i Pravila Matice hrvatske iz 1966. no dio teksta posvećen njegovu ustrojstvu ispušten je greškom pri konačnoj redakciji teksta Pravila). Rad Časnoga suda nakon izbora njegovih članova nije zaživio, budući da konstituirajuća sjednica Suda nije održana; članovi Časnoga suda označeni su eksponiranom kraticom ČS (Časni sud).}

20. XII. 1971 – 1973.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Blašković, Vladimir; Bogišić, Rafo; Bujas, Željko; Šljivarić, Aleksandar; Tijardović, Ivo.
        Članovi Odbora za vođenje tekućih poslova Matice hrvatske: Jonke, Ljudevit (voditelj Odbora do ožujka 1973); Iveković, Hrvoje (voditelj Odbora do svibnja 1973) Brandt, Miroslav (voditelj Odbora do svibnja 1973); Pavletić, Vlatko (voditelj Odbora do siječnja 1972); Pejović, Danilo (voditelj Odbora do siječnja 1972); Šercar, Tvrtko (poslovni tajnik, voditelj Odbora od ožujka 1973); Posarić, Ljubica (knjigovodstvenica, od siječnja 1973); Hirc, Miroslav (pravni referent, od siječnja 1973).
        ^{Nakon kolektivnih ostavki Izvršnog odbora (11. XII. 1971) i Upravnog odbora MH (20. XII. 1971) podnešenih zbog »teških negativnih ocjena o radu Matice hrvatske datih od strane najviših političkih tijela (Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske Republičkoga sekretarijata za unutrašnje poslove SRH, Zagreb, travanj 1972., novi otisak Zagreb 2002), imenovan je Odbor za vođenje tekućih poslova Matice hrvatske kao izvršno tijelo koje se do sazivanja izvanrednog zasjedanja Glavne skupštine i izbora nove Matičine uprave trebalo brinuti za funkcioniranje preostalih Matičinih stručnih službi i za dovršenje onih nakladničkih projekata koji su krajem 1971. i početkom 1972. bili u tisku (knjige iz biblioteke Kolo, zbornik radova o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, časopis Život umjetnosti). Budući da Lj. Jonke kao voditelj Odbora za vođenje tekućih poslova nije dobio političku podršku hrvatskih vlasti za obnavljanje Matičina rada, podnio je u ožujku 1973. ostavku na dužnost voditelja Odbora, a potom su ostavke u svibnju 1973. podnijeli i M. Brandt i H. Iveković. Na njihovo mjesto imenovao je po radnoj dužnosti Nadzorni odbor poslovnoga tajnika T. Šercara, knjigovodstvenicu Lj. Posarić i pravnika M. Hirca. Tijekom 1972. i 1973. cjelokupnu brigu o legalitetu Matičina postojanja i poslovanja preuzeo je Nadzorni odbor na čelu s predsjednikom Vladimirom Blaškovićem, kao jedino preostalo aktivno Matičino upravno tijelo koje 1971. nije podnijelo kolektivnu ostavku radi »kontinuiteta opstojanja MH sve do časa kada će moći predati svoju dužnost novim Matičinim organima kada budu izabrani« (V. Blašković). Nakon niza pokušajâ Nadzornog odbora da kod političkih vlasti ishodi odobrenje za sazivanje Izvanredne skupštine MH na kojoj bi se izabrala nova uprava, početkom kolovoza 1973. reagirao je Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske čije je naviše upravno tijelo (Republička konferencija) na svojoj sjednici 26. VII. 1973. zaključilo da Odbor za vođenje tekućih poslova i Nadzorni odbor MH »i dalje djeluju kao legalni organi MH, da samovlasno upravljaju i raspolažu imovinom, dokumentacijom i drugim vrijednostima MH, te da se čak iznova pojavljuju u javnosti s namjerom da proture legalitet onome što je po svim osnovama našeg društvenog i zakonodavnog sistema izgubilo pravo na legalnost«. Takvo je stanje, po mišljenju Republičke konferencije, omogućavalo »privatizaciju i zloupotrebu imovine i statusa Matice hrvatske od strane jedne grupe čije se djelovanje ne nalazi pod nikakvom društvenom kontrolom«, pa je stoga odlučeno da SSRNH »bez odlaganja preuzme brigu i upravu nad cjelokupnom imovinom, dokumentacijom i ostalim vrijednostima Matice hrvatske, kako bi ih zaštitio od zloupotrebe i privatizacije«(!). U tom je smislu tadašnje hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova (Republički sekretarijat za unutrašnje poslove SRH) donijelo »privremeno rješenje« o pečaćenju Matičinih prostorija koje je policija provela 10. VIII. 1973. Na tu odluku uložio je Nadzorni odbor MH 22. VIII. 1973. žalbu koju je RSUP SRH odbacio s obrazloženjem da Nadzorni odbor »nema svojstvo stranke« u tom postupku jer prema važećim Pravilima MH  jedino predsjednik »predstavlja Maticu hrvatsku kao pravnu osobu, a zamjenjuju ga potpredsjednici po redu izbora« (riječ je o § 16. Pravila MH  iz 1963.; Matičina Pravila iz 1966. i 1970. nadležno političko tijelo ‒ Državni sekretarijat za unutrašnje poslove SFRJ u Beogradu ‒ nije odobrilo. Budući da je Nadzornom odboru poreknuto pravo na pravno zastupanje Matice hrvatske, do konca 1973. ugasio se i njegov rad, a prestanak Matičina rada službeno je potvrđen početkom 1980. kada je odlukom RSUP-a SRH Matica hrvatska izbrisana iz Registra udruženja građana SRH. Ponovni upis u Registar izvršen je 11. I. 1990.}

