Proslavljen visoki jubilej HNK – živa tradicija koja obvezuje

Toga utorka, 14. listopada, u 11 sati u gledalištu i ložama zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta tražilo se sjedalo više. Predstavljala se epohalna monografija institucije u povodu 130. obljetnice zgrade na sam datum otvaranja toga hrama hrvatske kulture 1895. godine. Prelijepo arhitektonsko zdanje na ondašnjem rubu grada, na mjestu dotadašnjeg sajmišta, tog je dana prije svih tih godina otvoreno alegorijskim scenskim prologom Stjepana pl. Miletića Slava umjetnosti u tri slike, uz glazbu Ivana pl. Zajca, i prisutnost samog austrougarskog cara Franje Josipa I. Monarh je tog poslijepodneva na balkonu zgrade lupio srebrnim čekićem o stupić zadavši  rekordnim 16-mjesečnim radovima simbolički zadnji udarac. Kako je riječ o mjestu koje više od stoljeća čuva umjetnost, povijest i identitet, događaju je prisustvovalo mnoštvo kulturnih, društvenih i političkih uglednika, od bivših i sadašnjih djelatnika institucije, sve do samog premijera s najduljim stažem u samostalnoj Republici Hrvatskoj, Andreja Plenkovića (upravo proslavio 9. godinu na toj funkciji). Kako je pokroviteljstvo preuzela Vlada Republike Hrvatske, ne čudi da je događaj svojom prisutnošću i završnom prigodnom riječju uveličao njezin predsjednik koji se posebno osvrnuo (metaforički i doslovno) i na tom prigodom izloženi simbol hrvatskog identiteta – svečani zastor Hrvatski preporod koji je baš za otvaranje zgrade izradio Vlaho Bukovac.

Intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste Sočo

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković

Monografiju su objavili HNK i Školska knjiga / IzvorHNK u Zagrebu

Zalog slavne prošlosti, bistar pogled u budućnost

Ceremoniju prezentacije svojim je mladenačkim glasom i svečanim tonom vodio prvak zagrebačke Drame Luka Dragić koji je u uvodu objasnio kako je monografija nastala u suizdanju HNK u Zagrebu i Školske knjige, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH te Hrvatske poštanske banke. Istoga je dana Hrvatska pošta u nakladi od 25.000 primjeraka objavila arak od 12 maraka s fotografijom Mare Bratoš (dojmljiva pozlaćena unutrašnjost glavne dvorane s ložama) u dizajnerskom oblikovanju Deana Roksandića, što je dodatna simbolička potvrda trajne vrijednosti i nacionalnog značenja zgrade u kolektivnom sjećanju Hrvata.

Intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste Sočo autorica je teksta popratnog letka koji su u ruke dobili svi posjetitelji predstavljanja monografije održanog usred radnoga dana, zbog čega protokolarne riječi nisu bile obogaćene dodatnim popratnim dramsko-operno-baletnim programom kako se događaj ne bi oduljio. No, ona je bila prva koja je na svečanosti pozdravila uzvanike naglasivši da su u srcu svakog promišljanja i odlučivanja kazališni ansambl i zaposlenici zgrade, ali i publika, kao i svijest koliko je program u povijesti kazališta utkan u stvaranje hrvatskog nacionalnog identiteta. Oslanjajući se na povijest, program vibrira s današnjicom, reagira na pojave suvremenog društva i prati nove europske kazališne prakse, s posebnim naglaskom na novu scenu, HNK2, koja se ovih dana dovršava u Adžijinoj ulici, a svečano je otvaranje planirano za 3. studenoga.

Urednica monografije Martina Petranović, predsjednik upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s intendanticom Ivom Hraste Sočo na promociji obljetničke monografije

