Tribina i izložba HOĆE LI HRVATSKA DOBITI MUZEJ MEDIJA

Šesti Medijski susreti u Matici hrvatskoj s naslovom Hoće li Hrvatska dobiti muzej medija  9. lipnja okupili su 50-ak komunikologa, novinara, kulturnih i društvenih djelatnika. Medijski susreti ovaj put nisu samo bili tribina nego i izložba. Naime, pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske Branko Lovrić, kolekcionar naslovnica prvih brojeva hrvatskih novina, okupljenima je predstavio izabrane primjerke iz svoje vrijedne zbirke, jedinstvene u Hrvatskoj. Inicijativu za osnivanje muzeja medija u Zagrebu predstavila je pročelnica Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, a govorila je i stručna savjetnica za muzejsku djelatnost iz gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Mirna Rudan Lisak, koja je rekla da Grad Zagreb podržava inicijativu. Na tribini su također govorili Dušan Miljuš iz Jutarnjeg i Siniša Hančić iz Večernjeg lista, kolekcionari stripa Ante Obuljen i Mladen Novaković, profesori Zlatko Herljević s VERN-a i Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te urednik časopisa Obnova Marko Paradžik.

Medijski susreti započeli su uvodnom riječju voditelja projekta novinara Gorana Galića koji ja kazao kako prepuna Matičina konferencijska dvorana iz tribine u tribinu govori da su komunikolozi i novinari prepoznali Maticu hrvatsku kao mjesto okupljanja i raspravljanja o temama iz područja medija i komunikologije. Tome svjedoči 30 000 pregleda objava Medijskih susreta na društvenoj mreži Facebook, kao i 300 novinara, komunikologa i studenata koji su se dosad okupili na Medijskim susretima.

Prva gošća uvodničarka Nada Zgrabljić Rotar potom je predstavila projekt osnivanja Muzeja medija. Rekla je kako se ideja o Muzeju kristalizirala prije dvije godine, prilikom proslave 20. godišnjice časopisa Medijskih istraživanja, kojega je glavna urednica. Promatrajući medijske promjene koje su se dogodile u tih 20 godina, Zgrabljić Rotar uočila je potrebu da se memorira i sačuva od zaborava naša povijest novinarstva i medija. Pritom je naglasila: „Novinarstvo je specifičan društveni diskurs koji na sasvim poseban način prikazuje društvenu stvarnost i zabilježuje. Cilj je pokazati kako izgleda hrvatska povijest u dimenziji novinarsko-medijskog diskursa.“ Takav muzej težit će spašavanju iz zaborava mnogih imena koja su u Hrvatskoj gradila medijski prostor. Sjećanje na te ljude, situacije i probleme može nam dati dublji i potpuniji uvid u našu povijest, dodala je. Inicijatorica toga pothvata upozorila je pritom na poslovicu: „Tko nema povijest nema ni budućnost“, izrazivši nadu da će nam poznavanje povijest pomoći da bolje razumijemo budućnost novinarstva i medija.

Muzej medija, po njezinu mišljenju, treba biti „kulturna institucija koja će interaktivno kroz pedagoško-edukativni pristup pokazivati ili reprezentirati materijalnu i nematerijalnu baštinu hrvatskog medijskog prostora.“ Vizija je profesorice Nade Zgrabljić Rotar da muzej medija ne bude samo skladište prošlosti, već institucija koja će se baviti suvremenim tehnologijama i konvergiranim medijima, mjesto koje će svima zainteresiranima, a ponajviše studentima, pružiti priliku za bolje upoznavanja s novom medijskom scenom te onime što joj je prethodilo i što ju je oblikovalo.

Muzej bi prema temeljnoj ideji trebao imati stalan postav usmjeren na tri područja – tisak, radio i televiziju, kao i zbirke koje će se prezentirati ovisno o potrebama. „Idealno bi bilo da takav muzej ima prostor u kojem bi novinari mogli raditi s mladima, gdje bi se medijska pismenost, o kojoj govore predavači novinarstva i komunikologije, mogla prikazati na dobar i shvatljiv način.“

Drugi gost uvodničar Branko Lovrić predstavio je svoju vrijednu zbirku naslovnica prvih brojeva hrvatskih novina i časopisa istaknuvši kako ona može postati dio muzeja medija, ovisno o tome kakva će biti koncepcija muzeja i koliko će prostora taj muzej imati. Objasnio je zašto je skupljao baš prve brojeve novina: „Skupljanje prvih brojeva novina nema samo povijesnu vrijednost. Ovdje je onaj novinarski efekt puno važniji. U prvom broju novina je najjače izražena genijalnost i količina truda koja je ta grupa novinara dala.“

