Autori

Stijepo Mijović Kočan

Stijepo Mijović Kočan

Pjesnik, putopisac, scenarist i filmski redatelj. Rođen je u Đurinićima, Konavle, 14. travnja 1940. Školovao se u rodnome selu, na Grudi (u Konavli­ma), u Dubrovniku i Zagrebu, gdje je završio studij tadašnjih jugoslavenskih književnosti i komparativnu književnost te dok­torirao iz filoloških znanosti.

Radio je kao nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi, kao televi­zijski novinar (od 1962. do 1966), uređivao je Školske novine (1973‒1979), u kojima je zatim pisao kazališne kritike te re­cenzije knjiga (1995‒2013). Uređivao je i časopis Umjetnost i dijete, a 2003. pokrenuo je Liliglam, likovno, literarno i glazbeno glasilo mladih. Na studiju novinarstva zagrebačkoga sveučilišta petnaestak je godina predavao »Teoriju novinarskih vrsta i nači­na« s praktičnim vježbama.

U pjesništvu se javlja 1956. u srednjoš­kolskome časopisu Polet. Suautor je knjižice Glasovi mladih (Dubrovnik 1961), ali prvu samostalnu pjesničku knjigu objav­ljuje tek 1969. Piše i za djecu.

Autor je manifesta »Manifestiranje elementarnog u pjesništvu« (separat iz Foruma, 1983.), napisao oglede o platnima K. Ronče­vića Pokušati slikom (1985). Objedinio je domovinsko i iseljeno pjesništvo (1940‒1990) u hrestomatiji Skupljena baština (1993), objavio znanstvene monografije Konavle i Josip Pupačić u knji­ževnosti i novinarstvu te više drugih znanstvenih radova s po­dručja znanosti o književnosti i o novinarstvu. Sastavio je te predgovorom, pogovorom i bilješkama popratio knjigu Probra­na baština (100 godina – pjesama – pjesnika hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća, Zagreb 2001). Pokretač je međunarodnoga znan­stvenog skupa o identitetu bokokotorske znanstvene književne i kulturne baštine tamošnjih Hrvata (Kotor 2007).

U Zlatnoj knjizi hrvatskoga pjesništva od početaka do danas sa­stavljača Vlatka Pavletića (izd. iz 1991) zastupljen je sa šest, a u Antologiji hrvatskog dječjeg pjesništva Ive Zalara (1994) s devet naslova. Pjesme mu se nalaze i u antologiji kajkavskoga suvremenog pjesništva Jože Skoka, u antologiji 100 hrvatskih soneta Nikole Milićevića, te u nekim drugim antologijama i pregledima objavljenim u zemlji i inozemstvu. Pjesme su mu otisnute u nizu osnovnoškolskih čitanki, a prevođene su na više jezika.

Osim književnosti, bavi se i filmom, kao scenarist i redatelj. Za­pažena je osobito njegova tv-drama Baka Bijela (više puta ree­mitirana u »Antologiji hrvatske tv-drame«), a fimska verzija je prikazivana u brojnim zemljama. Scenarist je i redatelj stotinjak dokumentarnih tv-filmova i reportaža.

Sastavio i radiofonski uredio antologiju književnosti hrvatsko­ga narodnog preporoda (Iliriae lira) te Gundulićevu Dubravku (Croatia-records, za škole).

Objavljuje i pod pseudonimima. Piše na sva tri hrvatska narječja.

Sudionik je Domovinskog rata, kako u humanitarnom radu, tako i ne­posredno, zbog čega je odlikovan Spomenicom.

Živi i piše u Zagrebu i u Konavlima.

Objavio je sljedeće naslove: Glasovi mladih, skupna zbirka, Du­brovnik 1961; Ispovjedaonica, Zagreb 1969; Ja odozdo, Čakovec, 1970; Ta riječ, Zagreb 1974; Izravno u stroj, Zagreb 1981; Vijenac soneta, Zagreb 1982; Sedmoglasnik, Beograd 1982; Manifestiranje elementarnog u pjesništvu (objavljeno kao separat časopisa »Fo­rum«), Zagreb 1983; Konavle, monografija u suautorstvu, Dubrovnik 1984; Ono nešto, Zagreb 1986; Kronike, kritike, jezik, Za­greb 1988; Triptih o glavi, Zagreb 1988; Konavoski vez, Zagreb 1988; E, da mi je, Zagreb 1991; Skupljena baština, Zagreb1993; Iznove starih majstora, Zagreb 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, Zagreb 1996; Josip Pupačić u književnosti i novinarstvu, Zagreb, 1998; Sonet svinjcu..i Kati, naravno!, Zagreb 2000; Probrana baština, Zagreb 2001; Sred zavičajnih nebesa, Zagreb 2001; Sic transit...u Kini i drugdje, Zagreb 2002; Kučak s Prevlake, Zagreb 2004; Basne u stihovima, Karlovac 2005; Ulovljen u jeziku, Za­greb 2005; Na bijeloj lađi, Zagreb 2005; Jedan izbor, Vinkovci 2007; S Talijom nakon predstave, Zagreb 2010; Ode himne ne, Za­greb 2012; Samo ljubav slavi, Zagreb, 2012, Vu kaju i ž njim, (objavljeno kao separat časopisa »Kaj«), Zagreb 2015; Sin otac sin, Zagreb 2015; Čim umreš, rodit ćeš se, Zagreb 2016; Sedmoglasje ‒ odjednom i djed i dijete, Zagreb 2016. Pod pseudonimom Ana Bako objavio je romane Jane Perkanova (Zagreb 2010) i Mariachi i Kukuriko  (Rijeka 2015).  U tisku mu je roman Priča s kraja svijeta / Lorko i Riko.


Knjige

Čoek zlatnije ruka

Čoek zlatnije ruka

222 str.

2018.

Ode himne ne

Ode himne ne

111 str.

2012.

Sedmoglasje

Sedmoglasje

486 str.

2016.

Sic transit

Sic transit

238 str.

2002.