Knjige

Antun Radić Dragutin Boranić Franjo Iveković Ivan Broz Milan Rešetar Nikola Andrić Tomo Maretić Vatroslav Rožić

Jezikoslovne rasprave i članci

^{Priredio MARKO SAMARDŽIJA}

Knjiga o stanju u hrvatskome jezikoslovlju od sedamdesetih godina 19. stoljeća do godine 1918.

Zašto su nakon borbe triju hrvatskih filoloških škola - Zagrebačke, Riječke i Zadarske - kao pobjednici izašli hrvatski vukovci?! Zašto su prevladale baš njihove standardnojezične i pravopisne koncepcije? Zašto im je temeljem bilo Karadžićevo djelo? Da li je hrvatski jezik uopće samostalan jezik? Što je to jezični purizam?

Ova i druga važna, a također i aktualna jezikoslovna pitanja, predmet su izabranih i cjelovitih radova drugog i trećeg naraštaja hrvatskih vukovaca i njihova velikoga kritičara Antuna Radića, inače naraštajnoga kolege. Poruka je priređivača: hrvatski vukovci iskoristili su postojeće ideološke trendove, društveno-političke i kulturne prilike, te svojom radinošću i stručnošću, prateći promjene u europskome jezikoslovlju i nadahnjujući se njemačkim mladogramatičarima, nametnuli svoja viđenja i koncepcije hrvatskog jezika i pravopisa, o kojima se i danas vode žestoke (jezikoslovne i političke) polemike.

U knjizi su predstavljeni cjelovitiji izvorni radovi: novinski i stručni članci, kraće rasprave i predgovori. Knjiga obiluje pratećim kritičkim aparatom: uvodnu studiju o hrvatskome jezikoslovlju od sedamdesetih godina 19. stoljeća do 1918., predgovore uz svakoga pojedinog autora, njihove životopise i napomene napisao Marko Samardžija, koji je uz redakcijsku pomoć izradio i bibliografije izdanja samih autora kao i izbor iz bibliografija o autorima. Naposljetku, knjiga sadrži i redakcijske priloge: tumač imena i izraza, rječnik i imensko kazalo.

^{SADRŽAJ KNJIGE}
^{Hrvatsko jezikoslovlje od sedamdesetih godina XIX. stoljeća}
^{do godine 1918. (uvodna studija Marka Samardžije)}

^{FRANJO IVEKOVIĆ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Franje Ivekovića (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Franje Ivekovića (M. S. i A. V.)}
^{Važnija literatura o Franji Ivekoviću (M. S.)}
^{RJEČNIK HRVATSKOGA JEZIKA (1901.)}
^Predgovor
^{Na kritičnu objavu Rječnika hrvatskoga jezika u "Archiv für slavische Philologie"}

^{IVAN BROZ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Ivana Broza (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Ivana Broza (M. S. i N. D.)}
^{Važnija literatura o Ivanu Brozu (M. S.)}
^{CRTICE IZ HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (1888.)}
^{[Predgovor drugoj knjizi]}
^{Filologičke sitnice (Izbor)}
^{HRVATSKI PRAVOPIS (1893.)}
^{[Predgovor drugomu izdanju]}

^{TOMO MARETIĆ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Tome Maretića (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Tome Maretića (M. S. i A. Vu.)}
^{Važnija literatura o Tomi Maretiću (M. S.)}
^{Fonetički ili etimologički?}
^Predgovor
^{Narodna imena mjesecima}
^{GRAMATIKA I STILISTIKA HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA (1899.)}
^Predgovor
^Pristup
^{Anketa o južnom ili istočnom narečju u srpsko-hrvatskoj književnosti XI. [prilog]}
^{Kako sam postao sveučilišni profesor}

^{VATROSLAV ROŽIĆ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Vatroslava Rožića (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Vatroslava Rožića (M. S. i N. D.)}
^{Važnija literatura o Vatroslavu Rožiću (M. S.)}
^{Na odbranu hrvatskoga jezika!}
^{Ranije, ranije, ranije}
^{Četiri jezične pogrješke, koje bodu u oči}

^{MILAN REŠETAR}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Milana Rešetara (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Milana Rešetara (M. S. i A. V.)}
^{Važnija literatura o Milanu Rešetaru (M. S.)}
^{Mea culpa}
^{Anketa o južnom ili istočnom narečju u srpsko-hrvatskoj}
^{književnosti}
^{XXVIII. [prilog]}
^{Unifikacija našega pravopisa}
^{Je li stiglo vrijeme da se ukloni jekavski književni izgovor?}
^{ČLANCI NA NJEMAČKOM JEZIKU (izbor, preveo Marko Samardžija)}
^{Was bedeutet hasasi bei M. Držić?}
^{Što znači hasasi kod M. Držića?}
^{Micaglia und sein Wörterbuch}
^{Micaglia i njegov rječnik}
^{Zur Bezeichnung der serbokroatischen Betonung}
^{O označivanju srpskohrvatskih naglasaka}