12. XII. 1989 – 8. XII. 1990.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Šegedin, Petar (predsjednik od 10. V. 1990); Brandt, Miroslav (potpredsjednik i v. d. predsjednika do 10. V. 1990); Babić, Stjepan (potpredsjednik); Ladan, Tomislav (potpredsjednik); Pavletić Vlatko (potpredsjednik od 10. V. 1990); Ivičević, Jozo (glavni tajnik i od 10. V. 1990. poslovni tajnik); Đodan, Šime (gospodarski tajnik); Šercar, Tvrtko (poslovni tajnik do 10. V. 1990).
        Odbornici  u Upravnom odboru: Balen, Šime; Baletić, Zvonimir; Berković, Zvonimir; Bratulić, Josip; Domljan, Žarko; Donat, Branimir; Frangeš, Ivo; Gamulin, Grgo; Gaži, Ivan; Gotovac, Vlado (odbornik do 22. III. 1990. i od lipnja 1990); Hećimović, Branko; Horvatić, Dubravko; Katičić, Radoslav; Komarica, Zvonimir; Kuduz, Ante; Lipovčan, Srećko; Macan, Trpimir; Marin, Ante; Marinković, Ranko; Mažuran, Ivo; Pavletić, Vlatko; Posavec, Zlatko; Ratković, Milan; Selaković, Milan; Selem, Petar; Slaviček, Milivoj; Šegedin, Petar; Šicel, Miroslav; Šipuš, Krešimir; Šošić, Hrvoje; Tadijanović, Dragutin; Tuđman, Franjo; Veselica, Marko; Vrdoljak, Antun; Zidić, Igor.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bogišić, Rafo; Bujas, Željko; Šljivarić, Aleksandar.
        Odbornici  u Glavnom odboru: Ašperger, Zdravko; Babić, Stjepan, prof.; Beritić, Tihomil; Crnković, Zlatko; Fabrio, Nedjeljko; Filipović, Rudolf; Finka, Božidar; Marušić, Daniel; Vukov, Vice; Zenko, Franjo; Županović, Lovro.
        ^{Obnova Matičina rada proglašena je 12. XII. 1989. na sjednici Matičinih upravnih tijela (Upravnog, Glavnog i Nadzornog odbora), izabranih na Glavnoj skupštini 1970. Sjednica je održana u velikoj dvorani HAZU u Zagrebu pod predsjedanjem potpredsjednika M. Brandta, a sjednicu su uz njega vodili potpredsjednik H. Iveković, gospodarski tajnik Š. Đodan i poslovni tajnik T. Šercar. Do zasjedanja prve Glavne skupštine obnovljene Matice (8. XII. 1990) popunjena su odbornička mjesta upražnjena smrću odbornika ili nemogućnošću pojedinih odbornika da nastave s obavljanjem odborničke dužnosti u Matičinoj upravi. — Početkom 1990. potpredsjednik M. Brandt podnio je do mjeseca travnja četiri ostavke na mjesto potpredsjednika zbog neslaganja sa stavovima i postupcima pojedinih Matičinih dužnosnika i odbornika (P. Šegedin, J. Ivičević, G. Gamulin, V. Gotovac i dr.) koji su zamišljali drukčiju strategiju i metodologiju obnove Matičina rada no što je bila Brandtova, kojom je proces obnove i započet. Na Brandtove ostavke Upravni odbor Matice hrvatske reagirao je izjavama potpore svomu potpredsjedniku i najaktivnijem obnovitelju Matičina rada, no nakon Brandtovih polemičkih, i prema Matičinim dužnosnicima negativno intorniranih tekstova objavljenih u magazinu Start (br. 537-539, Zagreb 1990), Matičina je uprava naposljetku prihvatila posljednju Brandtovu ostavku te je novim potpredsjednikom imenovala V. Pavletića. Zbog Matičinih izjavâ podrške M. Brandtu ostavku na odborničku dužnost podnio je u ožujku 1990. V. Gotovac, no nakon Brandtove ostavke prihvatio je molbu Upravnog odbora da nastavi s radom u Matičinoj upravi.}

