Hommage klasiku svjetske književnosti

Povodom 150. godišnjice rođenja i 70. godišnjice smrti nobelovca Thomasa Manna, u organizaciji Goethe-Instituta Kroatien u suradnji s Maticom hrvatskom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu održan je trodnevni kulturni i znanstveni program pod naslovom Dani Thomasa Manna.

Program je obuhvatio filmske projekcije, znanstveni skup i pub-kviz te okupio brojne znanstvenike, prevoditelje, studente i ljubitelje književnosti i kulture. Događanja su odrazila složenost i aktualnost lika i djela Thomasa Manna kao jednog od najznačajnijih njemačkih pisaca 20. stoljeća čije se stvaralaštvo ne iscrpljuje u okviru njemačke književne tradicije. Njegova golema književna ostavština mješavina je političkog, moralnog i osobnog, što ga čini stupom humanizma te misliocem društvenih, kulturnih i ekonomskih promjena onoga vremena.

Program je otvoren u utorak, 4. studenoga u konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu prikazivanjem nijemog filma Buddenbrookovi iz godine 1923. redatelja Gerharda Lamprechta, što je prva filmska adaptacija Mannova romana prvijenca objavljenog 1901. o propadanju jedne obitelji.

Drugoga dana festivala, 5. studenoga, na istoj lokaciji prikazan je film Lotte u Weimaru iz 1975. (kada je prvi put prikazan u Cannesu), redatelja Egona Günthera. Riječ je o filmskoj adaptaciji Mannova istoimenog romana koji evocira Goetheovu epohu. Ulaz na obje projekcije bio je slobodan, a filmovi su prikazani uz hrvatske podnaslove.

Skup u Matici hrvatskoj obuhvatio je izlaganja
eminentnih domaćih i inozemnih stručnjaka / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Dvojezični skup eminentnih germanista

Središnje događanje bio je jednodnevni međunarodni znanstveni skup Hommage Thomasu Mannu (1875. – 1955. – 2025.) održan 6. studenoga u Maloj dvorani Matice hrvatske.

Dvojezični skup koji su vodili i moderirali Božidar Petrač, Svjetlan Lacko Vidulić i Cvijeta Pavlović, obuhvatio je izlaganja eminentnih domaćih i inozemnih stručnjaka iz područja germanistike i književnosti, a za cilj je imao rasvijetliti lik i djelo Thomasa Manna iz književno-povijesne, kulturne, političke, prevoditeljske, recepcijske i komparatističke perspektive. Prisutnima su se uvodnim govorima obratili ravnatelj Goethe-Instituta Kroatien Árpád-Andreas Sölter, voditeljica Odjela za kulturu u Veleposlanstvu Republike Njemačke u Zagrebu Katja Kuceja, zamjenica pročelnika Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Jelena Spreicer, te potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač.

Matica hrvatska velik je prinos čuvanju ostavštine Thomasa Manna te promoviranju njegova djela u Hrvatskoj dala objavljivanjem hrvatskog prijevoda Mannova romana Buddenbrookovi, koji je preveo Andy Jelčić. Mannov prvi i najpoznatiji roman, koji je objavio u dobi od tek 26 godina, smatra se jednim od najboljih ostvarenja književnosti uopće i glavnim razlogom što mu je godine 1929. dodijeljena Nobelova nagrada za književnost.

Izd. MH, Zagreb 2024. preveo Andy Jelčić

Organizatori skupa izrazili su ponos zbog partnerstva u području istraživanja njemačke književnosti i kulture i nadu u obnovu demokracije temeljene na zajedničkom kulturnom naslijeđu. Iskazali su i žaljenje zbog kašnjenja u prijevodima Thomasa Manna na hrvatski jezik, unatoč predanu radu istaknutih germanista poput Viktora Žmegača i Zdenka Škreba.

Između discipline građanskog morala i estetskog individualizma

Prijepodnevnu sesiju izlaganja, posvećenu liku i djelu Thomasa Manna, otvorio je Marijan Bobinac izlaganjem „Građanin na stranputici, o životu i djelu Thomasa Manna“ (njem.: „Bürger auf Irrwegen, Vom Leben und Werk Thomas Manns“). Glavni lik romana, Tonija Krögera, Bobinac je prikazao simbolom Mannove osobne borbe između discipline građanskog morala i estetskog individualizma. Mannove autobiografske reference u djelima poput Buddenbrookovih i Doktora Faustusa otkrivaju povezanost osobnog iskustva i književnog izraza. Istaknuo je da su Mannovi tekstovi, osobito oni esejistički i polemički, refleksija društvenih, političkih i kulturnih okolnosti, kao i vlastite uloge umjetnika u modernom svijetu.

Uslijedio je Dieter Borchmeyer s izlaganjem Thomas Mann u potrazi za izgubljenim Bogom (njem. Thomas Mann auf der Suche nach dem verlorenen Gott) u kojem promišlja Mannovu duhovnu krizu i potragu za smislom nakon gubitka vjere, ali i njegovu čežnju za Božjom prisutnošću. Ocrtao je kako Mann u svojim djelima kroz razmatranja o grijehu i iskupljenju izražava kontradiktornost između racionalnog skepticizma i duhovne potrebe za Bogom.

