Stjepan Damjanović novi predsjednik Matice hrvatske

Akademik Stjepan Damjanović novi je predsjednik Matice hrvatske! Odlučeno je tako na Izbornoj glavnoj skupštini Matice hrvatske u Staroj gradskoj vijećnici Grada Zagreba, gdje su 14. lipnja birani članovi Predsjedništva, Glavnog i Nadzornog odbora te Časnog suda Matice hrvatske. Uglednom jezikoslovcu i dosadašnjem Matičinu potpredsjedniku povjerenje je darovalo svih 129 zastupnika koji su pristupili glasovanju, a uz predsjednika Damjanovića Maticu će u sljedeće četiri godine voditi Damir Barbarić, Stjepan Sučić i Stipe Botica kao potpredsjednici, Zorislav Lukić na funkciji glavnoga tajnika, Damir Zorić kao gospodarski tajnik, dok će dužnost književnoga tajnika Matice hrvatske obnašati Luka Šeput, glavni urednik Vijenca.

Matičina izborna skupština održana je u Staroj gradskoj vijećnici / Snimio Mirko Cvjetko

Ponovno održavanje Glavne skupštine u Zagrebu, nakon Splita, Varaždina, Poreča, Čitluka i Osijeka, pokazalo se promišljenim potezom jer je skupština naišla na vrlo visok odaziv od čak 138 delegata iz različitih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemlja u kojima žive Hrvati. Oni su dužnosnike, vrlo simbolično, birali na povijesnom mjestu, u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici, gdje su još od srednjega vijeka zasjedali gradski dužnosnici. Na tom je mjestu 1833. sagrađeno prvo zagrebačko kazalište, dvije godine poslije na njegovim daskama čuo se prvi put hrvatski jezik s Gajevom budnicom Još Hrvatska ni propala, a u toj je zgradi 1840. izvedena i prva predstava na hrvatskom jeziku Juran i Sofija ili Turci kod Siska Ivana Kukuljevića Sakcinskog te prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga 1846. U njoj je održano i nekoliko važnih zasjedanja Hrvatskog sabora, na Kukuljevićev prijedlog 23. listopada 1847. hrvatski jezik proglašen je službenim, 1848. u Staroj gradskoj vijećnici zasjedao je i prvi hrvatski Narodni sabor pod predsjedavanjem bana Josipa Jelačića.

Skupštinu je otvorio Matičin potpredsjednik akademik Ante Stamać zahvalivši Gradskoj skupštini Grada Zagreba na pokroviteljstvu i pozdravivši goste. Nakon prihvaćanja dnevnog reda okupljenima se nadahnutim govorom „kao prijatelj i suborac“ obratio Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, istaknuvši da je nakon čak tri uzastopna mandata funkciju odlučio ustupiti mlađim matičarima. U govoru se osvrnuo na svojih 48 godina s Maticom, u kojoj je obnašao razne dužnosti, od poslovnog tajnika, voditelja Matičine periodike, urednika Kola u više navrata, kultnog Hrvatskoga tjednika koji je pokrenuo, do predsjednika Matice. Kazao je da svoju sobu u Matičinoj palači, gdje se gotovo pola stoljeća susretao s najvećim imenima hrvatske kulture i inteligencije, ali i sa stranim veleposlanicima i umjetnicima, prepušta nasljedniku, ali će u nekom kutku Matice zasigurno ostati.