8. XII. 1990 – 19.XII. 1992.
        Dužnosnici u Upravnom odboru i Predsjedništvu: Gotovac, Vlado (predsjednik); Babić, Stjepan (potpredsjednik); Đodan, Šime (potpredsjednik); Jelčić, Dubravko (potpredsjednik); Ivičević, Jozo (glavni tajnik do rujna 1992. i poslovni tajnik od svibnja 1990. do siječnja 1991); Festini, Zvonko (gospodarski tajnik); Sučić, Stjepan (poslovni tajnik od siječnja do lipnja 1991); Pasini, Srđan (poslovni tajnik od lipnja do kolovoza 1991); Mikolčić, Krešimir (poslovni tajnik od 1. IX. 1992).   
        Odbornici  Glavnog i Upravnog odbora: Bašić, Relja; Batušić, Nikola; Bogišić, Rafo (odbornik do početka 1992); Bogišić, Vlaho; Bratulić, Josip; Crnković, Zlatko; Čale, Frano; Domljan, Žarko; Fabrio, Nedjeljko; Finka, Božidar; Frangeš, Ivo; Freundlich, Maja; Horvatić, Dubravko; Lacković Croata, Ivan; Lerotić, Zvonko; Macan, Trpimir; Marinković, Ranko; Mijović Kočan, Stijepo; Nikolić, Vinko (odbornik od 16. V. 1992); Pavičić, Josip; Pavletić, Vlatko; Peić, Matko; Radić, Stjepan; Slaviček, Milivoj; Stamać, Ante; Šegedin, Petar; Šentija, Josip; Tadijanović, Dragutin; Vrdoljak, Antun; Zidić, Igor; Žmegač, Viktor i predstavnici ogranaka Matice hrvatske: Čakovec (Bartolić, Zvonimir), Dubrovnik (Kačić, Hrvoje), Karlovac (Čoškić, Tomislav / Jurković, Ivan), Osijek (Fuštar, Ante / Šimunić, Antun), Pula (Svetić, Ivan), Rijeka (Deković, Darko); Slavonski Brod (Jelić, Ivan), Split (Celigoj-Grimani, Smiljka), Varaždin (Dugandžić, Nikola), Vinkovci (Babić, Ante), Zadar (Batović, Šime).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Ćurić, Jakov; Pavuna-Matasović, Stanka; Primorac, Vladimir; Sirotković, Hodimir; Večerina, Dafinka.
        Odbornici  u Glavnom odboru: Baletić, Zvonimir; Jukić, Stipe; Očić, Matija; Vratović, Vladimir; Znidarčić, Lav i ostali članovi Glavnog odbora (svi dužnosnici iz Predsjedništva i svi odbornici  iz Upravnog odbora te predstavnici obnovljenih ogranaka Matice hrvatske).
        ^{U odnosu na prethodna Pravila Matice hrvatske što ih je usvojila Glavna skupština 1970., novim Matičinim Pravilima izglasnim na Glavnoj skupštini 1990. umjesto Izvršnog odbora konstituirano je novo upravno tijelo – Predsjedništvo Matice hrvatske, sastavljeno isključivo od Matičinih dužnosnika (predsjednik, tri potpredsjednika, glavni, gospodarski i poslovni tajnik). Glavnoj skupštini promijenjen je naziv u Sabor koji je odlučivao o sastavu Glavnog odbora (dužnosnici iz Predsjedništva, odbornici  Upravnog odbora i jedan zastupnik iz svakog ogranka koji nije bio zastupljen u Upravnom odboru), Nadzornog odbora, Časnoga suda i Upravnog odbora (dužnosnici iz Predsjedništva, trideset članova radnika i deset zastupnika iz deset ogranaka MH). — Nakon ostavke J. Ivičevića na mjesto glavnog tajnika zbog zdravstvenih razloga i odlaska u prijevremenu mirovinu, Upravni odbor ostavio je do naredne Glavne skupštine upražnjeno mjesto glavnoga tajnika prenoseći dio njegovih obveza na novoizabrana poslovnog tajnika K. Mikolčića. — R. Bogišić podnio je ostavku na odborničko mjesto; umjesto njega u Upravni odbor kooptiran je Vinko Nikolić. — Sukladno Pravilima Matice hrvatske usvojenim na zasjedanju Sabora (Glavne skupštine) 1990. zastupnici ogranaka u Matičinu upravu nisu birani poimenično, već je Sabor odlučivao o tome koji će ogranci imati zastupnika u Upravnom odboru. U vrijeme održavanja sjednice Upravnog odbora izabrane ogranke mogao je zastupati aktualni predsjednik ili opunomoćeni član Uprave ogranka, stoga su kroz dvogodišnji mandat jedan te isti ogranak mogle zastupati i dvije ili više različitih osoba.}

19. XII. 1992 – 11. VI. 1994.
        Dužnosnici u Glavnom odboru i Predsjedništvu: Gotovac, Vlado (predsjednik); Nikolić, Vinko (potpredsjednik do 4. II. 1993); Horvatić, Dubravko (potpredsjednik do 25. XI. 1993); Bratulić, Josip (potpredsjednik); Maras, Mate (potpredsjednik od 4. II. 1993); Šešelj, Stjepan (potpredsjednik od 15. XII. 1993); Mikolčić, Krešimir (glavni i poslovni tajnik); Grubišić, Ante (gospodarski tajnik do 30. VI. 1993); Mimica, Darko (privremeni gospodarski tajnik od ljeta 1993. do veljače 1994); Luković, Franjo (gospodarski tajnik od 9. II. do 17. V. 1994).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Anić, Željko; Babić, Stjepan; Čorak, Željka; Donat, Branimir; Festini, Zvonko; Finka, Božidar; Jelačić Bužimski, Dubravko; Kačić, Hrvoje; Maras, Mate; Marinković, Franjo; Novak, Slobodan Prosperov; Šešelj, Stjepan; Zidić, Igor; Znidarčić, Lav;
pročelnici Odjela za prirodoslovlje i matematiku (Trinajstić, Nenad) i Odjela za politologiju (Milardović, Anđelko) i predstavnici ogranaka Matice hrvatske: Dubrovnik (Benković, Vlaho), Imotski (Glibota, Milan), Osijek (Vrbošić, Josip / Cvenić, Josip), Sisak (Matijašević, Ivan / Komadina, Ivan), Split (Botteri Dini, Josip / Škarić, Ivica).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Ćurić, Jakov; Pavuna-Matasović, Stanka; Primorac, Vladimir; Sirotković, Hodimir; Večerina, Dafinka.
        Članovi Časnoga suda: Baletić, Zvonimir; Jukić, Stipe; Marčinko, Mato; Vratović, Vladimir; Znidarčić, Lav.
        ^{Prema Pravilima Matice hrvatske usvojenim na Skupštini 1992. službeni je naziv Matičine uprave Glavni odbor (ostala upravna tijela sastojala su se od Glavne skupštine, Predsjedništva, Nadzornog odbora i Časnoga suda). — V. Nikolić podnio je ostavku na potpredsjedničko mjesto zbog imenovanja na zastupničku dužnost u Županijskome domu u Saboru RH. Umjesto njega Glavni odbor MH za potpredsjednika izabrao M. Marasa. — D. Horvatić podnio ostavku na potpredsjedničko mjesto zbog neslaganja s Gotovčevim političkim stavovima i njegovim vođenjem MH. Umjesto njega Glavni odbor MH za potpredsjednika izabrao Stjepana Šešelja. — Gospodarski tajnici A. Grubišić i F. Luković podnijeli ostavke zbog profesionalnih obveza. Između njihovih mandata poslove gospodarskoga tajnika privremeno obavljao D. Mimica.}