Potom je Árpád Sölter izlagao Razmatranja nepolitičnog čovjeka – novo čitanje (njem: Betrachtungen eines Unpolitischen – neu gelesen), u kojem je ponudio analizu Mannova ranog esejističkog djela koje je imalo snažan odjek u konzervativnim krugovima, u kontekstu njemačke duhovne povijesti.

Prijepodnevnu sesiju zatvorio je Svjetlan Lacko Vidulić izlaganjem „Brat Hitler. Demistifikacija zločinca u političkoj publicistici od Thomasa Manna nadalje“ („Bruder Hitler. Zu einer Denkfigur der politischen Publizistik seit Thomas Mann“) u kojem smješta Manna na razmeđe moralno-političkih te psihološko-estetskih nedoumica i naglašava sukob između implicitnog moralnog imperativa i analitičkog interesa za masovne zločince.

Prijevodi Mannovih djela
i njihova recepcija

Poslijepodnevnu sesiju izlaganja posvećenu prijevodima djela Thomasa Manna i njihovoj recepciji započela je Christine Magerski izlaganjem „Srasta li danas ono što se raspalo o prijelomu stoljeća? Društveni roman Buddenbrookovi iz vizure suvremene sociološke teorije“ (njem: „Wächst heute zusammen, was um 1900 zerfiel? Thomas Manns Gesellschaftsroman Die Buddenbrooks aus der Perspektive zeitgenössischer Sozialtheorie“), gdje ukazuje na estetizaciju buržoazijskog društva, a Manna prikazuje kao hibrid umjetnika i građanina.

Uslijedila je Zrinjka Glovacki-Bernardi s izlaganjem „Sintaktičke strukture u noveli Tonio Kröger: izvornik i hrvatski prijevodi“ (njem: „Syntaktische Strukturen in der Novelle Tonio Kröger und in den kroatischen Übersetzungen“), u kojemu je ponudila usporednu analizu dvaju prijevoda novele Tonio Kröger na hrvatski jezik, onoga Ive Adum iz 1951. i Zlatka Crnkovića iz 2002.

Božidar Petrač zatim je održao izlaganje „Izabranik Thomasa Manna“ (njem: „Der Erwählte von Thomas Mann“), u kojemu je analizirao istoimeno Mannovo prozno djelo u kojemu obradom srednjovjekovne legende pokazuje put do iskupljenja od grijeha. Esej uz izlaganje Božidar Petrač posvetio je nedavno preminulom profesoru i akademiku Milivoju Solaru.

O prijevodima Mannovih djela na ovim prostorima govorili su Tihomir Engler i Petra Žagar Šoštarić izlažući „Stvaralaštvo Thomasa Manna u jugoslavenskom kontekstu – hrvatski i srpski prijevodi“ (njem.: „Thomas Manns Schaffen im jugoslawischen Kontext anhand der Übersetzungen seiner Werke ins Kroatische und Serbische“). Autori su prikazali opseg u kojem su Mannova djela prevedena na navedenome prostoru u vremenskom rasponu od 98 godina, propitujući političku i povijesnu pozadinu prijevoda i izdavačke politike. Zaključili su da je došlo do mogućeg ideološkog pomaka u kontekstu prevođenja kao zajedničke kulturne baštine, unatoč jezičnim i političkim podjelama postjugoslavenskih država, ali mnoga pitanja treba još istražiti.

Posljednje izlaganje skupa održao je Tomislav Brlek, „Mann i Dostojevski: uzimanje mjere“ (njem.: „Thomas Mann und F. M. Dostoevskij: Maß nehmen“). Istaknuo je Manna kao pisca koji je nesposoban išta napisati bez ironije, tako da o Dostojevskom i Nietzscheu, koji su najviše oblikovali njegovo stvaralaštvo, nije napisao podrobniju raspravu jer se nije mogao na njihov račun – našaliti. Po završetku znanstvenog skupa održani su neformalno druženje u prostorima Goethe-Instituta i pub-kviz o Thomasu Mannu Čarobna gora znanja.

Thomas Mann zauzima središnje mjesto u europskoj modernoj književnosti, a njegova djela duhovna su kronika europskog građanstva, u njima se suprotstavljaju moralna odgovornost i kulturni identitet te uloga umjetnika i građanina u modernom svijetu. Od Buddenbrookovih do Čarobne gore i Doktora Faustusa, Mann istražuje napetost između umjetnosti i građanskog života, duha i tijela, etike i estetike. U središtu njegova opusa nalazi se intelektualac, „građanin na stranputici“ koji neprestano promišlja vlastiti položaj u svijetu koji gubi smisao.

Dani Thomasa Manna u Zagrebu pokazali su se kao višeslojna kulturna i znanstvena manifestacija te dokazali da je Mannova književna ostavština ne samo aktualna i relevantna nego i prijeko potrebna, i to pogotovo danas, uslijed velikih društvenih, političkih i ekonomskih previranja.