Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti

SADRŽAJ

UVOD U NOVOVJEKE IZUME. Napisao dr. Mijo Kišpatić

^{Str. III-IV
Predgovor
Str. X-XV
Danas i nekoč. - Stara vremena. - Promet kod Rimljana i u srednjem vieku. - Današnji promet. - Duševno naobraženje u starija vremena i danas - Život je postao laglji, sigurniji i bolji
Str. XVI-XXIII
Upliv prirode na razvoj ljudstva. - Slabost i nevolja sili na rad. - Upliv prirode na čovjeka; oblik zemlje, podnebje, bilinstvo i životinjstvo - Australac. - Lovački i ribarski narodi. - Nomadi. - Poljodjelci. - Kulturne zemlje: Kina, srednja Indija, Egipat, Afrika, Europa
Str. XXIV-XXVII
Australci, Amerikanci i Kinezi:
I. Prirodni odnošaji, bilinstvo i životinjstvo Australije. - Australac, stan njegov i hrana. - Obiteljski život. - Vjera. - Država. - Jezik. - Papuanci. - Malajci i Javanci.
Str. XXVIII-XXXIII
II. Kultura u Ameriki : Meksiku i Peru. - Prirodni odnošaji, bilinstvo i životinjstvo Amerike - Amerikanac, stan i život mu. - Obitelj. - Ćud. -Vjera. - Jezik
Str. XXXIII - XLIII
III. Prirodni odnošaji, bilinstvo i životinjstvo u Kini. - Kinez, njegovo odjelo, kuća, hrana i piće. - Poljodjelstvo u Kini. - Ćud Kineza. - Odgoj djece. - Car. - Plemstvo znanja - Državna uprava. - Obrt i trgovina u Kini. - Kinezka književnost. - Znanost u Kini. - Vjera i jezik
Str. XLIV-LXII
Crtice o razvoju našega znanja. - Stari viek: Grčki
filosofi. - Arhimedova odkrića. - Optika kod Grka. - Astronomija u starom vieku. - Srednji viek; Proučavanje starih spisa. - Astrologija. - Alkemija. - Praktički izumi, papir, tisak, puščani prah, busola itd. - Seoba naroda. - Ratovi. - Kužne bolosti. - Naobraženje u srednjem vieku. - Novi viek: Astronomija. - Ure. - Dalekozori. - Mehanika i hidrostatika. - Razvoj optike. - Nauka o toplini i pari. - Munjina i magnetizam}

NOVOVJEKI IZUMI. Knjiga prva. Napisao Ivan Šah

<sup>I. dio
Str. 1-10
Magnet. - Magnet kod starih naroda. - Naravni i umjetni magneti. - Magnetička igla. - Tumačenje magnetičkih pojava. - Magnetičnost naše zemlje
Str. 11-23
Munjilo. - Znanje o munjini u starom i srednjem vieku. -Prvi iztraživalac munjine Gilbert. - Guerickeovo prvo munjilo. - Hauksbéeovo munjilo. - Dufayeva iztraživanja. - Munjilo Nolleta, Nairnea. - Lajdenska boca

II. dio
Str. 24-37
Munjovod. - Benjamin Franklin. - Pokus u Marlyu. - Reichmannova smrt. - Romasovi pokusi. - Odkuda munja? - Kakav mora biti munjovod
Str. 38-51
Munjevna struja. - Galvani. - Volta. - Galvanski članak. - Učinci struje, kemički, fizički. - Munjo-magneti, magneto-munjina
Str. 52-75
Brzojav. - Vatra kao brzojav kod starih naroda. - Chappeov optički brzojav. - Munjevni brzojavi: prvi pokušaji, Morseov brzojav, brzojav s magnetičkom iglom. Brzojav s kazalom. - Podmorsko brzojavljanje
Str. 76-85
Telefon. - Reiss. - Graham Bell. - Gower

III. dio
Str. 86-90
Mikrofon. - Edison. - Hughes
Str. 91-100
Galvanoplastika i galvaničko posrebrivanje i pozlaćivanje. - Munjina razstavlja kemičke spojeve, medju koje spadaju i soli. - Jakobi, izumitelj galvanoplastike. - Galvansko pobakrivanje, posrebrivanje i pozlaćivanje
Str. 101-126
Zrakoplovi. - Izumiće zrakoplova. - Montgolfier. - Charles. - Prvi putnici: marquis d' Arlande i Pilâtre de Rozičr. - Putovanje Charlesa i Roberta. - Blanchardova plovitba preko Pas de Calaisa. - Smrt Pilâtre de Rozičra. - Zrakoplov »Le Geánt«. - Ballon captiv. - Poraba zrakoplova u ratu, osobito kod obsjedanja Pariza god. 1870-1871. - -Čudnovati put zrakoplova »La ville d' Orleans«. - Poraba zrakoplova u znanstvene svrhe: Biot i Gay-Lussac, Glaisher.
- Smrt zrakoplovaca Crocé-Spinellia i Sivela. - Tumačenje zrakoplova. - Padobran
Str. 127-159
Razsvjeta. - Povjestnički pregled. - Plamen. - Svieće: lojnica i stearinska. - Razsvjeta uljem, petrolejom. - Razsvjetni plin. - Munjevna razsvjeta.