11. VI. 1994 – 8. VI. 1996.
        Dužnosnici u Glavnom odboru i Predsjedništvu: Gotovac, Vlado (predsjednik do 13. III. 1996); Bratulić, Josip (potpredsjednik do 13. III. 1996. i predsjednik od 13. III. 1996); Marčinko, Mato (potpredsjednik); Mažuran, Ive (potpredsjednik); Mikolčić, Krešimir (glavni i poslovni tajnik); Mimica, Darko (gospodarski tajnik).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Babić, Stjepan; Donat, Branimir; Fabrio, Nedjeljko; Finka, Božidar; Horvatić, Dubravko (odbornik do srpnja 1994); Kačić, Hrvoje; Kravar, Zoran; Maras, Mate; Maroević, Tonko; Nikolić, Vinko; Novak, Slobodan Prosperov; Pavletić, Vlatko; Sučić, Stjepan (odbornik od 5. VII. 1994); Zidić, Igor; pročelnici Odjela za filozofiju (Barbarić, Damir / Talanga, Josip) i Odjela za gospodarstvo (Babić, Mate) te predstavnici ogranaka Matice hrvatske: Križevci (Husinec, Renata); Karlovac (Jurković, Ivan), Pazin (Šiklić, Josip), Vinkovci (Miljak, Ante), Zadar (Obad, Stijepo).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Ćurić, Jakov; Primorac, Vladimir; Sirotković, Hodimir; Večerina, Dafinka; Vučemil, Andrija.
        Članovi Časnoga suda: Baletić, Zvonimir; Jukić, Stipe; Glibota, Milan; Vratović, Vladimir; Znidarčić, Lav.
        ^{Nakon što je izabran za predsjednika Hrvatske socijalno-liberalne stranke, V. Gotovac se povukao, prema Pravilima MH, s predsjedničke dužnosti te je Glavni odbor za predsjednika MH do zasjedanja naredne Glavne skupštine izabrao J. Bratulića. — Neposredno nakon izbora za odbornika na Glavnoj skupštini 1994., zahvalio se D. Horvatić na odborničkoj časti te je umjesto njega Glavni odbor za svojega člana izabrao S. Sučića.}

8. VI. 1996 – 13. VI. 1998.
        Dužnosnici u Glavnom odboru i Predsjedništvu: Bratulić, Josip (predsjednik); Bogišić, Vlaho (potpredsjednik); Fabrio, Nedjeljko (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Mikolčić, Krešimir (glavni i psolovni tajnik); Vidović, Niko (gospodarski tajnik).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Babić, Stjepan; Donat, Branimir; Foretić, Miljenko (odbornik od 21. X. 1997); Gotovac, Vlado; Hekman, Jelena; Kravar, Zoran; Marčinko, Mato; Maroević, Tonko; Maruna, Boris; Mažuran, Ive; Nikolić, Vinko († 12. VII. 1997); Paljetak, Luko; Pranjković, Ivo; Tarle, Marko; pročelnici Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju (Grbić, Jadranka) i Odjela za školstvo (Blažina-Miličević, Jagoda) te predstavnici ogranaka Matice hrvatske: Dubrovnik (Benković, Vlaho), Gospić (Šimić, Ranko), Pazin (Šiklić, Josip), Slavonski Brod (Artuković, Mato), Zenica (Bošnjak, Ferdo).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Burić, Vesna; Fijačko, Slavko; Krstičević, Ratko; Primorac, Vladimir; Večerina, Dafinka.
        Članovi Časnoga suda: Gabrić, Ivo; Jukić, Stipe; Glibota, Milan; Vratović, Vladimir; Znidarčić, Lav.
        ^{Zbog usaglašavanja Matičinih Pravila s novim Zakonom o udrugama, održala je Matica hrvatska izvanredno zasjedanje Glavne skupštine u Zagrebu 22. XI. 1997. na kojoj su predložena i usvojena nova Pravila Matice hrvatske. Zakon o udrugama bio je iznimno nepovoljan za Maticu zbog više razloga: 1) predviđao je oduzimanje nekretnina svim registriranim društvenim organizacijama, primjerice poput Matice hrvatske; 2. prema odredbama toga Zakona Matičini ogranci nisu mogli zadržati pravnu osobnost čime bi se njihovo poslovanje moglo odvijati isključivo preko žiro-računa i u ime Središnjice Matice hrvatske, a time bi se zapravo onemogućio rad ogranaka; 3) Zakon je dopuštao mogućnost osnivanja organizacija Matice hrvatske koje bi se udruživale u savez čime bi svatko – i u bilo kojem mjestu – mogao utemeljiti organizaciju Matice hrvatske i nakon toga odlučivati o ukupnu Matičinu radu kroz savez udruga. Nizom dopisa s prijedlozima amandmana na Zakon o udrugama, odaslanih zastupnicima Hrvatskoga sabora i ostalim nadležnim državnim i političko-upravnim institucijama, uspjelo je Matičinu Predsjedništvu i Glavnom odboru djelomice ishoditi zakonske promjene ili izuzetke u prilog Matice hrvatske. — Umjesto preminuloga odbornika V. Nikolića u Glavni odbor kooptiran je M. Foretić kao kandidat koji je, na Glavnoj skupštine 1996., osvojio – nakon izabranih – najveći broj glasova.}