Zidić je uputio i oštru kritiku „nekompetentnim kvazielitama“, koje su prema njegovim riječima stvorile nesređenu državu kojoj vjerovnici stežu konop oko vrata, koja uspješno proizvodi samo nezaposlenost, koja upropaštava svoje industrijske potencijale, svoje školstvo. „Nismo se borili za Hrvatsku koja će podcjenjivati svoje učitelje i profesore, bolničare i bolničarke, liječnice i liječnike, braniteljsku populaciju, stare i bolesne. Nismo htjeli ni državu u kojoj nema mjesta za mlade i školovane ljude, ni državu koja se stidi sebe same, svoga naroda i svoje tradicije. Državu koja nije svjesna svoga povijesnoga identiteta… Htjeli smo slobodnu Hrvatsku, socijalnu, solidarnu, samopouzdanu i ponosnu državu svih njezinih građana, a ne rezigniranu, depresivnu, domovinu napuštenih i utučenih pobjednika. Htjeli smo vjerodostojnu Hrvatsku dobra, kulture, rada i demokracije.“ Dodao je da su se za takvu Hrvatsku borila upravna izvršna tijela Matice hrvatske i golem dio njezina članstva, od 1967. do danas, a skrbiti o hrvatskoj narodnosti, prema Zidiću, Matičina je zadaća i u budućnosti.

Skupštini su se pozdravnim govorima obratili i gosti susreta. U ime pokrovitelja predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor zahvalio je Matičinoj upravi na prihvaćanju pokroviteljstva kazavši da je Matica među prvima pozvana brinuti se i o našem nacionalnom i o kulturnom identitetu, što je iznimno važno u vremenu hrvatskoga članstva u Europskoj Uniji. Prisjetio se i Vlade Gotovca, ratnoga Matičina predsjednika i njegova političkog uzora, kroz čiji lik vidi sve Matičine članove.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić podsjetio je na čvrste veze dviju institucija i svojevrsnu „personalnu uniju“ među njima, budući da su od 24 predsjednika Matice hrvatske 15 bili članovi Akademije, a Tadija Smičiklas i Albert Bazala predsjednici i Akademije i Matice. „Matica hrvatska, kao i HAZU, pripada među temeljne nacionalne institucije hrvatskoga naroda, obje su izgrađivale hrvatski identitet i bez njih bi hrvatska povijest i kultura bile znatno siromašnije. Obje institucije konstruktivno djeluju, nastojeći spajati, a ne razdvajati, i često se nalaze na udaru kritika, što govori o tome koliko se do naših stajališta drži i koliko o njima vode računa i oni koji se s njima ne slažu.“ Dodao je da su i Akademija i Matica u vremenima neslobode bile na neki način supstituti hrvatske državnosti. „Danas, kada je samostalna hrvatska država stvarnost, naše institucije pozvane su biti u prvim redovima borbe za njezin razvoj, kao i u borbi za zaštitu hrvatskog identiteta u uvjetima globalizacije i njegova promicanja u svijetu“. Kusić je istaknuo i važnost Matičinih ogranaka po cijeloj Hrvatskoj, kazavši da kao intelektualna okupljališta u svojim sredinama djeluju poput HAZU-a na nacionalnoj razini, čime se potvrđuje misao Tadije Smičiklasa da Matica hrvatska mora biti „hrvatska narodna akademija“.

Milček Komelj, predsjednik Slovenske matice

Skupštinu su pozdravili i predsjednik Slovenske matice Milček Komelj, koji je podsjetio na plodnu suradnju dviju Matica, rektori Sveučilišta u Zagrebu i Mostaru Aleksa Bjeliš i Ljerka Ostojić, u ime kardinala Josipa Bozanića otac Nedjeljko Pintarić te Franjo Topić, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. Topić je zahvalio za Matičinu suradnju i pomoć Napretku i njegovim naporima u svrhu očuvanja kulture i jezika Hrvata u BiH, istaknuvši da u ta dva društva i dalje živi ideja općeg dobra.

Radni dio skupštine otvorio je glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić izvješćem o radu i poslovanju Matice hrvatske u protekle dvije godine. Kazao je da se ljestvica financiranja kulture u Hrvatskoj drastično spustila i sa svega 0, 49% proračunskih sredstava namijenjenih kulturi Hrvatska je trenutno na začelju europskih zemalja. „Matica hrvatska sa 16 milijuna kuna godišnje otprije šest godina spala je na 9,5 milijuna kuna, a nastavi li se takav trend, uskoro ćemo spasti na pola toga iznosa“, rekao je Lukić i dodao da su i jedinice lokalne samouprave znatno smanjile dotacije za kulturu. „Ogranak u Čakovcu, primjerice, donedavno je dobivao od Međimurske županije sto tisuća kuna, a ove godine – tri tisuće!“ Usprkos nepoticajnu okružju Matica se pokazala kao izrazito žilava institucija, rekao je. Da je tomu tako, najbolje potvrđuje publikacija s detaljnim izvješćima o radu Središnjice i ogranaka, koju je glavni tajnik predstavio, a broji više od 270 stranica.

