Ljudsko lice znanosti

Dobitnike Nobelovih nagrada za 2025. godinu objavile su švedske i norveške institucije odgovorne za njihovu dodjelu. Na središnjim stranicama ovoga broja predstavljamo ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost – mađarskog pisca Lászlóa Krasznahorkaija, dok ovdje predstavljamo ostale nobelovce. Četiri od deset dobitnika u kategorijama fizike, kemije, medicine i književnosti dolaze iz SAD-a, dva iz Japana te po jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Australije i Mađarske.

Nobel fizičaru hrvatskog podrijetla

Kraljevska švedska akademija znanosti odlučila je dodijeliti Nobelovu nagradu za fiziku za 2025. godinu američkim znanstvenicima Johnu Clarkeu, Michelu H. Devoretu i Johnu M. Martinisu (koji je hrvatskog podrijetla), za otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu. Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku pružila je prilike za razvoj sljedeće generacije kvantne tehnologije, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantna računala i kvantne senzore. Tijekom posljednja dva stoljeća, po prvi put u povijesti, svijet je svjedočio održivom gospodarskom rastu. To je izvuklo velik broj ljudi iz siromaštva i postavilo temelje našeg prosperiteta. Ovogodišnji laureati iz ekonomskih znanosti, Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt, objašnjavaju kako inovacija daje poticaj daljnjem napretku. Rad laureata pokazuje da se gospodarski rast ne može uzimati zdravo za gotovo. Moramo podržavati mehanizme koji su u osnovi kreativnog uništenja kako se ne bismo vratili u stagnaciju.

Rješenja za najveće izazove čovječanstva

Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je Susumuu Kitagawi iz Japana, Richardu Robsonu iz Australije te Omaru M. Yaghiju iz SAD-a za razvoj metal-organskih okvira. Oni su stvorili molekularne konstrukcije s velikim prostorima kroz koje plinovi i druge kemikalije mogu teći. Ove konstrukcije, metal-organski okviri, mogu se koristiti za prikupljanje vode iz pustinjskog zraka, hvatanje ugljikovog dioksida, skladištenje otrovnih plinova ili kataliziranje kemijskih reakcija. Nakon revolucionarnih otkrića laureata, kemičari su izgradili desetke tisuća različitih okvira. Neki od njih mogu doprinijeti rješavanju nekih od najvećih izazova čovječanstva.

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu primili su Mary E. Brunkow (SAD), Fred Ramsdell (SAD) i Shimon Sakaguchi (Japan) za svoja revolucionarna otkrića u vezi s perifernom imunološkom tolerancijom koja sprečava imunološki sustav da ošteti tijelo. Laureati su identificirali čuvare imunološkog sustava, regulatorne T-stanice, koje sprečavaju imunološke stanice da napadaju naše vlastito tijelo. Otkrića su pokrenula područje periferne tolerancije, potičući razvoj medicinskih tretmana za rak i autoimune bolesti. To bi također moglo dovesti do uspješnijih transplantacija. Nekoliko ovih tretmana sada prolazi kroz klinička ispitivanja.

Borba za mir u Venezueli

U Oslu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir Maríji Corini Machado za njezin neumoran rad na promicanju demokratskih prava za narod Venezuele i za njezinu borbu za postizanje pravednog i mirnog prijelaza iz diktature u demokraciju. Godine 1992. osnovala je Zakladu Atenea, koja radi u korist djece s ulice u Caracasu. Deset godina kasnije bila je jedna od osnivačica udruge Súmate, koja promiče slobodne i poštene izbore te provodi obuku i promatranje izbora. Godine 2010. izabrana je u Nacionalnu skupštinu, osvojivši rekordan broj glasova. Režim ju je 2014. godine izbacio s dužnosti. María Corina Machado vodi oporbenu stranku Vente Venezuela, a 2017. pomogla je u osnivanju saveza Soy Venezuela, koji ujedinjuje prodemokratske snage u zemlji preko političkih podjela. Godine 2023. najavila je svoju kandidaturu za predsjednicu na predsjedničkim izborima 2024. Kada joj je bila onemogućena kandidatura, podržala je alternativnog kandidata oporbe, Edmunda Gonzaleza Urrutiju. Oporba se široko mobilizirala i sustavno prikupljala dokumentaciju koja potvrđuje da je pravi pobjednik izbora. Režim je proglasio pobjedu i učvrstio svoju vlast.

Svi znaju za Nobelovu nagradu, čak i oni kojima znanost nije na vrhu popisa interesa, i to ljude čini posebno znatiželjnima o istraživaču i njegovoj priči, unatoč brojnim politizacijama i pokušajima osporavanja. To je glavna zasluga Nobelovih nagrada: one daju lice znanstvenim otkrićima za širu javnost. Svake godine podsjećaju nas da znanstveni i tehnološki napredak nije nešto što se „samo dogodi“, nego iza njega stoje ljudi od krvi i mesa. Napornim radom, uspjehom i neuspjehom nastoje unaprijediti ljudski napredak.