13. VI. 1998 – 10. VI. 2000.
        Dužnosnici u Upravnom odboru i Predsjedništvu: Bratulić, Josip (predsjednik); Bogišić, Vlaho (potpredsjednik); Fabrio, Nedjeljko (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Mikolčić, Krešimir (glavni i poslovni tajnik, † 17. IX. 1999); Damjanović, Stjepan (glavni tajnik od 11. X. 1999); Vidović, Niko (gospodarski tajnik); Lukić, Zorislav (poslovni tajnik od 17. XII. 1999).
        Odbornici  u Upravnom odboru: Babić, Stjepan; Benković, Vlaho; Bučar, Stjepan; Crnković, Zlatko; Donat, Branimir; Foretić, Miljenko; Hekman, Jelena; Husinec, Renata; Maruna, Boris; Mažuran, Ive; Paljetak, Luko; Tarle, Marko; pročelnici Odjela za književnost (Maroević, Tonko) i Odjela za jezikoslovlje (Kovačec, August) te predsjednici ogranaka Matice hrvatske: Čakovec (Bartolić, Zvonimir), Osijek (Vrbošić, Josip / Fuštar, Ante), Pula (Svetić, Ivan), Sarajevo (Marjanović, Mirko), Trogir (Celio Cega, Fani).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Artuković, Mato; Burić, Vesna; Fijačko, Slavko; Krstičević, Ratko; Primorac, Vladimir.
        Članovi Časnoga suda: Fuštar, Ante; Gabrić, Ivo; Glibota, Milan; Vratović, Vladimir; Znidarčić, Lav.
        Odbornici  u Glavnom odboru (svi dužnosnici i odbornici  iz Upravnog i Nadzornog odbora, članovi časnoga suda, pročelnici Matičinih odjela, predsjednici ili zastupnici Matičinih ogranaka i njihovih županijskih skupština, odnosno koordinacijâ ogranaka).
        ^{Prema Pravilima MH usvojenim na izvanrednom zasjedanju Glavne skupštine 22. XI. 1997. i usklađenim prema tada izglasanom Zakonu o udrugama, Matičinu su upravu tvorili Glavna skupština, Glavni, Upravni i Nadzorni odbor te Predsjedništvo i Časni sud. Glavni odbor načelno je zamišljen kao sužena Glavna skupština, vrhovno tijelo Matice između zasjedanja dviju Glavnih skupština koje je na svojim polugodišnjim zasjedanjima određivalo strategiju Matičina rada u skladu sa zaključcima Glavne skupštine, uz analizu i valorizaciju dovršenih Matičinih projekata. Bio je konstituiran od odbornika iz Upravnog i Nadzornog odbora, od članova Časnoga suda, od pročelnikâ zagrebačkih odjela Matice hrvatske i predsjednikâ ili zastupnikâ »županijskih skupština« (tzv. koordinacije ogranaka MH) u Hrvatskoj i BiH te predsjednikâ »udruga članica« (ogranaka) i kolektivnih članova MH u inozemstvu. Upravni odbor (koji je od 1992. nosio ime Glavni odbor) konstituirao se kao i dotad od dužnosnika iz Predsjedništva (predsjednik, potpredsjednici, glavni i gospodarski tajnik) i 20 članova što ih je birala Glavna skupština (među njima dva pročelnika iz zagrebačkih Odjela i 5 predsjednikâ »udruga članica«, tj . ogranaka). — Nakon smrti K. Mikolčića imenovao je Upravni odbor glavnim tajnikom S. Damjanovića, a poslovnim tajnikom Z. Lukića. Tim je imenovanjima Upravni odbor potvrdio razdvajanje dužnosti glavnog i poslovnog tajnika. Od 1992. Pravilima Matice hrvatske reguliran je status poslovnoga tajnika kao člana Matičine uprave bez prava odlučivanja na sjednicama Upravnog odbora i Predsjedništva.}

10. VI. 2000 – 29. VI. 2002.
        Dužnosnici u Upravnom odboru: Bratulić, Josip (predsjednik); Bogišić, Vlaho (potpredsjednik); Fabrio, Nedjeljko (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Damjanović, Stjepan (glavni tajnik); Šošić, Vedran (gospodarski tajnik); Lukić, Zorislav (poslovni tajnik).
        Odbornici  u Upravnom odboru: Babić, Stjepan; Bartolić, Zvonimir; Benković, Vlaho; Bertoša, Miroslav; Donat, Branimir; Foretić, Miljenko; Hekman, Jelena; Husinec, Renata; Maroević, Tonko; Maruna, Boris; Mažuran, Ive; Pranjković, Ivo; Vrbošić, Josip; pročelnici Odjela za filozofiju (Zenko, Franjo / Kutleša, Stipe) i Odjela za kazalište i film (Gavran, Miro / Turčinović, Željka) te predsjednici ogranaka Matice hrvatske: Čitluk (Stojić, Andrija), Našice (Patajac, Josip / Lučevnjak, Silvija), Poreč (Baranašić, Vesna), Sisak (Lasić Vuković, Đurđica), Šibenik (Menđušić, Marko).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Artuković, Mato; Burić, Vesna († 23. VI. 2002); Fijačko, Slavko; Krstičević, Ratko; Paštar, Ivan.
        Članovi Časnoga suda: Dalipagić, Nada; Fuštar, Ante; Gabrić, Ivo; Kolundžić, Marijana; Tecilazić-Bašić, Mira (članica od 8. II. 2002); Znidarčić, Lav († 23. XII. 2001).
        ^{Odlukom Upravnog odbora imenovana je M. Tecilazić-Bašić članicom Časnoga suda umjesto preminuloga L. Znidarčića.}

29. VI. 2002 – 10. VI. 2006.
        Dužnosnici u Glavnom odboru: Zidić, Igor (predsjednik); Bogišić, Vlaho (potpredsjednik); Maroević, Tonko (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Lukić, Zorislav (glavni tajnik); Šošić, Vedran (gospodarski tajnik do ožujka 2006); Zorić, Damir (gospodarski tajnik od 31. III. 2006); Čavlek-Kovač, Alma (poslovna tajnica od 4. X. 2002).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Batović, Šime; Bartolić, Zvonimir; Benković, Vlaho († 7. VI. 2006); Bratulić, Josip; Čorak, Željka; Donat, Branimir; Fabrio, Nedjeljko; Fališevac, Dunja; Fišer, Ernest; Foretić, Miljenko († 24. XII. 2003); Hekman, Jelena; Husinec, Renata; Jakobović, Zvonimir; Klemenčić, Mladen; Mažuran, Ive; Muselimović, Josip; Onsea, Antun; Pranjković, Ivo; Polšek, Darko; Salopek, Davor; Stojić, Andrija (od 6. II. 2004).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Artuković, Mato; Fijačko, Slavko; Krstičević, Ratko; Lokmer, Juraj; Paštar, Ivan.
        Članovi Časnoga suda: Dalipagić, Nada; Fuštar, Ante; Gabrić, Ivo; Husinec, Franjo; Kolundžić, Marijana.
        ^{Pravilima Matice hrvatske usvojenim na Glavnoj skupštini 2002. kao upravni organi Matice hrvatske određeni su Glavna skupština, Glavni odbor (tj. Matičina uprava), Nadzorni odbor, Predsjedništvo i Časni sud. Tim je Pravilima šesteročlano Matičino Predsjedništvo prošireno mjestom književnoga tajnika, dužnosnika zadužena za predlaganje i vođenje programa MH »vezane uz knjigu, nakladništvo i periodiku te koordiniranje djelatnosti odjela i članova u programima umjetničkog i znanstvenog usmjerenja« (Pravila MH iz 2002., § 77). Prvi put izabran je književni tajnik Matice hrvatske na Skupštini 2006. — Gospodarski tajnik V. Šošić 2006. preuzeo u ožujku 2006. službu u Misiji Republike Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxellesu; umjesto njega Glavni je odbor za novoga gospodarskog tajnika izabrao D. Zorića. — Glavni odbor imenovao A. Čavlek-Kovač na dužnost poslovne tajnice nakon što je prethodnik Z. Lukić izabran za glavnog tajnika na Glavnoj skupštini 2002. — A. Stojić kooptiran u Glavni odbor MH umjesto preminuloga M. Foretića. — Zasjedanje izvještajne Glavne skupštine održano je 5. VI. 2004. u Splitu.}