IV. dio
Str. 160-173
Ura. - Ure kod starih naroda. - Povjestnički razvoj modernih ura. - Ure sa utegom. - Ure sa perom. - Ure cilindrice. - Ure sidrice
Str. 174-197
Parostroj . - Pogled u tvornicu. - Vodena para i njezina sila. - Newcomenov parostroj. - Watt i njegov parostroj. - Parostroj sa kondensatorom ili parostroj sa nizkim tlakom. -Parostroj bez kondensatora ili parostroj sa visokim tlakom. - Woolf. - Parostroj sa ekspansijom. - Dodatak: Strojevi tjerani ugrijanim zrakom i strojevi tjerani praskavim plinom.
Str. 198-234
Željeznica. - Važnost željeznica. - Prvi pokusi: Cugnot, Evans, Trevithick i Vivian. - Tračnice. - Povjestnički pregled razvitka tračnica. - Stephenson i Marc Séguin - Željeznica Manchester-Liverpool. - Ustroj lokomotive. - Tender. - Gradnja željezničke pruge. - Tuneli. - Prosjeci. - Mostovi i viadukti. - Uredjenje željezničke pruge. - Signali. - Kolodvori. - Statistika
Str. 235-251
Parobrod. - Denis Papin. - Robert Fulton. - Great-Eastern. - Parobrodi na kolesa i na vijak. - Parni stroj i kotao. - Brodovi na reakciju. - Brodovi na amerikanskih riekah.
Str. 252-260
Lokomobil. - Povjestnički podatci o lokomobilu. - Opis lokomobila. - Njegova poraba. - Parna kola</sup>

____________________________________________________________________________

Komentar: godine 1882. Matica hrvatska izdaje prvu u nizu knjiga nazvanih Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti autora Mije Kišpatića i Ivana Šaha. Bio je to prvi znanstveno-tehnički bestseler napisan na hrvatskome jeziku i jedna od najpoznatijih knjiga iz Matičine naklade. Čemu zahvaljuje svoju iznimnu popularnost među hrvatskim čitateljima ta knjiga?

Prvo, knjiga je izvrsno napisana, prepoznatljivim znanstveno-popularnim stilom što ga je Matica hrvatska uzgojila i širila kroz svoja izdanja iz »Poučne knjižnice«, s mnoštvom obavijesti, objašnjenja i slika, tipografski i grafički uređena prema onodobnim najvišim europskim tiskarskim standardima;

Drugo, takve knjige, usto i tako kvalitetne, na hrvatskome, dakle na narodnome jeziku, Hrvati dotad nisu imali knjige;

Treće, u knjizi su opisani tada najvažnija tehnička dostignuća koja su se u svijetu pojavila unazad 70-80 godina, a među kojima i neka koja su Hrvatsima dotad bila malo poznata ili potpuno nepoznata. O kojim se, dakle, tehničkim i znanstvenim dostignućima govori u knjizi?

Munjevna (električna) struja upravo u vrijeme objave ove knjige nalazi svoju pravu primjenu Teslinim pronalaskom sistema izmjeničnih struja, električnu rasvjetu vidjeli su Zagrepčani neposredno prije izdavanja knjige (pokus Ivana Stožira 1877), a tek će desetljeće nakon objave knjige zasjati prva primjenjena električna rasvjeta u Hrvatskoj (Rijeka 1891). U vrijeme kada nastaje rukopis ove knjige (1881), u Zagrebu se postavlja prvi električni telefon, hrvatskim rijekama, morem i kopnom već tridesetak godina plove hrvatski parobordi i hrvatski vlakovi, no, hrvatskim nebom, primjerice, još uvijek ne lete zrakoplovi (baloni) s motornim pogonom, itd., itd. Uglavnom, knjiga nastaje u vrijeme kada se pojvljuju i primjenjuju novi tehnički izumi koji uvelike mijenjaju ljudski život. Hrvati su, zahvaljujući i ovoj knjizi, bili u tijeku sa svjetskim dostignućima na tome polju.