Nova knjiga Viktora Žmegača Portreti gradova donosi četiri povijesno-kulturološke studije o urbanim središtima koja su imala ključnu ulogu u izgradnji europske umjetnosti, kulture i civilizacije: Londonu, Veneciji, Münchenu i Sankt Peterburgu.
Akademik Žmegač suvereno pokriva brojna umjetnička područja – književnost, glazbu, povijest i slikarstvo, a velik je znalac i drugih područja, poput tehnike, arhitekture, popularne kulture te u Portretima gradova daje cjelovitu sintezu svih bitnih sastavnica raznolikoga urbanog života u glavnim europskim centrima.
Knjiga je svojevrsni nastavak Žmegačeve knjige Četiri europska grada, koja ja imala vrlo afirmativan čitateljski odjek u našoj sredini. S prethodnom knjigom o Parizu, Beču, Berlinu i Pragu, ovo djelo čini duologiju koja mapira kulturnu geografiju Europe.
♦ ♦ ♦ ♦ ♦
»Nazvao sam ovu knjigu Portreti gradova. London, Venecija, München, Sankt Peterburg oslanjajući se na to da francuska riječ portrait ne označava samo vrstu likovne umjetnosti nego i krajolik, prilike, društvenu sredinu. Tako se i moja knjiga o fenomenu bečke moderne u podnaslovu zove Portret jedne kulture. Ovdje se radi o kulturnopovijesnom prikazu engleske metropole; najljepšega grada sjevernog Jadrana; bavarskoga središta, jednom od centara modernoga slikarstva; te naposljetku o glavnom gradu ruske kulture...« (Viktor Žmegač).
Biblioteka Posebna izdanja, glavni urednik Luka Šeput, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Pavao Damjanović, tisak Denona (Zagreb). — Knjiga je opremljena sa 4 kolor ilustracije
» (...) Viktor Žmegač ovim je, novim djelom zaokružio samosvojnu povijest europske kulture. Njegovo enciklopedijsko znanje, sjajno poznavanje riječi, nota i boja, stvorilo je polihistorski pristup stoljećima kulture, kome zapravo nema para, pogotovo u nas... « (Željko Ivanjek, Jutarnji list, 11. XII. 2019., str. 29).
Akademik, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, germanist europskoga glasa, kroatist, muzikolog i književnik rođen je 1929. u Slatini. Doktorat znanosti stekao je godine 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu, a 1998. postao je i autorom Matice hrvatske koja mu je dosad tiskala jedanaest knjiga
Klikni za povratak