10. VI. 2006 – 19. VI. 2010.
        Dužnosnici u Glavnom odboru: Zidić, Igor (predsjednik); Bogišić, Vlaho (potpredsjednik do ožujka 2010); Damjanović, Stjepan (potpredsjednik od 26. III. 2010); Maroević, Tonko (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Lukić, Zorislav (glavni tajnik); Stamać, Ante (književni tajnik); Zorić, Damir (gospodarski tajnik); Čavlek-Kovač, Alma (poslovna tajnica do 29. III. 2007); Mišković, Marinko (poslovni tajnik od 29. III. 2007).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Bešlić, Milan; Bratulić, Josip; Burđelez, Ivana; Čorak, Željka (odbornica do ožujka 2009); Fišer, Ernest; Husinec, Renata; Jakobović, Zvonimir; Končar, Goran; Kovačić, Kuzma; Mikulaco, Danijel; Pavličić, Pavao (odbornik do rujna 2009); Sablić Tomić, Helena (odbornica do ožujka 2010); Selem, Petar; Stojić, Andrija; Švagelj, Dražen; Trogrlić, Marko; Vidić, fra Petar Perica; Vidmarović, Đuro; Barbarić, Damir (odbornik od listopada 2009); Kanižaj, Igor (odbornik od 19. V. 2009).
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bartolić, Zvonimir († 10. II. 2009); Blažeka, Tomo (član od 20. III. 2009); Ćurić, Jakov; Janeš, Ivan; Marijanović, Stanislav; Paštar, Ivan.
        Članovi Časnoga suda: Bučar, Stjepan; Husinec, Franjo; Malvić, Dubravko; Onsea, Antun; Tecilazić-Bašić, Mira.
        ^{Glavna skupština 2006. održana je u Varaždinu. — Prema odluci Glavnog odbora V. Bogišić smijenjen je sa svih dužnosti u Matici hrvatskoj i brisan iz njezina članstva. Umjesto njega Glavni odbor za novoga je potpredsjednika izabrao S. Damjanovića. — Nakon imenovanja A. Čavlek-Kovač na novu dužnost (voditeljica Ureda predsjednika MH) za novoga poslovnog tajnika imenovan je M. Mišković. — Tijekom odborničkog mandata iz Glavnog odbora istupili su Ž. Čorak (zbog neslaganja s uređivačkom politikom Vijenca, Matičina »književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost«), P. Pavličić (zbog neslaganja s odlukom Glavnog odbora o smjeni uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti) i H. Sablić-Tomić (zbog neslaganja s postupcima koje je Glavni odbor proveo pri smjeni uredništvâ edicije SHK i časopisa Kolo kao i zbog odluke Glavnog odbora da V. Bogišića izbriše iz članstva MH). Na mjesta Ž. Čorak i P. Pavličića kooptirani su u Glavni odbor D. Barbarić i I. Kanižaj dok je mjesto H. Sablić Tomić ostalo nepopunjeno do zasjedanja Skupštine. — Odlukom Glavnog odbora T. Blažeka postavljen za člana Nadzornog odbora umjesto preminuloga Z. Bartolića. — Zasjedanje izvještajne Glavne skupštine održano je 14. VI. 2008. u Poreču.}

19. VI. 2010 – 14. VI. 2014.
        Dužnosnici u Glavnom odboru: Zidić, Igor (predsjednik); Damjanović, Stjepan (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Stamać, Ante (potpredsjednik); Lukić, Zorislav (glavni tajnik); Maroević, Tonko (književni tajnik); Zorić, Damir (gospodarski tajnik); Mišković, Marinko (poslovni tajnik do 30. IX. 2010); Turina, August (poslovni tajnik od 1. I. 2011. do 13. XI. 2012).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Bešlić, Milan; Bratulić, Josip; Bajuk, Lidija; Barbarić, Damir; Čučić, Vesna; Fišer, Ernest; Hranjec, Stjepan; Husinec, Renata; Kovačić, Kuzma; Lisac, Josip; Marić, fra Mirko; Matekalo Draganović, Jasna; Mikulaco, Daniel; Selem, Petar; Stojić, Andrija; Švagelj, Dražen; Vidić, Petar Perica; Vidmarović, Ðuro.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bartulović, Željko; Ćurić, Jakov; Janeš, Ivan; Paštar, Ivan; Vuletić, Ivica.
        Članovi Časnoga suda: Bučar, Stjepan († 25. VII. 2012); Crnogorac, Ante; Husinec, Franjo; Mišković, Anto; Tecilazić-Bašić, Mira.
        ^{Glavna skupština 2010. održana je u Čitluku. — M. Mišković podnio ostavku na dužnost poslovnoga tajnika MH; umjesto njega Glavni odbor izabrao je A. Turinu koji je nakon gotovo dvogodišnjeg mandata smijenjen zbog kršenja Matičinih Pravila i neutemeljenih optužbi o nezakonitu poslovanju Matice hrvatske. — Zasjedanje izvještajne Glavne skupštine održano je 30. lipnja 2012. u Osijeku.}

