Marko Samardžija

Akademik Marko Samardžija, kroatist i jezikoslovac,  rođen je 1947. u Vođincima kod Vinkovaca. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a srednju ekonomsku školu u Vinkovcima. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije (1971), potom magistrirao (1977) te doktorirao s radom iz područja filologije (Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, 1986).

Radio je kao profesor na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1971-1973) te kao asistent (od 1973), znanstveni asistent (od 1978), docent (od 1987), izvanredni profesor (od 1992) i redoviti profesor (1998-2017) na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedra za hrvatski standardni jezik) zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Kao gostujući profesor i gost predavač predavao je na sveučilištima u Mostaru, Pečuhu, Sambotelu, Kölnu, Skopju, Sosnowiecu, Varšavi, Ljubljani, Poznanju, Budimpešti, Pečuhu i Katowicama.

Od 1993. aktivno je sudjelovao na brojnim međunarodnim i domaćim slavističkim kongresima (Bratislava, Krakow, Ljubljana, Ohrid, Pula, Osijek, Zadar, Varaždin). Bio je članom Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnoga slavističkoga komiteta.

Autor je brojnih znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Napisao je, uredio i priredio tridesetak knjiga, među njima i niz izdanja objavljenih u nakladi Matice hrvatske i njezinih ogranaka.

Objavio je sljedeće autorske knjige: Ljudevit Jonke, Zagreb 1990., Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 1993.,  Filološki portreti, OMH  Zaprešić, Zaprešić 1993. Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije), više izdanja, Zagreb 1995‒2000.,  Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, MH, Zagreb 1997., Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije, više izdanja, Zagreb 1998‒2008.,  Jezikoslovni razgovori, Vinkovci 2000., Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (u suradnji s Antom Selakom),  Zagreb 2001., Nekoć i nedavno ‒ odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Rijeka 2002.,  Piščev izbor, Zagreb 2003.,  Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, 2. prošireno izd., Zagreb 2004., Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić 2006.,  Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2008., Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko, Ilok 2010., Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941.), Zagreb 2012., Srpsko ‒ hrvatski objasnidbeni rječnik, MH, Zagreb 2015., Kroatistički portreti i za(o)kreti, Zagreb 2019.

Među važnija Samardžijina urednička i priređivačka izdanja spadaju knjige Jezični purizam u NDH ‒ jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik, Zagreb, 1993., Barbarizmi u hrvatskom jeziku Vatroslava Rožića, Zagreb, Zagreb, 1998., Izbor iz djela  Pavla Rittera Vitezovića, Vinkovci 1999., Izbor iz djela  Matije Antuna Relkovića, Vinkovci 1999., Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, MH, Zagreb 1999., Filološke sitnice i pabirci Ivana Broza, Zagreb, 2000., Jezikoslovne rasprave i članci F. Ivekovića, I. Broza, T. Maretića, V. Rožića, M. Rešetara, N. Andrića, D. Boranića i A. Radića, MH, Zagreb, 2001., Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe Marijana Stojkovića, Zagreb, 2005., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova; u suradnji s Ivom Pranjkovićem), MH, Zagreb 2006., Dani Julija Benešića II. (zbornik radova; u suradnji s Matom Batorovićem), Ilok, 2006., Bizovačko narječje Adolfa Bratoljuba Klaić, OMH Bizovac, Bizovac 2007., Donjosutlanski kajkavski ikavci. Brdovec, 2008., Dani Julija Benešića III. (zbornik radova; u suradnji s Matom Batorovićem). Ilok, 2008., Hrvatski pravopis ‒ po određenju kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu Ivana Broza, Zagreb 2014., Jezične bilješke  Antuna Šimčika, Zagreb 2015., Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja, Zagreb 2017.

Akademik Marko Samardžija preminuo je u Zagrebu 2019.