Nav i raj

Nagrada za znanstvenu knjigu godine Dana Josipa i Ivana Kozarca

♦ ♦ ♦ 

» (…) Raj svatko poznaje, namisao o njemu. 'Nav' je pak boravište bogova u staroslavenskoj mitologiji, lokalni Olimp. Obje imenice zorno opisuju rasponske topoi četiri Nazorova epa, ili narativne priče u stihu, kojima se romanopisac, znanstvenik i akademik Pavao Pavličić bavio u novoj knjizi. Ti epovi su: Živana, Medvjed Brundo, Utva i Ahasver. Koristeći svoj pripovjedački dar, Pavličić je napisao zanesen zagovor dosta zaboravljenog klasika Vladimira Nazora, koji je baš 'legao' u rascjep ne-duhovnog mišljenja u samostalnoj Hrvatskoj. Jednima smeta Zvonimirova lađa, drugima Titov naprijed!. Pod takvim mentalnim, a manje 'ideološkim' kompleksom suvremenika Nazorov opus, nesagledan a bogat, polako pada u zaborav…«. (Željko Ivanjek, Jutarnji list)

♦ ♦ ♦ 

»Iako je epika obilježila cijelu Nazorovu književničku karijeru, njezina se recepcija svela uglavnom na »životinjski spjev« Medvjed Brundo pa se uza svu naklonost nacionalne kritike i historiografije, opus ovoga kanonskog pisca može zapravo smatrati neistraženim. Pošavši od ovih činjenica, Pavličić se latio posla da istraži upravo ovaj zanemareni odvojak. Pokraj jednostavnosti, lakoće i strukovne superiornosti, Pavličić je to učinio tako da je Nazorovu epiku kontekstualizirao žanrovski, poetički i svjetonazorski, zaključivši da »upravo eposi najbolje reprezentiraju Nazorovo shvaćanje svijeta« (Vinko Brešić).

♦ ♦ ♦ 

»Ovo je prvi put da se Nazorovi epovi obrađuju u identičnom interpretacijskom ključu, poštujući suvremena dostignuća u teoriji književnosti i unutar studija novije hrvatske književnosti. Pavličićeva je knjiga i suma dosadašnjih spoznaja o tome dijelu Nazorova opusa, ali i poziv na daljnje razmatranje epike kao one žanrovske platforme koja je omogućavala proizvodnju i distribuciju svjetonazorskih kretanja i pogleda, podjednako u 19 i 20. stoljeću. Pavličić opisom i analizom likova, motiva, versifikacijskih obilježja, stilskih sredstava, svjetonazora i ideja otkriva bogatstvo pjesnika koji je pomalo počeo bivati zaboravljen u studiju nacionalne književnosti. Ova je knjiga povratak Nazora u istraživačku akademsku zajednicu« (Ivica Matičević).