Priredio STIPE KUTLEŠA
»Pivčević u svojim dubokim introspekcijama potanko analizira ne samo svoje postupke, posljedice pojedinih situacija, već i sve ono mnoštvo vlastitih asocijacija, motiva i želja. U svojim prisjećanjima on donosi niz različitih likova iz svih društvenih redova i staleža, njihove međusobne odnose, intrige, sklonosti, njihove ukuse i poglede, u širokoj satiričnoj panorami, svojevrsnom presjeku društvene, političke i nacionalne povijesti trideset izuzetno burnih godina sredine 20. stoljeća.
Pivčevićeva knjiga uz svoja nedvojbena esejistička određenja memoarske proze napisane literarnim nervom, koji pisca nedvojbeno potvrđuje kao vrsna književnika, sadrži dakle i važnu dokumentiranu odrednicu, vjerno svjedočanstvo u kontekstu nacionalne povijesti, jednu individualnu „sliku iz kolektivnog pamćenja“ koja postaje trajno živa time što je napisana i objavljena. Slike iz pamćenja napisane su da se ne zaborave. Iskustvo autora, iskustvo je i njegova naroda, ono je svakako i iskustvo svijeta. U njegovim „slikama iz pamćenja“ lako je pronaći duh naroda i sliku vremena, vremena uz koje vezujemo i mnoga loša iskustva. Uostalom, narod koji nema svojih slika iz pamćenja, koji dakle ne pamti povijest, osuđen je na njezino ponavljanje, a ne na bolju i sretniju budućnost« (Tihomil Maštrović).
♦ ♦ ♦ ♦ ♦
»Cilj je autora bio pružiti sliku jednog tegobnog vremena u našoj novijoj povijesti kroz prizmu individualne sudbine njezina autora. Dokumenti objavljeni u njoj govore sami za sebe« (Stipe Kutleša).
Biblioteka Notes, glavni urednik Luka Šeput, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Mediaprint – tiskara Hrastić (Zagreb). — Knjiga je opremljena sa 49 c/b ilustracija, predgovorom Marinka Šiška, priređivačevom bilješkom o autoru i imenskim kazalom.
Hrvatski i britanski filozof (Omiš, 1931). Više od trideset godina predavao na Sveučilištu u Bristolu, a kao gost profesor boravio je u Hrvatskoj, Njemačkoj, SAD i Kini. Uz filozofska, objavljuje i dramska djela. Piše i objavljuje na engleskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, a djela su mu prevedena i na kineski i korejski jezik. Glavni napori njegova filozofskoga rada usmjereni su prema sjedinjenju elemenata analitičke i fenomenološke metode filozofiranja u jednoj sistematskoj strukturalističkoj teoriji zbilje
Klikni za povratak