Navigacija
Matica hrvatska
Izdavaštvo
Zbivanja
- Najave
- Izvješća
- Mladi glazbenici
- Filozofska škola
- Komunikološka škola
- Medijski susreti
- Knjižara
- Galerija
EU Projekt
Novosti
Ponedjeljak, 7. studenoga 2022.
Nova izdanja Matice hrvatske
Uz ovogodišnji Interliber Matica hrvatska izdala je nekoliko novih naslova
Matica hrvatska i ove je godine sudjelovala na Međunarodnom sajmu knjige Interliber čije je 44. izdanje održano od 8. do 13. studenoga na Zagrebačkom velesajmu. U 5. paviljonu posjetitelje je dočekao najbolji izbor Matičinih knjiga, vrhunskog štiva koje zaslužuje mjesto u svakom domu. U četvrtak, 10. studenoga od 18 sati održano je druženje s Matičinim autorima, urednicima i prevoditeljima: Nives Opačić, Pavao Pavličić, Stjepan Damjanović, Krešimir Nemec, Dubravko Jelačić Bužimski, Stipe Kutleša, Mate Maras, Dino Milinović i drugima.
Među brojnim naslovima koji zaslužuju pozornost, izdvajamo novu knjigu Viktora Žmegača, Vrhunski europski romani, u kojoj Žmegač donosi svoj izbor ponajboljih romana u povijesti svjetske književnosti. Uz odabir kanonskih djela, kao što su nezaobilazni Bistri vitez Don Quijote od Manche, Robinson Crusoe ili Madame Bovary, akademik Žmegač izdvaja i nezasluženo manje poznate klasike poput Goetheovih Srodnih duša i Balzacove Tridesetgodišnje žene, te nekoliko relativno suvremenih, a vrlo utjecajnih ostvarenja kakva su Rilkeovi Zapisi Maltea Lauridsa Briggea i Grassov Limeni bubanj, da bi svoj izbor dovršio poticajnim čitanjem romana Karta i teritorij Michela Houellebecqa.
Od novih izdanja za ovogodišnji Interliber izdvajamo nekoliko naslova.
Izabrana djela I Vesne Parun u Stoljećima hrvatske književnosti
 |
Matica hrvatska pridružuje se obilježavanju stote obljetnice rođenja jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja objavljivanjem prve od dviju knjiga izabranih djela Vesne Parun u svojoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti. Zahvaljujući novom kritičkom izboru priređivača Tvrtka Vukovića u prvu su knjigu osim njezinih najpoznatijih pjesama uvrštene i neke dosad objavljene samo u prvim izdanjima. Izbor iz njezina bogatog pjesničkog opusa obuhvaća pjesme iz zbirke Zore i vihori iz 1947. sve do Ukletog dažda iz 1969. Uz opširan predgovor knjiga sadrži provjerenu bibliografiju, ljetopis te napomene o izboru i izvornicima. Opremljena je fotografijama Zlate Vucelić, autorice Vesninih najljepših i najpoznatijih fotografija iz mlađih dana. |
Ivo Brešan: Izabrana djela: Kratke proze
| U treći svezak Izabranih djela Ive Brešana uvrštene su autorove kratke proze objavljene u dvjema knjigama: Pukotine & druge priče (2000) i Mrtvima ništa ne treba (2014). Obje su nastajale paralelno s romanima, objavljenim u prethodnom svesku, a prema mišljenju priređivača Vinka Brešića, „u neku ruku i kao skice za moguće romane“, ali su iz raznih razloga ostale na razini opsežnijih pripovijedaka. Brešanove priče imale su, jednako poput ranije drama i romana, dobar odjek u kritici i čitateljskoj publici. Manje je poznato da se u Brešanovu opusu nalazi i nekoliko eseja te autobiografsko-memoarskih priloga. Vinko Brešić u ovaj je svezak uvrstio autorov važan autopoetički tekst „Osnovna načela moga kazališnog sustava“ (1996), memoarski prilog „Moji 'slučajevi’“ (1992), zapis „Autobiografija“ (1997) te jedan intervju iz 2000. godine. |  |
 |
