Baštinimo vrijednosti prema kojima se prepoznajemo

Na Dan Hrvatskoga sabora 8. listopada u Splitu je održana završna svečanost uručenja nagrada pobjednicima književnog natječaja na Trećem festivalu zavičajne književnosti, što ga je Ogranak Matice hrvatske u Splitu priredio u čast i slavu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Nakon što je klapa Mriža iz Splita svečano izvela hrvatsku himnu, okupljene je pozdravila voditeljica svečanosti uručenja nagrada Regina Zubanović, novinarka HRT-ova centra u Splitu. Posebno je pozdravila dožupana splitsko-dalmatinskog Stipu Čogelju, županijskog pročelnika za kulturu Željka Primorca te voditelja Hrvatske matice iseljenika u Splitu Antu Ćaletu. „Cilj je našeg Festivala poticanje i promicanje kvalitetnog književnog stvaralaštva hrvatskih zavičajnih književnika, njegovanje štokavskog i čakavskog narječja, afirmacija zavičajnih književnika i njihovih djela te obogaćivanje hrvatske pisane baštine“, istaknula je Regina Zubanović. Osobite zahvale upućene su matičarima iz OMH u Splitu te predsjednici Ogranka Snježani Šetka zbog velikoga truda i požrtvovnosti kako bi se ostvario ovaj festival koji čuva hrvatsku zavičajnu riječ i jezik.

Pobjednici književnoga natječaja u čast 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva / Izvor OMH u Splitu

Klapa Mriža izvedbom hrvatske himne uveličala je svečanu dodjelu nagrada na Dan Hrvatskoga sabora

„Naš smo Festival ove godine posvetili temi Hrvatskim vladarima nekada i danas. Želeći dodatno ukazati na važnost važnih datuma iz hrvatske povijesti, natječaj smo raspisali 15. siječnja, na 33. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Trajao je do 30. svibnja, kad slavimo Dan hrvatske državnosti, nakon čega je prosudbeno povjerenstvo pregledalo pristigle radove i izabralo najbolje među njima. Za završnu svečanost izabran je 8. listopada koji slavimo kao spomendan Hrvatskoga sabora, a do prije nekoliko godina slavili smo ga kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Natječajem smo htjeli ukazati na važnost očuvanja lokalnoga govora, te odati počast hrvatskim vladarima iz naše bogate povijesti“, pojasnila je predsjednica OMH u Splitu Snježana Šetka.

Vraćanje korijenima

Uime Splitsko-dalmatinske županije prisutne je pozdravio dožupan Stipe Čogelja i čestitao svima. „Danas smo ovdje u velikom broju. Znači da je ovaj događaj vrlo bitan“, naglasio je dožupan Čogelja i podsjetio da se u Splitu rodio otac hrvatske književnosti Marko Marulić. Dožupan je naglasio i važnost njegovanja književne riječi bez koje se nijedno društvo ne može u potpunosti razvijati. Festival smatra dijelom nastojanja županije da se hrvatska kultura vrati u središte grada Splita, gdje je jedan od njezinih najvažnijih korijena. „Za ovakve će stvari uvijek biti sredstava“, naglasio je naposljetku.

O ovoj priči o vraćanju korijenima govorio je potom Ante Ćaleta koji je rekao da je zahvalan što Hrvatska matica iseljenika i OMH u Splitu imaju dobru suradnju. Ispričao je kako je nedavno bio u Pečuhu i kako je ondje posvjedočio živoj navezanosti hrvatskih iseljenika na svoj izvor. „Baštinimo vrijednosti prema kojima se prepoznajemo. Baštinimo identitet prema kojem smo opet drugačiji. Ne isključujemo, nego uključujemo, ali želimo biti svoji“, rekao je Ćaleta, a sve one koji rade na baštinjenu tih vrijednosti s pravom je nazvao lučonošama.

Klapa Mriža otpjevala je nekoliko dalmatinskih pjesama, nakon čega je uslijedilo svečano uručenje nagrada.

Proglašeni pobjednici natječaja

Pobjednica u kategoriji zavičajne književnosti hrvatska je književnica Danica Bartulović, sa zbirkom pjesama na ikavici Vridilo je na svit doći, dok je pobjednik u kategoriji posvećenoj hrvatskim vladarima pjesnik Nikša Krpetić, sa zbirkom pjesama Od knezi, Tomislava do Franje, koju je raskošno ilustrirao akademski slikar Josip Botteri Dini. Nagrade pobjednicima i zahvalnice svim sudionicima književnog natječaja uručili su predsjednica OMH u Splitu Snježana Šetka sa zamjenikom Mirom Radaljem.

„Mi koji smo domoljubni, naša je nevolja u tome što smo bogoljubni, domoljubni i što se ne predajemo“, naglasila je autorica koja se posvetila zavičaju, jer je „čula unutar duše glasove naših djedova, baka, očeva i majki, te naše sirotinje“. Hrvatski puk u Zagori nerijetko se idealizirao, smatra Danica Bartulović, no tamošnje ljude htjela je prikazati u pravom svjetlu: siromašni, nemoćni, ali ustrajni i toliko jaki da su, prema autoričinim riječima, „bili titani, svi odreda“.

Potom je nagrada uručena i Nikši Krpetiću, a zahvalnica Josipu Botteriju koji je rekao da Hrvatska živi od sjećanja, ali i od akcije. „Spremni smo uvijek ulagati u njezinu snagu“, istaknuo je akademski slikar te dodao: „Ako nam je Bog nešto dao, nije nam to dao da čuvamo sami za sebe, nego da dijelimo. Besplatno ste dobili, besplatno i dijelite, tako kaže Sveto pismo.“

Botteri je uveličao ovu svečanost i dvjema slikama: Hrvatska ptica slobode i Proskineza, koja prikazuje podanika koji leži pred okrunjenim hrvatskim kraljem u krstionici svetog Ivana nedaleko od Peristila, što simbolizira zanos i poštovanje Hrvata pred poviješću, domovinom i slavnim kraljevima. Slaviti godišnjice i velikane, smatra Botteri, podrazumijeva i vjernost tom zanosu i kršćanstvu, kao odrednicama hrvatskoga identiteta. Krpetić je naglasio silan trud uložen u svoju zbirku.

Poništavanje „Tomislavove kletve“

To je razumljivo, imamo li na umu da je autor u svojoj zbirci opjevao sve važnije hrvatske velikane, od dolaska Hrvata do Domovinskoga rata, događaje poput Tomislavove krunidbe na Duvanjskom polju te važnu spomeničku baštinu, kao što je Višeslavova krstionica. Autor se, opjevavši te bitne identitetske odrednice, opire „Tomislavovoj kletvi“, kako se izrazio Domagoj Vidović, podrazumijevajući pod tim pojmom nijekanje hrvatske samobitnosti, omalovažavanje hrvatskih velikana, propitivanje svake činjenice koja našem narodu ide u prilog te preobrazbu tuđinskih osvajača i zločinaca u žrtve. Kao što je Domovinskim ratom poništena navodna Zvonimirova kletva, tako je Krpetić svojom zbirkom poništio i „Tomislavovu kletvu“, probudivši uspavani ponos, i to, dakako, pjesmama na čakavskom narječju.