130 godina HNK na 750 stranica

Činjenica da je suizdavač monografije Školska knjiga, jedna od najvažnijih nakladničkih kuća u ovom dijelu Europe s atraktivnim knjižarama u centru grada, jamči da će ona biti lijep božićni dar i suvenir iz grada i dovest će ovo velebno zdanje na police mnogih domova. Kako je rekao sljedeći govornik, predsjednik upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul, na izvorištima stvaranja hrvatskog identiteta bijaše velikan Josip Juraj Strossmayer kada je nakon osnutka Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, zajedno s Izidorom Kršnjavijem pokrenuo inicijativu donacije za izgradnju nove kazališne zgrade, ali i cijeloga niza važnih društveno-kulturnih institucija na Lenucijevoj potkovi. Kazalište je tijekom godina mijenjalo ime, a sam Kršnjavi, ondašnji gradski „ministar kulture“, smjestio je 1912. nasuprot zgradi i Meštrovićevu fontanu Zdenac života te se otada kiparska moderna skladno odmjerava s remek-djelom kasnog historizma „dežurnog arhitektonskog dvojca za projektiranje kazališnih zgrada po Austro-Ugarskoj i šire“, Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera (zajedno su osmislili rješenja za više od 100 kazališnih kuća diljem Europe).

Hrvatska pošta objavila je prigodnu marku u nakladi od 25.000 primjeraka s fotografijom Mare Bratoš

Monografiju zajednički potpisuju mnogobrojni autori – teatrolozi, povjesničari umjetnosti, muzikolozi, arhitekti i kazališni umjetnici najrazličitijih profila – koje je sve okupila i čiji je rad koordinirala glavna urednica, teatrologinja Martina Petranović. U svojem je opsežnom izlaganju publiku provela kroz sadržaj ove opsežne edicije čija je izvorna ideja vodilja bila analogna Spomen-knjiga Hrvatskoga zemaljskog kazališta pri otvaranju nove kazališne zgrade (1895), čiji je autor, tada mladi dramaturg Nikola Andrić, bio itekako svjestan kazališne nacionalno-tvorbene misije identiteta. Krajnji cilj monografije je, po njezinim riječima, „sagledavanje i rezimiranje bogate povijesti Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i njegovih umjetničkih dosega od sredine 19. stoljeća kad je utemeljeno, sve do danas, da se suvremenom čitatelju ponudi što je moguće obuhvatnija, inkluzivnija i mnogolikija perspektiva“ na to kazalište i njegove djelatnosti. „Knjiga obuhvaća mnoge prevratničke događaje, umjetničke osobnosti, antologijske predstave, metodologije umjetničkog stvaranja i umjetničke prakse, te mehanizme i modele upravljanja kazalištem u gotovo dva stoljeća njegova trajanja“, ističe urednica ponosna na niz suradnika stručnjaka čiji su tekstovi raspoređeni u tri veće cjeline: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – od utemeljenja do suvremenosti (od prve profesionalne predstave na hrvatskom jeziku sredinom 19. stoljeća), Kazalište kao vizualni i kulturni prostor (umjetnosti i likovne discipline u kazalištu, od scenografije i kostimografije, preko kipova i svečanih zastora), te Zgrada HNK u Zagrebu – jučer, danas, sutra (sagledava sve prostore u kojemu je kazalište djelovalo i djelovat će, pa i – HNK2). Sve skupa donosi nevjerojatnih biblijskih 750 stranica tvrdoukoričene knjige, s više od 800 kartica teksta iz pera različitih stručnjaka uz mnoštvo vizualnih priloga dokumenata u boji, a za točnost iznesenih podataka brinulo je troje recenzenata: akademkinje Koraljka Kos i Željka Čorak te Branko Hećimović.

Nagrada Tito Strozzi baletnoj predstavi Žar ptica / Petruška

U nastavku programa proslave, prije svečane izvedbe predstave Zastave, dodijeljena je Nagrada Tito Strozzi 2024/2025. baletnoj predstavi Žar ptica / Petruška na glazbu Igora Stravinskog, pod dirigentskim ravnanjem Valentina Egela u koreografiji Maše Kolar i Edwarda Cluga premijerno izvedenoj 15. studenoga 2024. Ocjenjivački sud nagrade posvećene velikanu hrvatskoga glumišta i kazališne umjetnosti Titu Strozziju bio je u sastavu: predsjednica Zdenka Weber, članovi Željka Turčinović, Tomislav Čadež, Hana Breko Kustura i Irena Pasarić. Nagrada se dodjeljuje za najbolju premijernu predstavu u Drami, Operi i Baletu, realiziranu u repertoaru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u protekloj sezoni. Ove je godine dodjela održana u osobito svečanom ozračju, upravo na dan rođenja Tita Strozzija, koji se poklapa sa 130. obljetnicom otvaranja zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Članak sufinancirala Hrvatska pošta