Théodore Agrippa d’Aubigné (1552–1630) francuski je književnik, povjesničar i vojskovođa, autor religiozno-političkoga epa Tragičari (1616), koji se smatra remek-djelom francuskoga baroka. Opsežno djelo, pisano tijekom više od tri desetljeća, sastoji se od 9000 stihova, a pripovijeda o sukobima između katolika i protestanata za vrijeme vjerskih ratova u Francuskoj. Ep ima sedam dijelova i proslov, a u opisu događaja miješaju se uzvišeni i satirični registri. Mnogi dijelovi D'Aubignéova pjesmotvora imaju iznimnu poetičku snagu, a često preuzimaju rječnik i patos biblijskih stihova. Nakon objave, ep je pao u zaborav da bi tek romantičari otkrili njegovu snagu, ljepotu lirskih dionica te bogatstvo imaginativnih uzleta. |
| Zbirka Pjesme posljednja je za života objavljena knjiga Dragutina Domjanića. Neobična je povijesna okolnost da je znameniti hrvatski pjesnik svoju posljednju knjigu pjesama tiskao samo tri mjeseca prije smrti, i to u Beogradu, na ćirilici, zbog čega je ova knjiga do danas ostala gotovo nepoznata hrvatskim književnim kritičarima. U Matičinu izdanju estetski vrhunci Domjanićeve štokavske poezije sada se po prvi put hrvatskoj javnosti predstavljaju transkribirani u latinično pismo, što otvara mogućnosti da ovi iznimni Domjanićevi stihovi steknu nove čitatelje. |  |
Andrija Kačić Miošić: Izbor iz djela
|
|
Izbor iz djela Andrije Kačića Miošića sadrži 37 pjesama i 5 proznih tekstova iz Razgovora ugodnog (1759), nekoliko ulomaka iz Korabljice (1760) i XVI. poglavlje Kačićeva filozofskog djela Elementa peripatetica (1752). Tekstove je izabrao i predgovor napisao Stipe Botica. Razgovor ugodni naroda slovinskoga jedna je od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopće te najraširenija knjiga u doba preporoda, kada hrvatski književni jezik dobiva svoje konačno obilježje upravo se oslanjajući i na Kačićevu pjesmaricu. U ovome izdanju sačuvane su posebnosti Kačićeva jezika te nisu provođena ujednačavanja na mjestima gdje bi ih se možda očekivalo. |
Igor Zidić: Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968–2014.
|
Nova knjiga Igora Zidića donosi velik izbor autorovih ogleda i polemika posvećenih političkim i društvenim temama. Objavljivani tijekom gotovo pola stoljeća, od vremena Hrvatskoga proljeća do stvaranja samostalne države i ulaska Hrvatske u europske integracije, Zidićevi tekstovi otkrivaju vrhunskoga intelektualca i iskrenoga domoljuba koji oštrim skalpelom raščlanjuje turbulentna zbivanja naše suvremenosti. O Zidićevim ogledima Ivan Rogić Nehajev u pogovoru knjizi piše: „Zidić nije profesionalni politolog, povjesničar ili ekonomist. Stoga se tekstovi u ovoj knjizi ne mogu čitati s takvim očekivanjima. Ali njihova autora određuju dva svojstva koja mu osiguravaju neuklonjivu prednost u odnosu na područne eksperte. Zidić je, ponajprije, sudionik i svjedok ključnih hrvatskih promjena od sredine prošlog stoljeća nadalje. I, po autorskom habitusu, ponajviše vjeruje cjelovitim, 'holističnim', uvidima gdje je čujan i glas onih 'koji snose teret povijesti'.“ |
 |
Uz nove naslove izdvajamo četvrto izdanje knjige Priče iz Vukovara, Siniše Glavaševića, dvadest i četiri kratke, lirske priče o Vukovaru, piščevu djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje, jedina su književna ostavština Siniše Glavaševića (Vukovar, 1960 – Ovčara, 1991), legendarnoga ratnog izvjestitelja iz Vukovara. Zatim knjigu jezikoslovke Nives Opačić Završne riječi ipak, Ropotarnicu Pavla Pavličića, Prijelomna vremena, VII. svezak iz biblioteke Povijest Hrvata, nezaobilazni Hrvatski pravopis i druga vrijedna izdanja.
Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama Matice hrvatske.