1100 godina hrvatske državnosti u Klovićevim dvorima

Otvaranjem izložbe U početku bijaše kraljevstvo 16. listopada u Galeriji Klovićevi dvori započelo je središnje obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Priređena pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, izložba nas provodi tisućljetnom stazom narodnih vladara, simbola moći i političkih ideja koje su oblikovale nacionalni identitet. U svečanom ozračju, uz dostojanstvenu uvertiru našeg proslavljenog Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, izložbu je službeno otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuvši kako „svjedočimo tisućljetnom kontinuitetu državnosti, kulture i jezika“ te da izložba nije samo pogled unatrag, nego i potvrda trajnosti ideje hrvatske državnosti. Govoreći o vjeri, jeziku i običajima kao temeljima nacionalnog identiteta, Plenković je naglasio da je večer otvorenja ujedno i simbolički trenutak u kojem Hrvatska „svjesna svojih korijena i sigurna u budućnost“ potvrđuje svoje mjesto u europskom kulturnom prostoru.

Izložba je priređena pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, uz sudjelovanje vodećih nacionalnih institucija koje je koordinirao autor izložbe povjesničar umjetnosti Dino Milinović / Snimio Marko Prpić / PIXSELL

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić podsjetio je kako svjedočimo jednom od najvećih muzeoloških projekata suvremene Hrvatske koji je kruna plodonosne suradnje pedesetak institucija i stotinu stručnjaka, a osobito zadovoljstvo izrazio je u pogledu kataloga izložbe koji, kako kaže, svojim obimom i kvalitetom nadilazi uobičajene gabarite takvih publikacija. Zahvalio je autoru izložbe, istaknutom povjesničaru umjetnosti, profesoru i književniku Dini Milinoviću, koji je temi pristupio poput renesansnog čovjeka, te koautorima Tomislavu Galoviću i Trpimiru Vedrišu, kao i idejnom začetniku Dinku Čuturi.

U svom nadahnutom govoru, Dino Milinović opisao je ovaj izvanredan kulturni događaj kao „onaj koji se događa jednom u sto godina“, svjesno ga povezujući s velikim jubilejom iz 1925, kada je Zagreb na inicijativu Emilija Laszowskog i Velimira Deželića st. velikom izložbom obilježio tisućitu obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva. Tadašnja Kulturno-historijska izložba grada Zagreba bila je, poput današnje, nacionalni projekt kojim se željelo afirmirati hrvatski kulturni kontinuitet unutar europskog okvira. No, dok je izložba iz 1925. bila usmjerena ponajprije afirmaciji tadašnje građanske kulture, ovogodišnja obuhvaća mnogo širi vremenski i simbolički okvir – od ranosrednjovjekovne kneževine do suvremene države. Naglasio je i kako je jedan od vodećih ciljeva izložbe bio sabrati postojeće spoznaje i ponuditi referentna polazišta budućim istraživanjima hrvatske povijesti, te da njezina vrijednost leži upravo u interdisciplinarnosti. Zahvaljujući brojnim povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima, arhivistima, restauratorima i muzeolozima okupljenima u zajedničkom pothvatu tumačenja jedne od temeljnih ideja hrvatske kulture – ideje kontinuiteta – svjedočimo činjenici da se državnost ne potvrđuje samo političkim činom, nego i kulturom pamćenja.

Organizirana od strane Galerije Klovićevi dvori u suradnji s vodećim nacionalnim kulturnim i znanstvenim institucijama – Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskim povijesnim muzejom, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu – uz poseban doprinos Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, ova izvanredna izložba donosi više od 400 pomno odabranih artefakata iz zbirki diljem zemlje i inozemstva – slika, skulptura, arheoloških nalaza, liturgijskih predmeta, povelja i ostalih povijesnih dokumenata – koji svjedoče o ključnim trenucima slojevite hrvatske povijesti. Koncipirana na tri kata i u trideset dvorana, izložba kronološki i tematski prati razvitak hrvatske državnosti, a među izloženim umjetninama posebno mjesto zauzimaju Bašćanska ploča, Višeslavova krstionica, škrinja sv. Šimuna, sarkofag kraljice Jelene, anžuvinska kruna, reljef kralja iz krstionice Splitske katedrale i Ladislavov plašt.

Posebna cjelina u prizemlju posvećena je kralju Tomislavu, između povijesti i mita. Tomislavov lik prate dokumenti, arheološki nalazi te umjetničke vizije 19. i 20. stoljeća, poput onih na slikama Otona Ivekovića i Mate Celestina Medovića, kao i makete konjaničkog spomenika Roberta Frangeša Mihanovića. U završnom dijelu izložbe rekonstruiran je segment zagrebačke izložbe iz 1925, čime se ostvaruje simbolična veza između dvaju jubileja – tisućite i tisuću stote obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.

Između tih dviju obljetnica proteže se stoljeće političkih promjena, ali i kontinuitet jedne ideje – one koja nam jasno potvrđuje da hrvatska državnost nije tek povijesna činjenica, nego i trajna kulturna i duhovna vrijednost.