Krešimir Mićanović u knjizi Vlast i pravopis prikazuje povijest hrvatskog pravopisa od sredine 19. stoljeća do konca 1990. godine te jezičnopolitičke okolnosti u kojima pravopisna knjiga intervencijom vlasti dobiva status službenog pravopisa.
Intrigantno i vješto napisana, knjiga Vlast i pravopis donosi brojne nove poglede o tome kako su tekli procesi oblikovanja hrvatskih pravopisnih normi te pokazuje često složen i zamršen odnos politike i filologije. Od propisivanja „fonetičkog pravopisa“ oko 1880. do osnutka Pravopisne komisije koja je trebala provesti pravopisnu unifikaciju u međuratnom razdoblju, od pravopisnih prijepora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do Novosadskog dogovora i zabrane Hrvatskoga pravopisa iz 1971, povijest pravopisnoga normiranja u hrvatskom se primjeru pokazuje kao prvorazredan politički triler.
Pravopisna problematika nedvojbeno nosi identitetske i političke naboje. U hrvatskom slučaju ti su naboji ojačani svime što je hrvatski jezik kao izraz hrvatske kulture prolazio kroz neobično složene povijesne okolnosti, a najvažnija je među njima odnos prema srpskom jeziku. Pravopis je često bio najvidljivija i najužarenija slika borbe kojom se dokazivala ili nijekala hrvatska jezična posebnost. Knjiga Krešimira Mićanovića to precizno pokazuje.
Biblioteka THEORIA / ΘΕΩΡΙΑ. Novi niz, glavni urednik Luka Šeput, izvršna urednica Romana Horvat, recenzenti Stjepan Damjanović i Ivan Marković, likovno oblikovanje Luka Gusić, grafički urednik Pavao Damjanović, tisak Kesrschoffset d.o.o., Zagreb – Knjiga je opremljena imenskim kazalom, opsežnom bibliografijom te slikovnim prilozima.
Jezikoslovac, redoviti profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U nizu knjiga i znanstvenih radova objavljenih u domaćim i inozemnim publikacijama ispisao je ponajbolje suvremene tekstove posvećene hrvatskoj standardologiji i sociolingvističkoj kroatistici
Klikni za povratak