Mario Kopić

Filozofski pisac, publicist i prevoditelj  (Dubrovnik, 1965).* Njegov znanstveni interes obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, kulturnu antropologiju i povijest ideja. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku. Studij filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 1989. godine. Nakon toga od 1991. do 1996. godine studira filozofiju i antropologiju antičkih svjetova na Institutum studiorum humanitatis Sveučilišta u Ljubljani. Od 1996. do 2000. godine pohađa poslijediplomski studij suvremene povijesti i povijesti ideja na Institutu Friedrich Meinecke Slobodnog sveučilišta u Berlinu (pod mentorstvom profesora Ernsta Noltea) te komparativne religiologije i kulturalne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Sapienza u Rimu (pod mentorstvom antropologinje Ide Magli).

Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu (1987) i nagrade Slobodne Dalmacije za mlade znanstvenike (1991). Bio je znanstveni suradnik na Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani (1995-1996) i gostujući znanstveni istraživač na projektu »Talijanski ničeanizam« u Fondazione Julius Evola u Rimu (1997-2001). Kao predavač gostovao je na sveučilištima u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Rimu, Torinu, Veneciji, Napulju i Berlinu. Kao publicist pisao je za više talijanskih, francuskih i njemačkih publikacija. Urednik je sarajevske revije za kulturu i znanost Odjek i član znanstvenog savjeta francuske znanstvene mreže TERRA. Član je uredništva časopisa Tvrđa u nakladi Hrvatskog društva pisaca.Uređivao je filozofsku biblioteku Poligraf kod nakladnika »Izdanja Antibarbarus« u Zagrebu. Bio je jedan od glavnih protagonista filma N.E.P. (1995) makedonskog redatelja Igora Ivanova Izyja. Danas je u statusu slobodnog pisca i prevoditelja te živi u rodnom Dubrovniku.

U Kopićevim filozofskim radovima prisutan je neprestani dijalog s Heideggerovim mišljenjem bitka, talijanskom slabom mišlju (Gianni Vattimo), francuskom post-hajdegerijanskom filozofijom (Jacques Derrida, Emmanuel Levinas, Philippe Lacoue-Labarthe) i slovenskom fenomenologijom (Dušan Pirjevec, Ivan Urbančič i Tine Hribar). Objavio je sljedeća filozofska djela: Iskušavanje rubova smisla: pabirci iz estetike, Dubrovnik 1991; S Nietzscheom o Europi, Zagreb 2001; Nietzsche e Evola: il pensiero come destino, Roma 2001; Izazovi post-metafizike, Sremski Karlovci-Novi Sad 2007; Nezacjeljiva rana svijeta, Zagreb 2007; Sekstant: Skice o duhovnim temeljima svijeta, Beograd 2010; Otkucaji drugoga, Beograd 2013; Prozori: Ogledi o umjetnosti, Dubrovnik 2015; Tama u zjenici sunca: Filozofski ogledi, Dubrovnik 2018; Žudnja i stremljenje, Zagreb 2018; Protiv samorazumljivosti (suautorstvo), Dubrovnik 2020.

Uredio je i preveo izbor iz djela Giannija Vattima pod naslovom Čitanka (Zagreb 2008) i Dušana Pirjevca pod naslovom Smrt i niština (Zagreb 2009).

Napisao je opsežne uvodne studije u slovenske prijevode sljedećih djela: Emil Cioran (Zgodovina in utopija, Ljubljana 1996; Bruno Étienne, Radikalni islamizem, Ljubljana 2000; Peter Sloterdijk, Evrotaoizem, Ljubljana 2000; Bruno Latour, Pandorino upanje, Ljubljana 2011).
Iz velikog broja prijevoda filozofskih i literarnih djela mogu se izdvojiti prijevodi s talijanskoga jezika (Gianni Vattimo: Kraj moderne; Vjerovati da vjeruješ; Giorgio Agamben: Homo sacer; Ono što ostaje od Auschwitza; Otvoreno; Vrijeme što ostaje; Umberto Galimberti: Neugodni gost: Nihilizam i mladi), s njemačkoga jezika (Friedrich Nietzsche: Takoje govorio Zaratustra; Uz genealogiju morala, Schopenhauer kao odgajatelj; Ernst Jünger, Preko crte; Else Lasker- Schüler: Lirika; Stefan Zweig: Nietzsche), s francuskoga jezika (Jacques Derrida: O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji; Ostruge; Poetika i politika svjedočenja; Michel Foucault: Kritika političkog uma; Paul Ricoeur, Ljubav i pravda; Jean-Luc Nancy, Noli me tangere; Emmanuel Levinas: Etika i beskonačno; Vrijeme i drugo) i sa slovenskog (Mladen Dolar: O škrtosti; Dean Komel: Smisao posredovanja; Franci Zore: Početak i smisao metafizičkih pitanja; Leon Stefanija: Metode analize glazbe).

^{* Bilješku o autoru sastavio Damir Barbarić.}