Heraklit

Iako ima izrazit istraživački značaj, mikecinova knjiga nije obična historijsko-doksografska vježba u učenosti i oštroumlju, nego plodna i poticajna filozofska rasprava. Nitko u nas nije tako odvažno prišao heraklitu kao živom vrelu filozofskog duha, nitko se nije tako predano udubio u njega kao da nam samo obnovljeno razumijevanje nosive riječi njegova kazivanja, dakle logosa, može istinski pomoći u našoj današnjoj misaonoj nevolji. (Mario Kopić, Zarez)

"Heraklit je bio ponosan, a kad se u filozofa javi ponos, taj je ponos golem. Njegovo ga djelovanje nije nikad upućivalo na 'publiku', na pljesak masa i bučno odobravanje kora suvremenika. Osamljeno prolaziti ulicom pripada biti filozofa. (...) Takvi ljudi žive u svojem vlastitom sunčevu sustavu; tamo ih se mora potražiti." (Fridrich Nietzsche)

Djelo Igora Mikecina o ranogrčkom filozofu Heraklitu, jednom od naznačajnijih filozofa u povijesti filozofije, opsežna je monografija koja uz tekst i prijevod Heraklitovih sačuvanih fragmenata  (odnosno, kako ih autor naziva, gnoma) donosi i autorove filozofijske i filologijske komentare.

U prvom dijelu knjige autor istražuje podrijetlo Heraklitova spisa i filozofijski smisao Heraklitova nadimka Tamni. Drugi dio knjige filozofska je interpretacija sačuvanih Heraklitovih fragmenata podijeljena prema tradicionalnoj četverostrukoj raščlambi metafizike na ontologiju, teologiju, kozmologiju i psihologiju s obzirom na interpretaciju pojma logosa kod Heraklita. Treći dio donosi Heraklitove fragmente na grčkome jeziku popraćene autorovim prijevodom te filozofijskim i filologijskim komentarima. U četvrtome dijelu nalazi se rječnik koji alfabetskim redom navodi sve riječi koje Heraklit koristi u fragmentima s njihovim prijevodima i objašnjenjima prijevoda. Na kraju knjige nalazi se kazalo izvora Heraklitovih sačuvanih fragmenata te bibliografija.

Ovo opsežno i studiozno djelo Igora Mikecina značajan je i vrijedan prinos proučavanju i razumijevanju Heraklita ali, s obzirom na važnost i utjecaj Heraklitove misli, i grčke filozofije i filozofije uopće.