Lučar cijelosti

^{» (...) Pomalo boemski nastrojen, nekonvencionalan u odijevanju i prehrani, sklon humoru (naročito lingvističkim dosjetkama), spreman da kolegama svaki čas pomogne golemim znanjem, ipak je uspijevao sve vrijeme očuvati vlastitu apartnost, i to tako da je držao otvorenim jedini pristup do svoje ličnosti, tj. da se sugovornik zanima za jezik ili za ono što on o tome umije reći. Privatni svijet, ako nije bilo prijeko potrebno da se dotakne, bio je isključen. Ako bi među kolegama ili među studentima naišao barem na tračak lingvističke znatiželje, tako bi se razdragao te bi bio kadar o najbizarnijoj temi, o komutabilnosti slavenskih akcenatskih sustava (na kojima je, ako me pamćenje ne vara, i doktorirao u Chicagu), ili o ustroju stiha u akkadskome, ili o laringalnoj teoriji, itd., izgovoriti najuređenije izlaganje, pod uvjetom da je čovjek navikao na njegove sinkopirane rečenice. Mislim da je on imao natprosječno razvijen analitički um, i kao da nije imao sklonost ni prema kakvoj sintetičnoj teoriji: uvijek je, naime, od sugovornika koji bi se zalagao za neku opću ideju, tražio da je potkrijepi primjerom, i onda bi je raščlanjivao ili kao potkrepu u sklopu nekoga jezičnog sustava ili kao njegovu anomaliju. Njegova je žeđ za naučljivim strukturama u četrdesetak jezika, koliko ih je svladao, bila neutaživa, što ga je vjerojatno, prirodnim slijedom, odvelo u informatiku, koja, kao i sȃm jezik, počiva na binarnim opozicijama, najprimitivnijem i najsavršenijem kodu...« (Marko Grčić).}

♦  ♦  ♦  ♦  ♦

Prije tri godine (2017) održan je u Križevcima znanstveni skup u čast prof. Bulcsúu Lászlόu (1922-2016), jednom od najoriginalnijih i najzaslužnijih hrvatskih jezikoslovaca. Zbornik radova s toga skupa obuhvaća tridesetak radova o temama i problemima o kojima je razmišljao, pisao i govorio Bulcsú Lászlό, a koji zadiru u područja općeg i hrvatskog jezikoslovlja, kroatistike, slavistike, grecistike, indoeuropeistike, asiriologije, računalne lingvistike, informacijskih znanosti i prevodilaštva). Zbornik uz znanstvene radove o Lászlόovu životu i radu, donosi i memoarske tekstove njegovih suradnika, kolega i učenika, potom kraće, dosad dijelom i neobjavljene Lászlóove radove posvećene uvodu u jezikoslovlje (dijelom neobjavljene dosad) te opsežnu bibliografiju Lászlόovih radova i radova o njemu koju je priredio glavni urednik zbornika Bojan Marotti.

O Bulcsúu Lászlόu pišu RADOSLAV KATIČIĆ, AUGUST KOVAČEC, MARKO GRČIĆ, MISLAV JEŽIĆ, BOJAN MAROTTI, RANKO MATASOVIĆ, NEDA PINTARIĆ, EVA TIBENSKA, OKSANA TIMKO ĐITKO, ANA VASUNG, KRUNOSLAV PUŠKAR, NIKOLA RAŠIĆ, ZORISLAV ŠOJAT, ANITA SKELIN HORVAT, MASLINA LJUBIČIĆ, DIANA STOLAC, MARKO TADIĆ, KAROLJ SKALA, ŠANDOR DEMBITZ, JADRANKA BRNČIĆ, ZDRAVKA MATIŠIĆ, DAMIR BORAS, PAULINA SCHMIDTBAUER, ALEMKO GLUHAK, MATE KAPOVIĆ, GORAN PAVELIĆ i VJERA LOPINA.