Koncentrat nečijeg truda i znoja uloženog u objavljivanje, ideja, genijalnosti, razloge pokretanja najviše se, po mišljenju Lovrića, može uočiti u prvom broju. Lovrić je potom prikazao digitalizirane naslovnice različitih hrvatskih novina poput; Zore dalmatinske, Agramer Zeitung, Luna Agramer Zeitschrift, Plavog vjesnika. Globusa, Za dom, Večernjeg vjesnika i dr., a nakon tribine pozvao je okupljene da pogledaju izložbu odabranih originalnih naslovnica. Tako su se među ostalima mogle vidjeti, kako je rekao „i ustaške i partizanske, i mesarske i umjetničke novine“ što pokazuje široki raspon i raznolikost hrvatskoga novinarstva, ali i hrvatske povijesti zapisane na novinskim naslovnicama.

Raspravu nakon tribine otvorio je voditelj Goran Galić upitavši o iskustvu drugih zemalja s muzejima medija. Nada Zgrabljić Rotar kao uzor istaknula je Newseum u Washingtonu, no dodala je da priča o hrvatskom muzeju medija ne može slijediti isti put. „Prvo, velika je razlika u financiranju, gdje za takav projekt kao što je Newseum jednostavno ne postoje uvjeti. Drugo, cilj je budućeg zagrebačkog muzeja da ne bude orijentiran kao Newseum samo na tisak, nego na sve medijske sadržaje koji čine povijest medijskog prostora“.

Stručna savjetnica za muzejsku djelatnost iz gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Mirna Rudan Lisak prenijela je podršku gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića ovome projektu. „No nažalost, Grad Zagreb ne posjeduje prostor koji bi mogao zadovoljiti potrebe Muzeja medija“ kazala je i dodala kako će Grad Zagreb preporučiti ovaj projekt državnom uredu za imovinu.

Povjesničar umjetnosti dr. sc. Frano Dulibić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako bi se po pitanju muzeja medija moglo razmišljati o dvojnom vlasništvu Grada Zagreba i države, kao što je slučaj s Klovićevim dvorima. Muzej medija nije samo oblikovan lokalnom zagrebačkom pričom, nego je po njegovom mišljenju od nacionalnog interesa. „Muzejska zbirka bi trebala biti usmjerena na digitalno novinarstvo jer brzina kojom se mediji mijenjaju to nameće. U postav treba unijeti sva bogatstva hrvatske karikature, stripa, novinskih ilustracija i dizajna. Kako bi ostvario svoje ciljeve i spasio našu medijsku baštinu, takav muzej trebao bi surađivati s kompatibilnim ustanovama kao što su NSK i Tehnički muzej u Zagrebu“, istaknuo je i naglasio da još treba uložiti puno truda i stručnih rasprava ako se želi da taj projekt zaživi. Govoreći o lokaciji, Dulibić i Zgrabljić Rotar su se složili kako bi takav muzej trebao biti u centru grada Zagreba. Nada Zgrabljić Rotar istaknula je pritom kako je upravo dobivanje prostora prvi korak za dobivanje dopusnice i ispunjavanje zakonskih uvjeta za osnivanje Muzeja medija.

Ante Obuljen skupu se obratio u ime udruge Stripforum rekavši kako su rijetke hrvatske novine koje u sebi ne nose nekakav strip, a upravo je to dodirna točka koja može omogućiti suradnju stripaša i novinara na muzeju medija. „Baština koju čine takvi stripovi je nešto čime se možemo ponositi, naklade u desecima tisuća primjeraka kao i autori crtači koji su bili pandan europskim i svjetskim crtačima“, rekao je.

Siniša Hančić iz Styrije dao je potporu inicijativi za osnivanje muzeju medija i prenio iskustva o digitalizaciji medijske arhive Večernjeg lista. Njegov cilj bio je spasiti, digitalizirati i učiniti pristupačnom javnosti Večernjakovu arhivu. „Jedino se na taj način baština hrvatskog novinarstva može očuvati, a kako bi se to postiglo trebali bi se angažirati svi zainteresirani. Muzej medija mogao bi biti prostor u kojem će takvi materijali ponovo zasjati i gdje će se čuvati mnogi važni dokumenti kao npr. arhiv Toše Dabca koji do danas nije prikladno zbrinut“, rekao je. Spomenuo je i arhivu Vjesnika koja je prvo ustupljena HINI, potom Hrvatskom državnom arhivu, a sad je nalazi u spremištu Arhiva u Kerestincu i javnosti je gotovo nedostupna. Ustvrdio je također da su tijekom selidbe mnoge kutije s dokumentima ukradene, a sporna je i digitalizacija arhiva, u koju su uloženi milijuni, a nikad nije dovršena. Odlučno je poentirao: „Takav kulturocid u Hrvatskoj se više nikad ne smije ponoviti.“