Zorislav Lukić naglasio je da je Matica u proteklom razdoblju surađivala s najvažnijim nacionalnim institucijama, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Sveučilišta u Zagrebu. Rezultat takve suradnje jest i Treći program Hrvatske televizije, namijenjen kulturi, umjetnosti i znanosti. U tom kontekstu apostrofirao je i uspješnu suradnju Matice hrvatske i Slovenske matice.

Osvrnuo se i na neke negativne i opterećujuće pojave, poput tiskanja djela Ivana Gundulića u ediciji Deset vekova srpske književnosti Matice srpske, ocijenivši nužnim da Matica hrvatska reagira na takva kulturna presezanja. Poručio je da bi za vrijeme pristupnih pregovora Srbije Uniji Hrvatska trebala iskoristiti raspoložive mehanizme i otvoriti to pitanje.

Matičin glavni tajnik predstavio je i neke nove inicijative u svrhu unapređenja poslovanja i komunikacije Središnjice i ogranaka. Jedna od njih je Portal ogranaka Matice hrvatske, koji će biti osnovan u svrhu jačega umrežavanja ogranaka, a ideja je da na njemu budu dostupne sve informacije o aktivnostima pojedinih ogranaka (najave događaja, zapisnici sa skupština, izvješća i sl.). Na koncu govora osvrnuo se na uspješnu i plodnu suradnju s dosadašnjim predsjednikom Igorom Zidićem zahvalivši mu na svemu što je učinio za Maticu hrvatsku.

U bogatoj i konstruktivnoj raspravi sudjelovao je niz zastupnika, a ovdje donosimo najvažnije naglaske nekolicine delegata. „Koliko je važno čuvati naš jezik, našu književnost, našu povijest, toliko je važno čuvati i naše gospodarstvene interese, jer ukoliko nema gospodarstva koje to prati, i ta najvažnija obilježja jedne nacije mogu biti ugrožena“, rekao je pročelnik Odjela za gospodarstvo Središnjice Marijan Kostrenčić i dodao da je Odjel pratio najvažnije strateške teme hrvatskoga gospodarstva, poput otvaranja rasprava o šumama i poljoprivredi, vodnom bogatstvu, obnovi zadrugarstva, položaju kune i mogućnosti devalvacije, javnog zajma i dr.

Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić potaknuo je okupljene da promisle što ćemo učini za prostore uništeni poplavom i ratom, za tolike demografski opustošene naše krajeve. Najvažnijim pitanjem ocijenio je tko će voditi Hrvatsku za dvadeset godina, dodavši da su matičari pozvani da kao odgojitelji i učitelji odgajaju hrvatsku mladost. Citirao je riječi Ivana Mažuranića upućene sinu Vladimiru da ne pogibaju narodi samo od ratnih rana nego i ako zamru i ako zaspu. „Ako Hrvatska danas spava, Matica ima zadaću da svoj narod krijepi. I da mu ne da da zaspi. Za teška vremena potrebna su velika djela. Matica hrvatska za to je pozvana.“

