Promotor globalnoga hrvatskog zajedništva

Manifestacija Mjesec hrvatske knjige ove se godine na poseban način obilježava pod okriljem dviju institucija čiji je zajednički nazivnik briga za dobrobit hrvatskog naroda, kulture i identiteta. Riječ je o Matici hrvatskoj i o Hrvatskoj matici iseljenika, u čijoj je organizaciji održano predstavljanje dvoknjižja Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske i Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva autora Milana Bošnjaka, hrvatskog književnika i publicista, posebnog savjetnika u Državnom uredu za Hrvate izvan RH.

 Riječ je o ogledima na temu kulturnog i književnog stvaralaštva i društvenih kretanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji donose presjek aktualnog društvenog i kulturnog života hrvatske dijaspore. Dok je prvi naslov usredotočen na suvremeno književno stvaralaštvo iseljeništva, uključujući i prevodilačke pothvate pisaca hrvatskih korijena, drugi proizlazi iz autorovih uvida u kulturne, društvene i političke prilike hrvatske nacionalne manjine diljem 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Ujedno donosi pokušaj konceptualnog određenja te manjine u razdoblju nakon demokratskih promjena u Europi.

Predstavljanje je održano u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika 14. listopada, a pozdravne su riječi uputili Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske, i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. O knjigama su govorili recenzenti Sanja Vulić i Željko Holjevac, urednici Luka Šeput i Vesna Kukavica te autor Milan Bošnjak. Za glazbeni dio pobrinula se solistica Nika Pastuović, dok je program moderirala Ivana Perkovac.

Željko Holjevac, Sanja Vulić, Milan Bošnjak, Vesna Kukavica i Luka Šeput / Snimio Jurica Galoić

Ivan Tepeš u ime HMI čestitao je autoru na minucioznom opisu kulturnog i društvenog života hrvatskog iseljeništva. Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić naglasio je kako je hrvatska književnost nastala izvan domovine konstitutivni dio identiteta našeg naroda koji bez toga nije cjelovit. „Hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske ili u iseljenoj Hrvatskoj konstitutivni je dio identiteta hrvatskoga naroda. Stoga mi je jako drago što se susrećemo s Hrvatskom maticom iseljenika, Središnjim državnim uredom i drugima, jer posla je mnogo i ne smijemo rasipati snage, nego ih trebamo udružiti da bismo taj konstitutivni čimbenik našeg suvremenog identiteta podastrli kako ovdje hrvatskoj javnosti tako, koliko god je to moguće, i onoj inozemnoj. Bez toga, nećemo imati svoj cjeloviti suvremeni nacionalni identitet.“

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas naglasio je kako će ove dvije knjige biti vrijedan doprinos boljem statusu i položaju hrvatske nacionalne manjine. „Ove će knjige, koje progovaraju o političkim bilateralnim aktivnostima i temama, ali i o životu, umjetnosti, kulturi i svemu onome što Hrvati izvan Republike Hrvatske njeguju tamo gdje žive, dakle, svim vrijednostima po kojima se prepoznaju kao pripadnici hrvatskoga naroda, biti vrijedan doprinos boljem statusu i položaju hrvatske nacionalne manjine te će očuvati hrvatski nacionalni identitet, dakle, sve ono što je važno kako bi Hrvati izvan Republike Hrvatske mogli doista sačuvati svoje vrijednosti“, rekao je Milas.

Recenzentica Sanja Vulić naglasila je kako je knjiga Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske zbirka autorovih višegodišnjih kroatoloških propitivanja postmoderne hrvatske lijepe književnosti u okviru hrvatskih manjinskih zajednica i iseljeništva. „Autor Bošnjak nedvojbeno obogaćuje korpus hrvatske književnosti, uključujući i ona književna djela napisana na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku koja su napisali pisci hrvatskog podrijetla, a koja, osim same korjenike spisatelja, u hrvatsku književnost ugrađuju teme i motive koji se odnose na Hrvatsku i hrvatski narod“, naglasila je Sanja Vulić. Recenzent Željko Holjevac osvrnuo se na naslov Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva, za koji je kazao kako u ukupno osam eseja podrobno obrađuje današnje pozitivne kulturne, obrazovne i znanstvene prakse među hrvatskom nacionalnom manjinom. „Članci, eseji, studije, prezentacije, izlaganja, govori i intervjui, objedinjeni u ovom djelu Milana Bošnjaka o statusu i perspektivi hrvatske manjine u europskome susjedstvu, ukazuju na razgranatu institucionalnu suradnju RH  s hrvatskom manjinom u okolnim zemljama. Povezujući razvoj raznih oblika djelovanja s bogatim i raznovrsnim manjinskim iskustvima na koncepcijski osmišljen i komunikativan način, autor omogućava bolju procjenu postojećeg modela aktivnosti i doprinosi prepoznatljivosti razvoja optimalne participacije hrvatskih manjinskih perspektiva u mozaiku suvremenih europskih izazova“, kazao je Holjevac.

Urednici Luka Šeput i Vesna Kukavica istaknuli su kako je interkulturalna dimenzija u Bošnjakovim esejima važnija od jezične – kada se govori o „preživljavanju i literarnom stvaralaštvu“ u drugoj kulturi, odnosno o prihvaćenosti hrvatskih ljudi u pokretu u domicilnom višejezičnom i višekulturnom društvu.

Na koncu, publici se obratio i sam autor koji je zahvalio nakladnicima te kazao kako bi učinak ovih tekstova mogao pomoći jačanju suvremenog hrvatskog kulturnog zajedništva na globalnoj razini. „Mislim da je koncept, paradigma, model hrvatskoga globalnoga zajedništva jedini održivi koncept razvoja hrvatskoga naroda, hrvatske nacije, hrvatske države u 21. stoljeću. I to je nešto što nije invazivno, agresivno, što ne propituje nikoga, ali što isto tako ne postavlja granice pojedinca koji želi pristupiti onome što globalno hrvatsko zajedništvo jest. Na svima nama je, na način na koji to možemo, da mu doprinosimo i da ga razvijamo“, zaključio je Bošnjak.