Hrvati u Essenu proslavili 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva

Sukladno zajedničkoj suradnji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Düsseldorfu i Matice hrvatske za Ruhrsko područje 3. listopada u Essenu i 4. listopada u Bielefeldu obilježena je 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva. Obljetnica je obilježena tematskim predavanjima generalnog konzula RH u Düsseldorf, povjesničara Ivana Bulića, i potpredsjednika Matice hrvatske, povjesničara Marija Jareba. Obilježavanju se odazvao znatan broj Hrvata koji žive u ta dva njemačka grada.

Predavanja su okupljenima održali Mario Jareb i Ivan Bulić

Generalni konzul Bulić izlaganje Prvi hrvatski kralj Tomislav: istina, mit i identitet uskladio je s naslovom te okupljene upoznao s temeljnim izvorima, povezao ih s konkretnim događajima, inkorporirao u onodobni kontekst, dakle, kontekst 9. i 10. stoljeća te u konačnici prisutnima ponudio da svatko za sebe odgovori na sumnje i prijepore u vezi s kraljem Tomislavom koji dominiraju javnim prostorom. U konačnici je publiku upoznao s višestrukim pokušajima manipulacije prvoga hrvatskoga kralja Tomislava, a radi izgradnje identitetskih obrazaca režima 20. stoljeća. Bulić je završio riječima kako je prvi hrvatski kralj Tomislav našao svoj smiraj na mjestu koje mu i pripada u sklopu hrvatskog nacionalnog identiteta.

Mario Jareb u svom se izlaganju osvrnuo na proslavu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. Pritom je objasnio kada je došlo do zamisli o proslavi i kako su tadašnji hrvatski naraštaji gledali na pojam kralja Tomislava. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća bio je simbol onoga što je nedostajalo, a što su i tadašnji Hrvati željeli – bio je neovisni vladar ujedinjene i moćne Hrvatske koja ni o kome nije ovisila. Uz to je bio pobjednik nad Mađarima i Bugarima, pri čemu se u kontekstu ovisnosti tadašnje Banske Hrvatske o Mađarima u ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije osobito isticala pobjeda nad prvima. Prvi konkretni koraci poduzeti u cilju proslave povezani su sa zamislima osnivača Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” 1906. godine, a Družba je ostala usko povezana s proslavom sve do 1925. kada je i održana. U to doba Hrvati nisu više živjeli u Austro-Ugarskoj Monarhiji nego u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, no i u kontekstu nove države Tomislav je bio simbol onoga što Hrvati nisu imali – slobodne, ujedinjene i snažne Hrvatske. Te 1925. godine održan je niz proslava, s kojih je tadašnjem hrvatskom naraštaju poslana poruka o hrvatskoj državi, slobodi i nacionalnom identitetu, pa se može reći kako su one snažno utjecale na očuvanje hrvatske svijesti te očuvanja i izgradnje hrvatskog nacionalnog identiteta. Kroz desetljeća koja su slijedila te su poruke nastavila odašiljati brojna spomen-obilježja podignuta 1925. i sljedećih godina.