14. VI. 2014.
        Dužnosnici u Glavnom odboru: Damjanović, Stjepan (predsjednik); Barbarić, Damir (potpredsjednik); Botica, Stipe (potpredsjednik); Sučić, Stjepan (potpredsjednik); Lukić, Zorislav (glavni tajnik); Šeput, Luka (književni tajnik); Zorić, Damir (gospodarski tajnik).
        Odbornici  u Glavnom odboru: Akrap, Anđelko; Bratulić, Josip; Crnković, Goran; Čučić, Vesna; Gavran, Miro; Husinec, Renata; Jurkić, Trpimir; Kutleša, Stipe; Marić, Mirko; Maroević, Tonko; Nikčević, Sanja; Stamać, Ante; Stojić, Andrija; Vidić, fra Petar Perica; Vidmarović, Đuro; Završki, Ivica; Zidić, Igor; Živić, Dražen.
        Odbornici  u Nadzornom odboru: Bartulović, Željko; Ćurić, Jakov; Janeš, Ivan; Bušić, Mario; Vuletić, Ivica.
        Članovi Časnoga suda: Husinec, Franjo; Jakobović, Zvonimir; Marasović, Šimun; Pecoja, Ivan; Tecilazić-Bašić, Mira.
        ^{Glavna skupština 2014. održana je u Zagrebu.}

Izvori i literatura

1. Arhivska građa

1.1 Hrvatski državni arhiv, Fond Matica hrvatska
       a) serija Pravila i ostali normativni akti, kut. 36;
      b) serija Zapisnici sjednica tijela MH 1842–1973. [zapisnici Ilirske čitaonice i Matice ilirske, Glavne skupštine, Zajedničkog odbora, Književnog odbora, Gospodarskog odbora, Glavnog odobra, Upravnog odbora, Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Predsjedništva, Gospodarske komisije, Odbora za vođenje tekućih poslova], kut. 37–65;
      c) serija 7 i 8 (Naknadno preuzeto gradivo MH), Zapisnik Matice ilirske 1851–1873. i Zapisnik odborskih sjednica Matice hrvatske 1933–1940., kut. 2-3;
      d) serija Evidencije članstva i dokumentacija o radu sa članstvom MH, kut. 91–96.

1.2 Hrvatski državni arhiv, Fond Građanske stranke i društva (Grupa VI)
      a) Podaci o djelovanju Matice hrvatske (s predloženim i odobrenim Pravilima Matice ilirske/hrvatske 1842–1938), inv. br. 2167.

1.3 Pismohrana Matice hrvatske, Arhiva Predsjedništva
      a) Zapisnici s Glavnih skupština 1990–2014;
      b) Zapisnici Glavnog odbora 1990–2014.

1.4 Baze podataka
Matica hrvatska, Tajništvo za ogranke i članstvo, Elektronička baza podataka o članovima MH.

2. Objavljena građa u tiskanom i elektroničkom obliku

2. 1 Pravila:
      Statuta fundamentalia [1839], u: T. SMIČIKLAS i F. MARKOVIĆ, Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga, Zagreb 1892.
      Osnova Matice ilirske [1842], u: Ilirske narodne novine, br. 15 (19. II), Zagreb 1842. (isto u: J. RAVLIĆ i M. SOMBORAC, Matica hrvatska 1842–1962, Zagreb 1963).
      Pravila družtva »Matice ilirske« u Zagrebu izradjena po osnovi iste Matice od g. 1842., Zagreb 1851. (pod skraćenim naslovom Pravila Matice ilirske objavljeno i u Izvješćima/Izvještajima o stanju/upravljanju Matice ilirske za god. 1854–1867., Zagreb 1858–1869).
      Pravila Matice hrvatske [1874], Zagreb 1874. (isto u: Vienac, br. 28, Zagreb 1874.
      Izvještaj Matice Hrvatske za god. 1877., Zagreb 1878).
      Pravila Matice hrvatske [1878], u: Izvještaj Matice Hrvatske za god. 1879. (i dalje za god 1880–1900), Zagreb 1880–1901. (isto u: J. RAVLIĆ i M. SOMBORAC, Matica hrvatska 1842–1962, Zagreb 1963.
      Pravila Matice hrvatske [1903], u: Izvještaj Matice Hrvatske za upravnu god. 1902. i 1903., Zagreb 1904. (isto u: Strossmayer ‒ koledar za god. 1912, Zagreb 1911).
      Pravila Matice hrvatske [1918], u: Izvještaj Matice Hrvatske za godinu 1917., Zagreb 1919.
      Pravila Matice hrvatske [1925], Zagreb 1925.
      Pravila Matice hrvatske [1929], Zagreb 1929. i 1933.
      Pravila Matice hrvatske [1938], Zagreb 1938.
      Pravila Matice hrvatske [1990], Zagreb 1991.
      Pravila Matice hrvatske [1992], Zagreb 1993.
      Pravila Matice hrvatske [1997], u: Kolo, izv. izd., Zagreb 1998.
      Pravila Matice hrvatske [2002], Zagreb 2002.
      Pravila Matice hrvatske [2008], Zagreb 2008.
      Pravila Matice hrvatske [2014].

