KNJIŽEVNOST IZDVAJA

 DINKO TELEĆAN DOBITNIK JE NAGRADE DIJANA KLARIĆ ZA NAJBOLJI PUTOPIS

Izd. Profil, Zagreb, 2025.

Tri daljine, nova knjiga pisca, pjesnika i prevoditelja Dinka Telećana u izdanju Profila osvojila je Nagradu Dijana Klarić za najbolji putopis 2025. Tri teksta koja je autor zabilježio na svojim putovanjima Vijetnamom 2020. kojim putuje kao jedini stranac, Argentinom 2022. kojom putuje od Buenos Airesa do „najjužnijeg ruba nastanjenog svijeta“, i Marokom 2024, „od tumaranja Marakešom do boravka u rezidenciji za umjetnike u pustinji sa zvjezdanim nebom iskona“, čine putopisnu trilogiju koja čitatelje vodi u tri različite točke svijeta. Nagrada mu je uručena u Šibeniku, na Croatian Travel Festivalu, u znak sjećanja na mladu šibensku putnicu i fotografkinju Dijanu Klarić.

BIOETIČKI UTORAK: SMRT AUTORA, RAĐANJE KORISNIKA

U organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva 11. studenoga održana je tribina Bioetički utorak pod naslovom Smrt autora, rađanje korisnika, posvećena ulozi autorstva u razdoblju snažnog razvoja umjetne inteligencije. Gošće su bile Lada Žigo Španić, Marina Šur Puhlovski i Marina Katinić Pleić, a razgovor je moderirao Tin Fresl.

Tin Fresl, Marina Katinić Pleić, Marina Šur
Puhlovski i Lada Žigo Španić / Izvor Udruženje studenata filozofije

Sudionici su raspravljali o smislu umjetnosti i književnosti te o tome može li stroj preuzeti stvaralačku ulogu čovjeka ili tek oponašati njegov glas. Nakon razgovora održana je radionica Prepoznaj umjetnu inteligenciju, u kojoj su se i publika i gošće okušale u razlikovanju ljudskih i strojnih tekstova. Pokazalo se kako umjetna inteligencija može vješto imitirati stil, ali ne može dosegnuti autentičnost i unutarnju auru autorskoga djela. Na kraju radionice moderator Tin Fresl pročitao je vlastitu pjesmu u kojoj ironizira umjetnu inteligenciju, a umjetna inteligencija je zatim generirala odgovor koji je parodirao samu sebe. Publika je tijekom cijelog događaja bila iznimno angažirana te je završna rasprava dodatno otvorila pitanja o autorstvu, tehnokraciji i mjestu ljudske kreativnosti u suvremenom dobu.

DAMIR KARAKAŠ, SUNČANIK

Izd. OceanMore,
Zagreb, 2025.

U novom romanu Sunčanik, Damir Karakaš otvara prostor između stvarnog i mitskog te još jednom pokazuje snagu svoje prepoznatljive poetike. U središtu su djed i unuk koji nakon velike suše prelaze planinu tražeći odgovor na pitanje postoji li vrag i čemu služi. Njihovo putovanje započinje kao jednostavna potraga, ali postupno se pretvara u meditaciju o znanju, nasljeđu i čovjekovoj potrebi da razumije zlo, prirodu i samu bit odnosa između generacija.

Karakaš ostaje vjeran svojoj sažetoj i iznimno slikovitoj rečenici, no ovim romanom otvara i dodatnu duhovnu dimenziju. Opisi suše i pejzaža nose gotovo obrednu težinu, a planina postaje i prostor i simbol, mjesto na kojem se čovjek suočava s onim što ne može izgovoriti. U toj jednostavnoj strukturi autor pronalazi prostor za snažan emocionalni i misaoni sloj koji se čitatelju otkriva tek postupno. Sunčanik potvrđuje Karakaša kao jednog od najautentičnijih glasova suvremene hrvatske proze te kao autora koji i dalje istražuje granice duboko sugestivne naracije.