Vijenac 573

Naslovnica

Tko želi Matici hrvatskoj uzeti Palaču?

Zorislav Lukić glavni tajnik Matice hrvatske

Pravni apsurd

Tko želi Matici hrvatskoj uzeti Palaču?

Dvadeset i pet godina nakon propasti komunističkoga sustava Palača Matice hrvatske je nacionalizirana i njezina privatna imovina upisana je kao društveno vlasništvo. Ono što se nije dogodilo u FNRJ 1945. godine, ni u Jugoslaviji 1971, dogodilo se u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj ...

Ivo Rendić-Miočević

U povodu hajke na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića

Strah od istine

U našoj historiografiji još prevladava slika o Drugom svjetskom ratu koju su stvorili podobni povjesničari u ime pobjednika

Politika se ne smije miješati u jezikoslovlje

Razgovarao Andrija Tunjić

Željko Jozić, jezikoslovac

Politika se ne smije miješati u jezikoslovlje

Neraščišćena situacija oko pravopisnih dvojnosti dovela je postupno i do polarizacije u društvu / Politika nije naručitelj našega pravopisa / Iza pravopisa svojim autoritetom stoji Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje / Nisu se problemi oko hrvatskoga jezika pa i pravopisa stvarali ...

Jure Vujić

Uz gostovanje Pascala Brucknera u Zagrebu

Tužakanje i etiketiranje, naličje novih filozofa

Brucknerova usporedba Hasanbegovićeva imenovanja s francuskim kolaboracionizmom višijevske vlade groteskna je i apsurdna jer ako bismo se držali intelektualnoga poštenja i istine, onda bi Bruckner trebao znati da su njegovi domaći pokrovitelji iz redova sveučilišne nomenklature kao praksisovci, marksisti i apologeti titoističkog ...

Pravo na suptilni identitet

Martina Prokl Predragović

Razgovor: Dalibor Blažina, povjesničar poljske književnosti i književni prevoditelj

Pravo na suptilni identitet

Ukidanje slavističkih katedara na Zapadu posljedica je globalizacijske politike, moćnih financijskih argumenata i stvaranja novog mentaliteta koji ukida razlike. Možda je to povijesna nužnost, ali toj se nužnosti valja opirati koliko je god moguće

Gabrijel Jurić

Portret književnice

Slučaj Ljudmile Ulicke

Dok popularnost i nagrade govore o jednodušnom prihvaćanju, ruska književna kritika izriče oprečna stajališta o djelima Ljudmile Ulicke, od ocjena da je riječ o novom sentimentalizmu ili ženskom pismu do kritika „književnosti za kuharice“

Izum koji je ubrzao svijet

Vanja Babić

Uz izložbu Automobil: kultura mobilnosti, Tehnički muzej Nikola Tesla, 11. siječnja–6. ožujka

Izum koji je ubrzao svijet

Automobil je između dva rata bio nezaobilazan dio svih urbanih vizura. Danas automobila ima neusporedivo više, ali su nepovratno izgubili auru nositelja tehničkog i društvenog progresa. Drugim riječima, automobil je bio i ostao metaforom moderniteta. A upravo je to ishodišna teza inteligentne ...

Vijenac 573

573 - 18. veljače 2016. | Arhiva

Klikni za povratak