2. 2 Popisi članova
      Račun od Matice za narodno knjižestvo sabrane po nastojanju čitaonice zagrebačke za god. 1842. (i dalje za god. 1843. i 1844), Zagreb 1843–1845.
      Račun od Matice ilirske za narodno knjižestvo koncem godišta 1845., Beč 1846.
      Račun od Matice horvatsko-slavonske načinjen koncem godišta 1846., Zagreb 1848.
      Račun od Matice za književnost ilirsku za godišta 1847, 1848 i 1849.: prilog k »Jugoslovenskim novinam«, Zagreb 1850.
      Imenik utemeljiteljah Matice s pregledom računa od god. 1853., Neven, br. 26. (29. VI), Prilog, Zagreb 1854.
      Izvieštje o stanju Matice ilirske od 1. siečnja 1854. do 31. prosinca 1857., Zagreb 1858.
      Izvieštje o stanju Matice ilirske od 1. siečnja do 31. pros. 1858., Zagreb 1859.
      Izvješće o upravljanju i računih Matice ilirske od 1. siečnja do 31. prosinca 1861. (i dalje za god. 1862), Zagreb 1862–1863.
      Izvješće o upravljanju i računih Matice ilirske od 1. siečnja do 31. prosinca 1863., u: Književnik, sv. 2, Zagreb 1864.
      Popis članova »Matice hrvatske« 1876., Zagreb 1877.
      Imenik članova Matice Hrvatske, u: Izvještaj Matice hrvatske za god. 1877. (i dalje za god. 1878–1900., 1902–1903., 1906–1907., 1908–1909., 1911–1913., 1926–1933., 1942), Zagreb 1878–1943.
      Članovi »Matice Hrvatske« godine 1910., u: Strossmayer ‒ koledar za god. 1912, Zagreb 1911.
      H. MEŠTRIĆ, Matica hrvatska 2002., Kolo, br. 4, Zagreb 2001.
      J. BRLEKOVIĆ, Matica hrvatska 2003., Kolo, br. 4, Zagreb 2002.
      ISTI, Matica hrvatska 2004., Kolo, br. 1, Zagreb 2004.
      ISTI, Matica hrvatska 2004. (s pregledom spolne, starosne, obrazovne i stručne strukture članstva), Kolo, br. 4, Zagreb 2004.
      ISTI, Matica hrvatska 2005., Kolo, br. 4, Zagreb 2005.
      M. SAČER, Matica hrvatska 2006., Kolo, br. 4, Zagreb 2006.
      ISTA, Članstvo Matice hrvatske 2009. godine, Kolo, br. 5, Zagreb 2009.

2. 3. Tajnički i blagajnički izvještaji s Glavnih skupština i odborski izvještaji sa sjednica uprave MH
      Izvještaj Matice hrvatske za god. 1877. (i dalje za god. 1878–1900., 1902–1903., 1906–1907., 1908–1909., 1911–1944), Zagreb 1878–1945.
      Glas Matice Hrvatske, br. 1–6, i 8–12, 21–22/1906., br. 1–4/1907., br. 3, 19/1908., br. 11, 16–17/1909., Zagreb 1906–1909.
      Savremenik, br. 5, Zagreb 1910.

3. Literatura

      I. TRNSKI, Preporodjaj naše »Matice«, Vienac, br. 16, Zagreb 1873.
      T. SMIČIKLAS, Matica hrvatska, Vienac, br. 29, Zagreb 1874.
      Statistički pregled članova »Matice hrvatske«, Vienac, br. 15, Zagreb 1878.
      K štatistici članova »Matice hrvatske«, Vienac, br. 18, Zagreb 1878.
      Matica hrvatska, Vienac, br. 21, Zagreb 1878.
      Matica hrvatska [statistički pregled članova u rubrici »Listak«], Vienac, br. 21, Zagreb 1878.
      T. SMIČIKLAS i F. MARKOVIĆ, Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga, Zagreb 1892. (dostupno i na web stranicama Matice hrvatske)
      Članovi »Matice Hrvatske« u Hrvatskoj i Slavoniji po zvanju i zanimanju, Glas Matice Hrvatske, br. 14–15, Zagreb 1908.
      Matica hrvatska u Zagrebu [katalog], Zagreb 1911.
      Izvještaj Glavne godišnje skupštine dne 25. ožujka 1911., u: Strossmayer ‒ koledar za god. 1912, Zagreb 1911.
      Uputa za članove Matice Hrvatske, u: Popis knjiga na skladištu MH u Zagrebu [katalog], Zagreb 1919.
      Uvjeti članstva, u: Popis izdanja Matice hrvatske [katalozi], Zagreb 1931–1933.
      Uvjeti i kategorije članstva, u: Matica Hrvatska svome narodu: najnoviji popis knjiga [katalozi], Zagreb 1936–1942.
      J. RAVLIĆ, Povijest Matice hrvatske, u: Matica hrvatska 1842–1962, Zagreb 1963.
Izvješća Matice hrvatske 1: dokumenti o kulturnom i prosvjetnom radu 1966–1969., ur. Grgo Gamulin, Zagreb 1970.
      M. GROSS, Prema građanskoj kulturi, u: Počeci moderne hrvatske, Zagreb 1985.
      A. SZABO, Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860–1873.: II, Zagreb 1988.
      M. GROSS, Građanska kultura, u: Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb 1992.
      Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, Zagreb 2002.
      B. JANDRIĆ, Uloga Matice hrvatske u događajima 1971. godine, u: Dijalog povjesničara – istoričara 7, prir. H. S. Fleck i I. Graovac, Zagreb 2003.
      ISTI, Progon rukovodstva Matice hrvatske nakon sloma Hrvatskog proljeća, u: Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić, prir. A. Buczynski, M. Kruhek i S. Matković, Zagreb 2003.
      J. BRLEKOVIĆ, Članstvo, u: Izvješće o radu Matice hrvatske 2002–2004., Zagreb 2004.
Isti, Članstvo, u: Izvješće o radu Matice hrvatske 2004–2006., Zagreb 2006.
      M. SAČER, Članstvo Matice hrvatske, u: Izvješće o radu Matice hrvatske 2006–2008., Zagreb 2008.
      ISTA, Članstvo Matice hrvatske, u: Izvješće o radu Matice hrvatske 2008–2010., Zagreb 2010.

Tekst o članovima Matice hrvatske objavljen je u  prvome svesku Enciklopedija Matice hrvatske. PDF članka možete preuzeti OVDJE.