Novinar Dušan Miljuš iz Jutarnjeg lista istaknuo je da možemo učiti iz američkog primjera muzeja medija. Npr. oni su dio svoje zbirke digitalizirali i sada zarađuju prodajući po niskim cijena znanje koje su sakupili, poput primjerice CD-a s tekstovima o aferi Watergate. „Možda bi u Hrvatskoj dobar primjer bio portal koji bi putem SMS-a naplaćivao dobivanje zanimljivih naslovnica vezanih uz važne povijesne događaje, poput primjerice proglašenja samostalne Republike Hrvatske ili atentata na Stjepana Radića“. To je po Miljuševu mišljenju način na koji bi se muzej mogao i sam djelomično mogao financirati.

Okupljeni su se na kraju složili da inicijativu za osnivanje muzeja treba podržati, ali i da u projekt treba uključiti sve zainteresirane strane, od Hrvatskog muzejskog društva, strukovnih udruga do zainteresiranih medijskih kuća i održati još niz tribina i razgovora kako bi muzej jednog dana uistinu i zaživio (Petar Vukelić).

***

Pročitajte i osvrt Milene Zajović na tribinu i izložbu objavljen na web stranicama i u tiskanom izdanju Večernjega lista (11. VI. 2016., str. 28).

Četiri tisuće raritetnih novinskih naslovnica spašenih iz kontejnera

Digitalizirana zbirka prvih brojeva svih novina i fanzina koji su izlazili na području Hrvatske trebala bi se naći u novom Muzeju medija

 U sklopu Medijskih susreta u Matici hrvatskoj ovog je tjedna predstavljen idejni projekt Muzeja medija, koji po uzoru na washingtonski Newseum strastveno gura pročelnica Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija Nada Zgrabljić-Rotar.
     – Muzej bi se prostirao na barem tisuću kvadrata, obuhvaćao bi i suvremene elektroničke medije, a njegova realizacija bila bi omogućena sredstvima iz fondova EU – objasnila je Zgrabljić-Rotar ističući kako bi u muzeju bilo posebno zanimljivo vidjeti bogatu kolekciju novinskih naslovnica koje je prikupio pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske i umirovljeni direktor Večernjega lista Branko Lovrić.

Bogate devedesete
    Njegova zaista impresivna zbirka broji gotovo četiri tisuće naslovnica, i to prvih brojeva najrazličitijih novina i fanzina koji su izlazili na području Hrvatske, čiji je dio upravo izložen u Matici.
     – Kada sam prije 50-ak godina počeo skupljati prve brojeve novina, nisam ni bio svjestan koliko je različitih izdanja tu izlazilo. Između dva svjetska rata u Zagrebu je izlazilo ukupno 200-tinjak dnevnih novina. Devedesetih se na kioscima pojavilo gotovo šesto novih izdanja, od kojih su neki bili kratkog vijeka, a neke još uvijek čitamo – objasnio je Lovrić.

U zbirku je među ostalim uložio mnogo novca, jer morao je namiriti cijeli odred ljudi koji tragaju za starim i rijetkim izdanjima.
     – To su osobe koje prekopavaju tavane, podrume, tone i tone odbačenog papirnog otpada, spa- šavaju stvari iz reciklaže, pa čak i kontejnera. Izdanja koja mene zanimaju mogu biti strašno rijetka i to ima svoju cijenu. Dok neke, poput mitskih Ephemeridas Zagrabiensis, još nisam uspio pronaći, nekih izdanja imam i po pet-šest primjeraka jer otkupljujem sve što mi donesu kako bih zadržao motivaciju svojih suradnika – rekao je Lovrić dodajući da je na sebe preuzeo mukotrpan proces katalogizacije i digitalizacije svega prikupljenoga.

Od rokera do mesara
    Kako Lovrić nekritički prikuplja sve što se u našim krajevima moglo naći, u njegovoj zbirci ima i ustaških i partizanskih novina, fanzina, glasila nacionalnih manjina, seljaka, rokera, mesara.
     – Zanimaju me samo prvi brojevi jer smatram da se u njima najbolje ogledaju kapaciteti neke redakcije. Oni su koncentrat sveg novinarskog znoja uloženog u porinuće novog lista – ocijenio je pokazujući nam ponosno naslovnice koje se kreću od uvjerljivo najvrednijeg, prvog broja Kraljskog Dalmatina, koji je odlukom samog Napoleona porinut 1806. u Zadru, do prvog broja Forum.tma, Le Mondea i drugih recentnih izdanja od kojih su neka, nažalost, već ugašena.

U magazinu Global (1. VI. 2016., str. 15) također je objavljen kraći osvrt na tribinu:

Na jednom mjestu novine, ideologije i načini izvještavanja (PDF)