Suvremeni ratovi i nova svjetska sigurnosna arhitektura

Mogu li se današnji ratovi ubrzo završiti i kakvi su izgledi za to? Kako u današnjem svijetu uopće dolazi do takvih sukoba te kako im trebamo pristupiti i razumjeti ih? Koje posljedice mogu imati? Može li se postići trajni mir i sigurnost? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na novoj tribini Sučeljavanja u Matici hrvatskoj održanoj 14. listopada na temu Suvremeni ratovi i nova svjetska sigurnosna arhitektura. Na tribini su sudjelovala tri gosta: Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost i terorizam te profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista i poznavatelj Bliskog istoka, te Renato Matić, sociolog i profesor na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Tribinu je moderirao Ivan Perkov, tajnik Odjela za sociologiju Matice hrvatske.

Hassan Haidar Diab, Renato Matić, Ivan Perkov i Mirko Bilandžić / Snimio Mirko Cvjetko / MH

U uvodu Renato Matić pristupa problematici iz sociološke perspektive. Kako uopće dolazi do ovako ekstremnih sukoba? U krizama kakve vidimo i danas veliku ulogu igraju norme, povjerenje te institucije. Povjerenje je vrlo nisko i prevladava osjećaj nejednakih pravila i mogućnosti. Ta je nepravda gorivo koje samo potiče sukobe. Uz to je važan i osjećaj neizvjesnosti koji se doslovce može proizvesti i kontrolirati putem medija i upravljanja informacijama. U takvim situacijama ponekad može doći do ekstremizma koji „nikada ne nudi znanje ili rješenje, već samo trenutni lažni osjećaj važnosti i to na štetu drugoga“. Potrebne su brže procedure i vidljive prilike koje bi trebale osigurati predvidive institucije, kao i „higijena informacija“. U sukobima je također važna percepcija sudionika. Posrednici u krizi i sklapanju mira trebaju biti oni kojima obje strane vjeruju.

Što se međunarodne sigurnosti tiče, Mirko Bilandžić govori o „nerješivim neizvjesnostima“ koje zapravo utječu na cijeli svijet. Mogu li se ti današnji sukobi uopće razriješiti? Bilandžić se dotiče pojma organizirane hipokrizije koja označava ideju da društvo danas uništava vlastite temelje na kojima je sazdano pozivajući se upravo na te temelje. Jedan od uzroka svakako je kriza institucija. Što danas u međunarodnoj politici predstavljaju Ujedinjeni narodi i kakav uopće utjecaj imaju? Uz to postoje i kriza liderstva te kriza morala. Kako onda danas definirati međunarodni poredak, je li on unipolaran ili bipolaran? Možda čak svijet možemo podijeliti i na one zadovoljne i one nezadovoljne. Danas živimo u „sedmom danu Šestodnevnog rata“ s neizvjesnim ishodima.  

Novinar Hassan Haidar Diab vrlo je dobro upućen u situaciju na Bliskom istoku, a i sam je podrijetlom iz Bejruta, glavnog grada Libanona. Osvrnuo se na nedavne događaje u sukobu i strahote rata u pojasu Gaze dajući razne primjere i brojke te naveo kako Trumpov plan vjerojatno neće uspjeti, a sukob još neće završiti. Smatra kako mira na ovom području, nažalost, možda neće nikada ni biti. Ova je tema bila u fokusu i potaknula je živu raspravu u koju se pitanjima uključila i publika. Sudionici su raspravljali o Hamasu, mogućnosti uspostave dviju država, o genocidu i terorizmu općenito.

U zaključku je istaknuto kako zbog vrlo kompleksne situacije kraj sukoba na Bliskom istoku, pa i u Ukrajini, još nije izvjestan, što će itekako utjecati na geopolitiku i međunarodnu sigurnost.