^{ANTUN RADIĆ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Antuna Radića (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Antuna Radića (M. S. i I. Ž.)}
^{Važnija literatura o Antunu Radiću (M. S.)}
^{Semantika u službi narodoznanstva}
^{Hrvatski književni jezik}
^{Hrvatski književni jezik}
^{Hrvatski i magjarski jezik}
^{NIKOLA ANDRIĆ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Nikole Andrića (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Nikole Andrića (M. S. i A. V.)}
^{Važnija literatura o Nikoli Andriću (M. S.)}
^{Hrvatske narodne pjesme}
^{Književni rad Adolfa Vebera}
^{Jedan narod treba i jednu književnost da ima}
^{Koje nam beogradske riječi ne trebaju}
^{Redaktor o autoru}

^{DRAGUTIN BORANIĆ}
^{Predgovor (Marko Samardžija)}
^{Ljetopis Dragutina Boranića (M. S.)}
^{Bibliografija}
^{Izdanja djela Dragutina Boranića (M. S. i N. D.)}
^{Važnija literatura o Dragutinu Boraniću (M. S.)}
^{O dramama Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga}
^{PRAVOPIS HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA (1921.)}
^[Predgovor]

^PRILOZI
^{Napomena (M. S.)}
^{Tekstološka napomena (I. Ž.)}
^{Tumač imena i izraza (N. D. i I. V.)}
^{Rječnik (V. R. i I. V.)}
^{Kazalo imena (A. V.)}

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Vlatko Pavletić, izvršni urednici Dubravko Jelčić i Josip Vončina.

Ocjene i prikazi

^{»Ovom knjigom što ju je priredio prof. dr. Marko Samardžija dobili smo ne samo reprezentativan izbor tekstova hrvatskih jezikoslovaca od sedamdesetih godina 19. stoljeća do 1918. godine (dakle uglavnom tekstova hrvatskih vukovaca) nego i sažete, odmjerene i ubuduće bez ikakve sumnje nezaobilazne ocjene njihova djelovanja i njihovih opusa. Među odabranim tekstovima u većini su predgovori važnijim djelima hrvatskih vukovaca, npr. Brozovu Hrvatskom pravopisu (1892), Maretićevoj Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) ili Iveković-Brozovu Rječniku hrvatskoga jezika (1901), što je sasvim prirodno jer su to najvažnija i najpoznatija djela hrvatskih vukovaca uopće, koja su obilježila hrvatsko jezikoslovlje cijelog 20. stoljeća.}
^{Naravno, Samardžija ne zaobilazi ni brojne slabosti u djelovanju hrvatskih vukovaca (npr. u odabiru korpusa, u odnosu prema Vuku Karadžiću, u prenaglašavanju svega narodnoga i si.), ali to čini smireno i bez izazivanja polemičkih strasti. On je pritom očigledno vodio računa i o tome da su neke ocjene djelovanja hrvatskih vukovaca u posljednje vrijeme često bile izrazito neodmjerene, pa čak i neukusne. Sve to Samardžija čini ne samo izravnim vrednovanjem djelovanja i opusa pojedinih vukovaca nego i na taj način da predstavlja i afirmira djelatnost nekih filologa koji su bili suvremenici vukovcima, ali su se njihovu standardnojezičnom konceptu oštro protivili (posebno to vrijedi za Antuna Radića, koji je u ovoj knjizi prvi put ozbiljno predstavljen kao jezikoslovac).}
^{Vrijednost je ove knjige i u opširnom predgovoru (str. 11-47) u kojem Samardžija predstavlja relevantne tekstove, ljude i događaje iz spomenutoga razdoblja te cijelo to razdoblje znalački i odmjereno sintetizira. Treba napokon reći i to da Samardžija u ovoj knjizi donosi i važne tekstove hrvatskih vukovaca koji su dosad bili, pogotovo izvan stručnoga kruga, malo ili nimalo poznati. Tako su npr. čak tri Rešetarova teksta u ovoj knjizi prvi put objavljena na hrvatskom jeziku (sam ih je Samardžija preveo s njemačkoga)...}

^{(...) Na samom kraju ovoga svoga osvrta htio bih još jedanput naglasiti da je knjiga Jezikoslovne rasprave i članci, posvećena životu i djelovanju hrvatskih vukovaca, a dijelom i njihovih suvremenika i/ili oponenata, izvanredno vrijedna, korisna i temeljita knjiga. Osim svega što je dosad o njoj rečeno treba dodati da je pisana vrlo pregledno i maksimalno jednostavno, a da to ipak ni u jednoj prilici ne ide na štetu znanstvene zahtje- vnosti ili stručne utemeljenosti. Zato priređivaču, urednicima, izdavaču i svim suradnicima na ovoj knjizi, koja u području jezikoslovne kroatistike po mom sudu konkurira za knjigu godine (2001), upućujem iskrene čestitke« (Ivo Pranjković, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 28/2002).}