Umjetna inteligencija, političke tenzije i Hrvatska na Sajmu knjiga u Frankfurtu

„Umjetna inteligencija rastrgat će svijet književnosti i knjiga“, rečenica je to koju je izgovorio njemački ministar kulture Wolfram Weimer, a koja je snažno odjeknula sa 77. Frankfurtskog sajma knjiga, najvećega svjetskog književnog događaja, koji je u Frankfurtu okupio 4350 izlagača iz cijeloga svijeta i privukao oko 200.000 posjetitelja.

Weimerov nastup nosio je jasno upozorenje na prijetnje koje umjetna inteligencija predstavlja za književnost. Ministar je kritizirao praksu tehnoloških divova iz SAD-a i Kine koji treniraju UI sustave na književnim djelima bez pristanka autora, nazivajući to „digitalnim kolonijalizmom“. Upozorio je na sustavno urušavanje infrastrukture znanja i eksploataciju kulturnog sadržaja bez naknade i poštovanja prema autorima. Njegov je govor jasan poziv na zaštitu autorskih prava i kulturnog integriteta u digitalnom dobu. Data-mining (rudarenje podataka), kako je rekao, isisava kreativni potencijal iz bezbroj umova, dok se knjige pretvaraju u „plijen“. Pritom se eksploatacija prikazuje kao rudarenje, iako „nije riječ o sirovinama i nikada za to nije izdana dozvola“. Weimer je stanje usporedio sa zlatnom groznicom, a ono što se događa u podatkovnim centrima, od američke Silicijske doline do kineskog Shenzhena, nazvao je pljačkom.

Sajam knjige u Frankfurtu najposjećeniji je književni događaj u svijetu

Raste prodaja ljubića dok je ozbiljna književnost na marginama / Izvor Sajam knjige u Frankfurtu

Nije vladao očaj, ali mnogi su zbunjeni

Ipak, mnogi pa i Weimer složili su se kako književnost i umjetnost imaju kreativnost, puls, srce i slobodu, na što se algoritmi ne mogu osloniti. Zbog toga je sajam i ove godine donio zanimljive uvide u suvremeni svijet književnosti pa se može kazati kako unatoč tomu što umjetna inteligencija sve više ulazi u svijet izdavaštva,  romantični romani doživljavaju pravi procvat. Suprotno tomu, tradicionalna tzv. visoka književnost se sve više povlači u pozadinu i postaje područje koje je na margini književnosti.  Naime, bestseleri, komercijalni naslovi i UI-generirane knjige dominirali su glavnim pozornicama na sajmu, dok su se izdavači i autori visoke književnosti često nalazili na marginama sajma.

Unatoč marginalizaciji, među književnim djelatnicima nije vladao očaj, nego zbunjenost i potraga za novim smjerovima kako ozbiljna književnost može opstati i pronaći svoje mjesto u svijetu u brzom tehnološkom previranju. Posebnu pozornost privukla je i jedna od „najstrašnijih“ knjiga sajma, naslova Kako se to moglo dogoditi? povjesničara Götza Alyja, koja kroz analizu dnevnika Josepha Goebbelsa i ratnih svjedočanstava istražuje korijene nacističke vlasti i spremnost Nijemaca da sudjeluju u ratnim zločinima i genocidu.

Jesenski sajam i dalje je vrhunac godine za knjižno izdavaštvo, s preko 60.000 novih naslova koji su predstavljeni potvrđuje svoju ulogu ključne platforme za ljubitelje knjiga i književne trendove. No, pojavile su se i kritike da ovaj sajam gubi svoj intelektualni šarm te se pretvara u industrijski događaj pod pritiskom komercijalizacije. Njemački mediji poput Die Welta pišu kako je sajam sve dalje od pravog duha književnosti. Novi koncept usmjeren prema mlađoj publici i žanrovima poput New Adult naišao je na pohvale zbog otvaranja prema novim čitateljima, ali i na zabrinutost da se tradicionalna publika zanemaruje, te se smatra kako je ostavljena bez sadržaja koji se očekuje od ozbiljne književnosti.

Nikica Micevski iz Zajednice nakladnika i knjižara s našom novinarkom Marijanom Dokoza na hrvatskom štandu

Uz to, organizacijski izazovi poput gužvi i dugih redova za autograme dodatno su promijenili doživljaj sajma, koji se sve više doima spektaklom umjesto mjestom mirnog susreta s knjigom. Dominacija scenskih nastupa i medijskog hypea otežava pristup samim knjigama, što brine brojne posjetitelje.

