Glagoljaštvo nas obogaćuje i nadahnjuje već 11 stoljeća

Godina 2025. svečarska je godina s različitih aspekata: godina je to u kojoj obilježavamo 130 godina od otvaranja Hrvatskog narodnog kazališta na sadašnjoj zagrebačkoj adresi, 100 godina od izgradnje hotela Esplanade, iste te 1925. godine krenuo je prvi vlak iz Splita za Zagreb. Tim i drugim zbivanjima iz 1925. tisuću godina prethodi jedan važan povijesni događaj.

Najstariji dokumentirani spomen hrvatskoga glagoljaštva

Naime, godine 925. u Splitu je održan Prvi splitski crkveni sabor. Na njemu je ustanovljena Splitska metropolija, zajednička crkvena pokrajina za područje tadašnje Dalmacije (pod bizantskom vlašću) i Hrvatske (na čelu s Tomislavom). Uoči sabora papa Ivan X. svjetovnoj i crkvenoj vlasti upućuje svoja pisma. U jednom od njih papa se obraća Tomislavu i naziva ga kraljem. Zato se 925. godina uzima kao početak Hrvatskoga Kraljevstva. Povodom toga Hrvatski sabor proglasio je 2025. Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Vezano uz taj crkveni sabor dolaze nam i prve pouzdane vijesti o hrvatskom glagoljaštvu. U trima pismima koja su upućena nadbiskupu Ivanu i njegovim sufraganima papa Ivan X. adresate opominje zbog toga što se po njihovim biskupijama širi Metodov nauk, te ih upozorava da se služba Božja treba obavljati na latinskom, a ne na kojem drugom jeziku. Slično je pismo upućeno i hrvatskom kralju Tomislavu u kojem papa osuđuje slavljenje svete mise na barbarskom ili slavenskom jeziku.

U Staroslavenskom institutu obilježeno je 11 stoljeća korištenja glagoljice kao hrvatskog pisma /* Izvor Staroslavenski institut Facebook

U desetoj odredbi Prvoga splitskog crkvenog sabora zabranjuje se ređenje glagoljaša za svećenike, a obavljanje svećeničke službe dopušta im se samo u nedostatku latinskoga svećenstva i to po papinu odobrenju. U Metodovu nauku i slavenskoj liturgiji možemo prepoznati ono što danas nazivamo glagoljaštvom te je stoga godina 925. godina kojom obilježavamo najstariji dokumentirani spomen hrvatskoga glagoljaštva. Tom je prigodom Staroslavenski institut kao akademska ustanova specijalizirana za proučavanje hrvatskoga glagoljaštva organizirao znanstveni skup 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva (925. – 2025.) koji se održao od 8. do 10. listopada. Pokrovitelj skupa bio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a financijski je skup podupro Jadranski naftovod.

Skup je otvorila v. d. ravnateljice Staroslavenskog instituta Sandra Požar prisjećajući se prethodnika koji su se bavili glagoljaštvom u ovoj instituciji. Ana Šimić govorila je uime Organizacijskog odbora i naglasila da Hrvatsko Kraljevstvo i hrvatsko glagoljaštvo nisu odvojene ili konkurentne pojave jer se Kraljevstvo odnosi na državnost naroda, a glagoljaštvo na duhovni i kulturni profil toga naroda te nije moguće govoriti o Hrvatskom Kraljevstvu bez spomena hrvatskoga glagoljaštva, niti možemo govoriti o glagoljaštvu bez spomena Kraljevstva. Ukazala je na to da skup o glagoljaštvu ne započinje bez razloga 8. listopada. Naime, 8. listopada 1076. godine u Solinu je okrunjen Zvonimir, kralj hrvatski. Onaj kralj za kojega Hrvatska kronika, čiji prijepis dugujemo glagoljaškom miljeu, kaže da je bio dobar i da u njegovo vrijeme „biše vesela sva zemlja“. Onaj kralj koji je bio dobar i prema glagoljašima, o čemu svjedoči Bašćanska ploča, taj dragi kamen hrvatskoga jezika.

Uskoro nakon Zvonimirove vladavine prestaje postojati Hrvatsko Kraljevstvo, tj. preobražava se u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Glagoljaštvo je pak s istim vrijednostima i načelima nastavilo postojati u idućim stoljećima, sve do naših dana. Tanja Kuštović, govoreći uime Programskog odbora, istaknula je da je cilj skupa promisliti istaknute zadanosti, izazove i domete hrvatskoga glagoljaštva te podsjetiti na njegov potencijal u suvremenome hrvatskom i europskom društvu. Prvi dio cilja odnosi se na utvrđivanje i širenje znanstvene spoznaje o glagoljaštvu, a drugi na primjenu toga znanja u svim područjima javnoga života, poglavito u formalnom i neformalnom obrazovanju.