Aleksa Bjeliš, rektor Zagrebačkog sveučilišta

Na poplave se osvrnuo i predsjednik osječkog ogranka MH Ivica Završki, domaćina zadnje Glavne skupštine MH, kojega se dojmila solidarnost koju su Hrvati pokazali u posljednje vrijeme. Istaknuo je da je za to zaslužna i Matica, koja je tijekom dugogodišnjega djelovanja pridonijela osvješćivanju Hrvata i njihovoj identifikaciji s nacijom i koja se danas jedina brine o cijeloj naciji, uključujući i Hrvate u BiH. Na tom je tragu bio i predsjednik OMH u Grudama Jozo Marić, koji je pohvalio Matičinu brigu o rubnim hrvatskim prostorima, pozvavši sve da te napore intenziviraju. Fra Mirko Marić, predsjednik OMH u Sinju, u tom je kontekstu pozvao Središnjicu da izvrsne programe različitih kulturnih događanja predstavi i u nekim ograncima. Predsjednik OMH u Čitluku Andrija Stojić još je jednom zahvalio upravi što je svoju prošlu izbornu skupštinu održala u njihovu ogranku kazavši da je to bio je snažan znak kulturne, duhovne i moralne potpore Hrvatima u BiH.

Predsjednica Ogranka u Vukovaru Lidija Miletić upoznala je skupštinu s činjenicom da vukovarski ogranak nema svoj dom jer gradska uprava „smatra da djelatnost Ogranka ne odgovara dodijeljenom prostoru u kući nobelovca Lavoslava Ružičke“. To je ocijenila podilaženjem srpskoj nacionalnoj manjini i pozvala sve da pomognu u rješavanju toga problema. Trpimir Jurkić, novi predsjednik OMH u Splitu, najavio je za borbu za opstanak splitskog ogranka MH zahvalivši glavnom tajniku na naporima koje je posljednjih mjeseci uložio u to da se ogranak ne ugasi. Željko Bartulović iz OMH u Rijeci predložio je da Matica organizira prodajne izložbe u sveučilišnim centrima istaknuvši i potrebu jačanja komunikacije među ograncima.

Skupštini su se obratili kandidati za predsjednika i književnog tajnika Matice hrvatske Stjepan Damjanović i Luka Šeput, kojih govore donosimo u cijelosti.

Na Matičinoj skupštini dodijeljene su i zlatne i srebrene povelje Matice hrvatske te nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski Nadi Grujić i dubrovačkom ogranku MH za knjigu Kuća u gradu. Najviše Matičino odličje naslovljeno imenom prvoga Matičina predsjednika dodijeljeno je Igoru Zidiću.

Na ovogodišnjoj skupštini birano je novo vodstvo Matice hrvatske, a nakon proglašenja rezultata koje je pročitao predsjednik izbornog povjerenstva Nikola Filko okupljenima se obratio novi predsjednik akademik Stjepan Damjanović, koji je zahvalio dosadašnjem predsjedniku Igoru Zidiću. „Doista je obogaćenje raditi s čovjekom takva znanja i iskustva, čovjeka koji je u stanju dugo i strpljivo slušati, ali koji se nije bojao rješavati teške situacije i koji probleme nije gurao pod tepih. On će i dalje biti s nama, ne samo kao član Glavnog odbora nego i u ostvarivanju važnih projekata, i to je ono što uvećava moju vjeru da ćemo biti uspješni.“ Kazao je da iz Predsjedništva odlaze ugledni akademici Tonko Maroević i Ante Stamać, njegovi prijatelji, zahvalni matičari i kolege, ali i njih će dvojica i dalje raditi mnoge poslove koje su radili i dosad. Zahvalio je i medijima, članovima Matičine radne zajednice, ali i svim zastupnicama i zastupnicima, kojima je poželio sretan povratak kućama.

Zaključno treba istaknuti da ovogodišnja Izborna Glavna skupština Matice hrvatske potvrđuje kontinuitet u radu i nastojanjima usmjerenima očuvanju i promicanju temeljnih kulturnih vrijednosti hrvatskoga naroda, ali i našega nacionalnog identiteta, bez čijega čuvanja i njegovanja u McLuhanovu globalnom selu nemamo šanse. Izbor novoga vodstva naše najstarije kulturne ustanove, u koje su ušli i neki mlađi dužnosnici, svjedoči da u Matici postoji svijest i o potrebnim promjenama, prije svega pomlađivanju i konsolidaciji članstva, što će biti neke od važnijih zadaća novoga vodstva i u sljedećem razdoblju.