Hrvatska u Frankfurtu

Spomenuti izazovi odrazili su se i na ovogodišnje sudjelovanje Hrvatske na sajmu, koja je stigla u značajno smanjenom i siromašnijem obliku nego ranijih godina. Hrvatski štand, bez niza popratnih događanja, promocija i autora, u kontrastu je s prošlim izdanjima kada su pisci i nakladnici, ali i mediji, bili znatno prisutniji i aktivniji. Razlozi za to su navodno visoki troškovi, logističke poteškoće i promjene uzrokovane pandemijom koje su ubrzale prelazak na digitalne načine poslovanja.

Kako ističe Nikica Micevski iz Zajednice nakladnika i knjižara, mnogi ne mogu doći tijekom radnog tjedna, a vikendom većina nakladnika odlazi sa sajma, dok domaća medijska pažnja gotovo ne postoji. Ipak, Micevski naglašava važnost knjige kao medija u Hrvatskoj i smatra da sudjelovanje na Frankfurtskom sajmu i dalje ostaje ključno, premda su potrebni novi koncepti i pristupi koji bi donijeli veću vidljivost i bolji učinak.

No, na samom završetku sajma posebno je istaknuto predstavljanje romana Neugasivi plamen Jakova Čabraje. Riječ je o dirljivoj ispovijesti bivšeg svećenika koji kroz priču smještenu u Pale kod Sarajeva otkriva svoj unutarnji sukob između duhovnog poziva i zabranjene ljubavi. Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena također je zabilježila trenutak predstavljajući časopis Riječ te zbirku poezije pokojnog Ranka Ćetkovića.  

Unatoč općem padu aktivnosti, neki hrvatski izdavači i dalje vide Frankfurtski sajam knjiga kao važnu investiciju u reputaciju i dugoročnu promociju. Kašmir Huseinović predstavio je nova izdanja dječjih slikovnica koje je ilustrirala Gala Zinko, ističući važnost promicanja hrvatske dječje književnosti. Ljiljana Vidović iz Alfa Scripta sudjelovanje vidi kao pozitivno iznenađenje, dok Robert Šipek iz Udžbenik.hr naglašava da je sudjelovanje ulaganje u vidljivost s nepredvidivim, ali potencijalno značajnim rezultatima.

Bez Rusa i Ukrajinaca

Ove godine na sajmu nije bilo ni ruskih ni ukrajinskih izlagača, a njihova odsutnost dodatno pročišćava atmosferu koja je nekada bila gotovo festivalska. Politika, izjave i pažljivo birani sadržaji programa pod posebnom su lupom, što jasno ostavlja trag na samome događaju.

Njemački povjesničar Karl Schlögel, poznat po kritici ruske politike, primio je prestižnu Nagradu za mir Njemačkog udruženja nakladnika i knjižara. Ovo priznanje odražava stavove njemačkih medija prema aktualnoj političkoj situaciji. Iako zbog bolesti autor nije bio prisutan, dodjela Nobelove nagrade za književnost Lászlóu Krasznahorkaiju, poznatome po apokaliptičnim i filozofskim romanima, dodatno je obilježila sajam. Švedska akademija pohvalila ga je kao velikog epskog pisca čija djela odražavaju izdržljivost umjetnosti usred „apokaliptičkog terora“. Dodijeljena je i Njemačka književna nagrada Dorothei Elmiger, mladoj švicarskoj književnici, prevoditeljici i povjesničarki.

O ratnim previranjima
na Frankfurtskom sajmu

Osjetljiva i djelomično kontroverzna, tema rata u Gazi i sukoba između Izraela i Palestine našla je svoje mjesto na ovogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjiga. U nizu panela i razgovora, autori i intelektualci s obiju strana pokušali su otvoriti prostor za dijalog, empatiju i razumijevanje. Palestinski pisac Atef Abu Saif govorio je o razaranju kulturne baštine u Gazi te u svojoj knjizi dokumentirao užase rata. S druge strane izraelska novinarka Sarah Levy upozorila je na porast ekstremizma i dehumanizaciju u izraelskom društvu, pozvavši na suosjećanje s patnjom obiju strana. Knjižar Mahmoud Muna iz Istočnog Jeruzalema naglasio je važnost knjiga i osobnih priča kao mostova mira i dijaloga, posebno onih koji dolaze iz Gaze.

Zbog rata i bojkota, izraelski izdavači ove su godine izostali sa sajma, što je dodatno naglasilo složenost i osjetljivost situacije. Unatoč tomu, brojni autori nastavili su zagovarati sjećanje, ljudskost i nadu u budućnost bez mržnje. Neki paneli pokušali su otvoriti prostor za raspravu o sukobu, no kritičari, uključujući inicijativu Publishers for Palestine, ocijenili su da su palestinski glasovi bili marginalizirani. Time je Frankfurtski sajam još jednom pokazao koliko je teško pronaći ravnotežu između književnosti, slobode govora i globalnih političkih tenzija.