Prevela Cvijeta Pavlović, priredio Milivoj Solar
U znanosti o književnosti Taine se redovno smatra jednim od najuglednijih predstavnika književnoznanstvenog pozitivizma, točnije rečeno pozitivistički orijentirane povijesti književnosti. U tom smislu, za Matičino su izdanje izabrana dva egzemplarna Taineova teksta, preuzeta iz njegove Povijesti engleske književnosti (Histoire de la littérature anglaise), čije je prvo izdanje objavljeno 1863. u Parizu.
I dok Uvod u englesku književnost predstavlja svojevrsni manifest književnoznanstvenoga pozitivizma ‒ teorijsku razradu njegove strategije i metodologije utemeljene na uvidu da se stvaranje umjetničkog djela mora tumačiti u kontekstu utjecaja okoline i podneblja, rasnih osobina naroda te povijesnoga trenutka duhovnog razvoja ‒ tekst o Byronu manje teži teorijskim objašnjenjima, a više uživljavanju u djelo biografskim i psihološkim portretiranjem pisca čime se, prema riječima priređivača knjige Milivoja Solara, otkriva i paradoks književnoznanstvenoga pozitivizma ‒ od znanstvenosti koju je Taine želio postići nije se sačuvalo mnogo, već je preživjela jedino »vrijedna i zanimljiva književnost o književnosti«.
Biblioteka Parnas. Niz Teorija književnosti, glavna urednica Romana Horvat, izvršni urednik Luka Vukušić, likovno oblikovanje biblioteke Luka Gusić. - Pogovor priređivača
Francuski filozof, povjesničar, književni kritičar i teoretičar (Vouziers, 21. IV. 1828 – Pariz, 5. III. 1893), jedan od najvažnijih predstavnika književnoznanstvenoga pozitivizma
Klikni za povratak