Različiti segmenti glagoljaštva

Na skupu se okupilo pedeset izlagača iz Hrvatske i inozemstva koji su održali 46 izlaganja u okviru 12 sekcija. Izlagači iz Hrvatske dolaze iz različitih institucija, znanstvenih i školskih: Staroslavenskog instituta (V. Badurina Stipčević, M. Brkljačić, J. Mihaljević, D. Ćosić, M.-A. Dürrigl, J. Galić, A. Mihaljević, J. D. Ivančić, M. Kontić, I. Medić, A. Šimić, L. Turkalj Čulinović, J. Vela), HAZU (S. Damjanović, M. Mihaljević), Akademije likovnih umjetnosti (F. Paro), Instituta za hrvatski jezik (M. Horvat, A. Kapetanović, M. Kramarić), Sveučilišta u Zadru (G. Ćupković, K. Juran, I. Petešić Šušak, J. Vučković), Filozofskog fakulteta u Splitu (K. Lozić Knezović), XV. gimnazije u Zagrebu (D. Brezak Stamać), Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku (S. Ždralović), Osnovne škole Sveta Nedjelja (I. Stamenković), Instituta za etnologiju i folkloristiku (J. Ćaleta), Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Ferenčak), Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (G. Franov-Živković), NSK u Zagrebu (I. Galić Bešker), Filozofskog fakulteta u Zagrebu (T. Galović, L. Špoljarić, T. Vedriš, M. Žagar), Ekonomskog fakulteta u Osijeku (J. Horvat), Filozofskog fakulteta u Osijeku (M. Lukić), Filozofskog fakulteta u Puli (S. Milotić Bančić), Instituta za istraživanje migracija (D. Nimac), Hrvatskog katoličkog sveučilišta (V. Petrović), Sveučilišta u Zagrebu (T. Petrić), Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu (D. Runje), Ogranka Matice hrvatske u Zadru (I. Vigato), Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu (J. Defrančeski). Inozemni izlagači dolaze iz SAD-a (J. Verholantsev), Švedske (I. Kovačić), Austrije (J. Reinhart), Češke (P. Stankovska, K. Voleková), Italije (G. Ziffer).

Izlaganja su obuhvatila različite segmente glagoljaštva: zborničke tekstove (Pariški, Klimantovićev, Žgombićev, Grškovićev, Petrinićev zbornik), neliturgijske tekstove (analize hagiografskih tekstova, egzempla), liturgijske tekstove (protestantski Novi testament, Prvi vrbnički misal), pravne dokumente. Predstavljena su nova istraživanja o filolozima koji su se bavili glagoljaštvom, kao što su E. Hercigonja, R. Katičić, V. Jagić, V. Štefanić, te o prvoj istraživačici hrvatskoga glagoljaštva: Anni Mihajlovnoj Evreinovoj, pojedinim crkvenim ličnostima, kao što su ninski biskup Grgur, biskup Nikola Modruški, biskup Šimun Kožičić Benja, o šibenskim glagoljašima Gverinu Tihiću i Ivanu Ručiću, o Marku Kuzmiću Zadraninu, don Tadiji Čotiću. Bilo je riječi o kodiranju glagoljskog pisma, glagoljskom tiskarstvu (slova u hrvatskoglagoljskom Prvotisku, Propagandina izdanja).

Saznali smo ponešto o glagoljaškom pjevanju – tekstualnim i zvučnim zapisima, iluminacijama u glagoljaškim knjigama, o jeziku glagoljskih tekstova, o prevoditeljskim tehnikama prilikom prijevoda latinskih sekvencija u hrvatskoglagoljskim misalima. Provedene su tekstološke analize pojedinih starozavjetnih knjiga. U obzor proučavanja ušla su i Solunska braća Ćiril i Metod koji su svoje mjesto pronašli i u kratkom epu Ivana Trnskoga iz 1863. godine.

Budući da se glagoljica i danas poučava u školi, sudionici su mogli iz prve ruke čuti kako su tim pismom osnovnoškolci fascinirani i doživljavaju ga kao tajno pismo. Mogli smo čuti izlaganja koja se odnose na moderniziranje glagoljskog pisma, što uključuje izradu interaktivne vremenske lente povijesti glagoljice i glagoljaštva. Izlagači su se upustili u istraživanje umjetne inteligencije ukazujući na važnost multidisciplinarnoga i etičkoga pristupa koji usklađuje tehnološke inovacije s očuvanjem kulturne baštine i autentičnosti. Ukazano je u izlaganjima na važnost digitalizacije i okupljanje digitalne glagoljske baštine. U okviru skupa održan je i okrugli stol pod nazivom Prevođenje i kontekstualizacija glagoljaške tekstne kulture: projekt engleske antologije na kojem su sudjelovali V. Badurina Stipčević, J. Verkholantsev i M. Žagar. Tom je prilikom predstavljen projekt prevođenja odabranih hrvatskoglagoljičnih tekstova na engleski jezik, koji će biti objavljeni u knjižnoj ediciji Medieval Textual Cultures of Central and Southeast Europe. Sudionici su pogledali dokumentarni film Poruke iz Berma o Znanstvenom centru izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, a predstavljen je i zbornik učeničkih radova Potraga za glagoljicom.

Iz svega što se na skupu moglo čuti i vidjeti jasno je da se glagoljaštvo i dalje mnogo istražuje, da se pronalaze nove teme i metode kojima se stječu nove spoznaje i nakon 11 stoljeća. Takvim istraživanjima obogaćujemo i svoje znanje o vremenu koje se koristilo pismom koje i danas izaziva našu znatiželju.