Edo Pivčević

Rođen 1931. u Omišu. Nakon pučke škole započinje gimnazijsko školovanje u Širokom Brijegu i nastavlja ga u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, odakle je istjeran u svibnju 1949. bez prava nastavka obrazovanja na drugim školama. Nakon što je dvaput »dobrovoljno« odradio radne akcije, dopušteno mu je da maturira i da se upiše na sveučilište.

Diplomirao je filozofiju u Zagrebu 1954. godine. Uskoro napušta zemlju i nastavlja studij u Njemačkoj u Erlangenu, potom u Münsteru gdje doktorira 1958. tezom o S. Kierkegaardu. Odmah zatim odlazi u Englesku i u Londonu ponovo doktorira tezom o teoriji brojeva 1962. Nakon toga dobiva profesorsko mjesto na Sveučilištu u Bristolu (1964–1997).

Kao gost profesor boravio je u Hrvatskoj, Njemačkoj, SAD i Kini. Pokrenuo je i uređivao časopis British-Croatian Review (1974), a također je pokretač i prvi predsjednik filozofskog društva Cogito (1986) te utemeljitelj i prvi urednik međunarodnoga filozofskog časopisa istog naslova (1986–2000).

Uz filozofska djela napisao je Dvije drame (2009) i dramu Herr Speer comes calling (2013). Piše i objavljuje na engleskom, njemačkom i hrvatskom, a djela su mu prevedena na njemački, kineski i korejski.

Glavna djela: Ironie als Daseinform bei Søren Kierkegaard (1960), Husserl and Phenomenology (1970) (prošireno i prerađeno izdanje na njemačkom pod naslovom Von Husserl zu Sartre: auf den Spuren der Phänomenologie, 1972; hrvatski prijevod: Na tragu fenomenologije, 1997), The Concept of Reality (1986, 21993), Change and Selves (1990) (hrvatski prijevod pod naslovom Mijena i jastva, 1993), What is Truth? (1997) (prijevod na njemački Was ist Wahrheit?, 2001, i na hrvatski Što je istina?, 2002), The Reason Why? (2007), Man the Rational Animal (2016). U knjigama iz 1986, 2007 i 2016 iznio je temelje nove teorije zbilje. Knjiga Filozof i zavičaj (2004) Marinka Šiška sadrži razgovore s Edom Pivčevićem
                                                                                                                                                _{Bilješku o piscu sastavio Stipe Kutleša}