Od zemlje iseljenika do zemlje useljenika

Osijek je od 13. do 15. listopada bio središte hrvatskog iseljeništva iz cijeloga svijeta. Trodnevna konferencija Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj: posebnosti i prilike održana u Gospodarskom centru okupila je predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, brojne Hrvate koji žive i rade u inozemstvu, ali i uspješne mlade poduzetnike i stručnjake koji su se odlučili na povratak u Slavoniju i Baranju. Središnji je tematski okvir konferencije, u organizaciji Ministarstva demografije i useljeništva i ostalih ustanova, bio posvećen budućnosti hrvatskog gospodarstva i iseljeništva s primjerima dobre prakse, demografskim i identitetskim te migracijskim politikama, s naglaskom na dijalog i razmjenu iskustava, kao i stvaranje konkretnih prijedloga za bolje povezivanje dijaspore s gospodarskim razvojem Hrvatske.

Na konferenciji u Gospodarskome centru u Osijeku zaključeno je da Hrvatska ima sve preduvjete da postane zemlja povratnika / Izvor Ministarstvo demografije i useljeništva

Na otvaranju su se prisutnima obratili ministar obrane i potpredsjednik Vlade RH Ivan Anušić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić naglasivši  ulogu i važnost aktualnih demografskih mjera i pronatalitetnih politika koje, unatoč svim izazovima, pokazuju pozitivne pomake. Anušić je naveo kako u Hrvatskoj danas živi oko 3,8 milijuna Hrvata, a procjenjuje se da ih u inozemstvu ima oko pet milijuna i da približno petina ima hrvatsko državljanstvo. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kao pozitivan je primjer istaknuo studente, podrijetlom Hrvate koji žele naučiti jezik svojih predaka. Tu priliku mogu iskoristiti na hrvatskim sveučilištima s obzirom na postojeće posebne programe i predviđene upisne kvote. Upravo su ti mladi ljudi raznovrsnih zanimanja i struka, dodao je, važna spona između Hrvatske, Europe i prekooceanskih zemalja.

Program konferencije nastavio se kroz panel-diskusije. Na prvom panelu sudionici su raspravljali o ulaganjima i prilikama za povratak, ali i izazovima s kojima se (potencijalni) povratnici nose, pri čemu je naglašena potreba za jednostavnijim administrativnim postupcima i boljom institucionalnom te međusektorskom suradnjom. U ostatku programa govorilo se o poticajima, potporama za samozapošljavanje i poreznim olakšicama za povratnike.

Drugi panel usmjerio je pozornost na Slavoniju, Baranju i Srijem kao područje s velikim, ali još uvijek nedovoljno iskorištenim potencijalom za povratnike i potomke Hrvata iz Južne Amerike, Kanade, Australije. Sudionici panela, povratnici i poduzetnici, istaknuli su da upravo te zajednice, uz ciljane mjere i poticaje, mogu postati primjer uspješnog povezivanja dijaspore s (pra)domovinom te ulaganja s lokalnim razvojem osobito u slabije razvijenim depopuliranim područjima. Za ta područja, izvijestili su iz Ministarstva demografije i useljeništva, raspisan je i uskoro kreće prvi program za poduzetnike i povratnike vrijedan 30 milijuna eura.

U vremenu globalizacije, čulo se u nastavku, očuvanje kulturnog i jezičnog identiteta potomaka hrvatskih iseljenika važan je čimbenik u održavanju transnacionalne povezanosti. Prema nekim izvorima procjenjuje se da danas u Južnoj Americi (najviše u Argentini i Čileu) živi oko pola milijuna Hrvata i potomaka druge i treće generacije. Jedna od njih je i mlada arhitektica iz Paragvaja Mariana Glavinich Luraschi, od 2021. hrvatska državljanka koja već nekoliko godina živi i radi u Splitu, a svoje iskustvo podijelila je s posjetiteljima konferencije. Dalmaciju je prije više od 130 godina napustio njezin pradjed Srećko Glavinić Rafanelli u potrazi za boljim sutra, ni ne sluteći tada da će njegova praunuka svoju sreću pronaći upravo u rodnom mu kraju. Sa suprugom se prije tri mjeseca u Hrvatsku vratila i kanadska Hrvatica, dječja kirurginja Anica Bulić Hrkač. Daleki Vancouver zamijenila je Zagrebom, hrvatski jezik govori solidno, no ističe kako uvijek može bolje. Svoju odluku, kazala je, nije požalila jer Hrvatsku i svoje „nove“ sunarodnjake naprosto – obožava. U Vancouveru inače danas živi oko 15.000 kanadskih Hrvata i to je druga najveća zajednica nakon Toronta. Zanimljivo, obje naše sugovornice sigurnost su istaknule kao presudan faktor prilikom odluke o preseljenju.

U posljednjem bloku programa predstavljena su postignuća hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama: iskustva, izazovi i mogućnosti te suradnja s Hrvatskom o čemu su, među ostalim, govorili australski Hrvati Luka Jurčević i Don Markušić, Tomislav Kuljiš iz Bolivije i Nicolas Bronzovich te Pablo Pusić iz Argentine. Posljednja panel-diskusija bila je posvećena temi Obrazovanje, inovacije i transfer znanja – važnost suradnje i uloga akademske zajednice i institucija na kojoj su sudjelovali predstavnici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te slavonski i čileanski poduzetnici. Posljednji dan konferencije bio je rezerviran za druženje i razmjenu kontakata.

Glavno pitanje koje se provlačilo tijekom gotovo svih razgovora i izlaganja bilo je kako zemlju iseljenika koju je prilikom ulaska u Europsku uniju zahvatio veliki „odljev mozgova“ transformirati u zemlju useljenika idealnu za miran i siguran život. Upravo je sigurnost Hrvatske naš najveći adut premda je često podcjenjujemo, a u globalnom kontekstu te za mnoge povratnike ona ima presudnu ulogu. Zaključak konferencije je da Hrvatska ima sve preduvjete da postane zemlja otvorenih vrata – dom svojih ljudi, ma gdje oni bili. A most između domovine i svijeta ne gradi se samo riječima, nego i konkretnim djelima.