Stijepo Mijović Kočan

Pjesnik, putopisac, scenarist i filmski redatelj. Rođen je u Đurinićima, Konavle, 14. travnja 1940. Školovao se u rodnome selu, na Grudi (u Konavli­ma), u Dubrovniku i Zagrebu, gdje je završio studij tadašnjih jugoslavenskih književnosti i komparativnu književnost te dok­torirao iz filoloških znanosti.

Radio je kao nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi, kao televi­zijski novinar (od 1962. do 1966), uređivao je Školske novine (1973‒1979), u kojima je zatim pisao kazališne kritike te re­cenzije knjiga (1995‒2013). Uređivao je i časopis Umjetnost i dijete, a 2003. pokrenuo je Liliglam, likovno, literarno i glazbeno glasilo mladih. Na studiju novinarstva zagrebačkoga sveučilišta petnaestak je godina predavao »Teoriju novinarskih vrsta i nači­na« s praktičnim vježbama.

U pjesništvu se javlja 1956. u srednjoš­kolskome časopisu Polet. Suautor je knjižice Glasovi mladih (Dubrovnik 1961), ali prvu samostalnu pjesničku knjigu objav­ljuje tek 1969. Piše i za djecu.

Autor je manifesta »Manifestiranje elementarnog u pjesništvu« (separat iz Foruma, 1983.), napisao oglede o platnima K. Ronče­vića Pokušati slikom (1985). Objedinio je domovinsko i iseljeno pjesništvo (1940‒1990) u hrestomatiji Skupljena baština (1993), objavio znanstvene monografije Konavle i Josip Pupačić u knji­ževnosti i novinarstvu te više drugih znanstvenih radova s po­dručja znanosti o književnosti i o novinarstvu. Sastavio je te predgovorom, pogovorom i bilješkama popratio knjigu Probra­na baština (100 godina – pjesama – pjesnika hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća, Zagreb 2001). Pokretač je međunarodnoga znan­stvenog skupa o identitetu bokokotorske znanstvene književne i kulturne baštine tamošnjih Hrvata (Kotor 2007).

U Zlatnoj knjizi hrvatskoga pjesništva od početaka do danas sa­stavljača Vlatka Pavletića (izd. iz 1991) zastupljen je sa šest, a u Antologiji hrvatskog dječjeg pjesništva Ive Zalara (1994) s devet naslova. Pjesme mu se nalaze i u antologiji kajkavskoga suvremenog pjesništva Jože Skoka, u antologiji 100 hrvatskih soneta Nikole Milićevića, te u nekim drugim antologijama i pregledima objavljenim u zemlji i inozemstvu. Pjesme su mu otisnute u nizu osnovnoškolskih čitanki, a prevođene su na više jezika.

Osim književnosti, bavi se i filmom, kao scenarist i redatelj. Za­pažena je osobito njegova tv-drama Baka Bijela (više puta ree­mitirana u »Antologiji hrvatske tv-drame«), a fimska verzija je prikazivana u brojnim zemljama. Scenarist je i redatelj stotinjak dokumentarnih tv-filmova i reportaža.

Sastavio i radiofonski uredio antologiju književnosti hrvatsko­ga narodnog preporoda (Iliriae lira) te Gundulićevu Dubravku (Croatia-records, za škole).

Objavljuje i pod pseudonimima. Piše na sva tri hrvatska narječja.

Sudionik je Domovinskog rata, kako u humanitarnom radu, tako i ne­posredno, zbog čega je odlikovan Spomenicom.

Živi i piše u Zagrebu i u Konavlima.

Objavio je sljedeće naslove: Glasovi mladih, skupna zbirka, Du­brovnik 1961; Ispovjedaonica, Zagreb 1969; Ja odozdo, Čakovec, 1970; Ta riječ, Zagreb 1974; Izravno u stroj, Zagreb 1981; Vijenac soneta, Zagreb 1982; Sedmoglasnik, Beograd 1982; Manifestiranje elementarnog u pjesništvu (objavljeno kao separat časopisa »Fo­rum«), Zagreb 1983; Konavle, monografija u suautorstvu, Dubrovnik 1984; Ono nešto, Zagreb 1986; Kronike, kritike, jezik, Za­greb 1988; Triptih o glavi, Zagreb 1988; Konavoski vez, Zagreb 1988; E, da mi je, Zagreb 1991; Skupljena baština, Zagreb1993; Iznove starih majstora, Zagreb 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, Zagreb 1996; Josip Pupačić u književnosti i novinarstvu, Zagreb, 1998; Sonet svinjcu..i Kati, naravno!, Zagreb 2000; Probrana baština, Zagreb 2001; Sred zavičajnih nebesa, Zagreb 2001; Sic transit...u Kini i drugdje, Zagreb 2002; Kučak s Prevlake, Zagreb 2004; Basne u stihovima, Karlovac 2005; Ulovljen u jeziku, Za­greb 2005; Na bijeloj lađi, Zagreb 2005; Jedan izbor, Vinkovci 2007; S Talijom nakon predstave, Zagreb 2010; Ode himne ne, Za­greb 2012; Samo ljubav slavi, Zagreb, 2012, Vu kaju i ž njim, (objavljeno kao separat časopisa »Kaj«), Zagreb 2015; Sin otac sin, Zagreb 2015; Čim umreš, rodit ćeš se, Zagreb 2016; Sedmoglasje ‒ odjednom i djed i dijete, Zagreb 2016. Pod pseudonimom Ana Bako objavio je romane Jane Perkanova (Zagreb 2010) i Mariachi i Kukuriko  (Rijeka 2015).  U tisku mu je roman Priča s kraja svijeta / Lorko i Riko.